DunjaK

Rješenjem o izvedenom stanju koje je postalo izvršno pred nešto manje od 3 godine (redovni pravni lijek je 15 dana od primitka) ozakonjena je kuća koju je izgradio suvlasnik zemljišta na kojem sam i ja suvlasnica. Ja za to rješenje nisam znala sve dok ga nisam primila kao prilog njegove tužbe radi utvrđenja prava vlasništva. Piše da su suvlasnici pozvani na uvid u spis radi izjašnjenja pozivom koji im je dostavljen "javnom objavom na oglasnoj ploči ovog upravnog tijela". 1. Može li se nekim izvanrednim pravnim lijekom ovo osporavati s obzirom na činjenicu da suvlasnici nisu poštom pozvani da se izjasne? 2. Da li je zakonito rješenje o izvedenom stanju ako u samom obrazloženju rješenja piše da čestica "prema izvadku iz zemljišne knjige nije u vlasništvu investitora"?

Hvala Vam za interes! Namjeravala sam sve to detaljnije kasnije napisati ali me primarno zanima ovo što sam gore pitala zbog kratkog roka. Ako mogu i kasnije predlagati činjenice i dokaze onda imam puno više vremena pa se ne moram u ovih par dana lomiti niti tražiti nekoga pravnu pomoć. Ovakva je situacija: Mi smo daleki rođaci. Zemljište je u suvlasništvu ovog koji je izgradio kuću (tužitelja) u 1/3, moje je u 1/3, a još jedan rođak ima također 1/3. On je kuću izgradio dijelom na susjednoj čestici koja je njegova 1/1, a dijelom na našoj zajedničkoj čestici koja je njegova 1/3, moja 1/3 i od trećeg suvlasnika 1/3. Gradio je bespravno, ali je u međuvremenu ishodio izvršno rješenje o izvedenom stanju kojim se nekretnina ozakonjuje. (vezano za taj postupak htjela sam posebno pitati na podforumu upravno pravo: mi ostali suvlasnici smo pozvani da se očitujemo putem oglasne ploče tj. "javnom objavom na oglasnoj ploči upravnog tijela", dakle nismo niti znali za to jer nismo obaviješteni poštom - da li se zbog te činjenice može osporavati ozakonjenje nekretnine? - od izvršnosti tog rješenja prošlo je manje od 3 godine) Kuća je građena dosta davno, za gradnju kuće znali su moji prednici od kojih sam nekretninu i naslijedila. Oni se gradnji nisu protivili, ali uz dogovor da će im biti isplaćena pravična naknada. Taj dogovor je uvijek spominjan i nikad se od njega nije odustalo. Niti moji prednici niti ja nismo nikad odustali od naknade, samo je vrijeme prolazilo i sad je on ustao tužbom radi utvrđenja prava vlasništva. On se poziva na dosjelost. Rok za dosjelost je prošao (više od dvadeset godina), ali po meni on ne može steći nekretninu jer nije pošten posjednik. I njegovi prednici koji su počeli graditi tu nekretninu i on sam znali su (i za to ima dovoljno svjedoka) da zemljište nije njihovo i da suvlasnici ne odustaju od naknade. Ja sam nekretninu naslijedila tek prije par godina, a već u tom trenutku prošlo je dvadeset godina od gradnje. Pretpostavljam da nije pošten posjednik ako je znao da gradi na tuđem zemljištu. Zanima me i da li je važna činjenica da svo to vrijeme nije zakonito gradio kuću tj. da je legalizirao kuću tek prije 2 i pol godine? Ja mislim da on ne može steći nekretninu dosjelošću. čl. 153. ZV-a kaže da zemljišna čestica pripada graditelju, "a prijašnji vlasnik ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta". Zanima me da li da u odgovoru na tužbu samo tražim da sud odbije tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva ili mogu odmah postaviti i protutužbu i zahtijevati naknadu temeljem čl. 153. ZV-a? (ili tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice)

Suvlasnica sam zemljišta na kojem je drugi suvlasnik izgradio kuću. On smatra da je stekao pravo vlasništva dosjelošću pa me je tužio radi utvrđenja prava vlasništva. Dobila sam poziv da podnesem odgovor na tužbu u roku od 30 dana te poziv za pripremno ročište koje će se održati za nekoliko mjeseci. Za početak me zanima ovo: da li u odgovoru na tužbu moram navesti sve činjenice i dokaze ili je dovoljno da odgovor samo podnesem (jer će u protivnom biti donesena presuda zbog ogluhe!) u osnovnim crtama, tj. da li ću imati priliku i na pripremnom ročištu predlagati činjenice i dokaze. (tako bih imala više vremena da se pripremim) Pretpostavljam da nove činjenice i dokaze mogu i u međuvremenu (između podnošenja odgovora na tužbu i pripremog ročišta) podnositi sudu u obliku podnesaka, na posl. broj.

Tata je od trgovačkog suda dobio rješenje o otvaranju i istovremenom zatvaranju stečaja nad nekom udrugom, nakon čega ta udruga ide u likvidaciju. Piše da on kao osoba ovlaštena za zastupanje nije dostavio popis dužnika premda je bio pozvan da to učini (što je istina, jer je i pred nekoliko mjeseci dobio nekakvu poštu, ali onda na to nije obraćao pažnju) i da se na poziv nikakvi vjerovnici nisu odazvali, pa se onda valjda ta udruga likvidira. Poanta je u tome da tata nikad za tu udrugu nije ni čuo, a kamoli da bi bio osoba ovlaštena za njeno zastupanje. Zapravo, sjetio se da su ga telefonom zvali par puta iz te udruge, valjda su mu nešto prodavali ili nudili nekakve usluge. E sad, da li se radi naprosto o greški ili je u pitanju nekakav kriminal, krađa identiteta? Da li on može snositi nekakve posljedice, npr. da svojom imovinom odgovara za dugove te udruge? Pretpostavljam da ne može, kad je doneseno rješenje da se udruga gasi. Kome da se on za svaki slučaj obrati - trgovačkom sudu koji mu je to poslao, ili možda čak državnom odvjetništvu (krađa identiteta)?

Ovo i mene zanima. Ni u mom ugovoru o stručnom osposobljavanju ne spominje se DSI, ali ja mislim da se pravo polaganja DSI-a podrazumijeva. Ima li netko da je polagao DSI, a također se u ugovoru to nije spominjalo? Također me zanima da li netko zna računa lise godina dana iskustva na pravnim poslovima u staž za polaganje pravosudnog ispita.

Lijep pozdrav, Zanima me da li se vrijeme provedeno na bolovanju računa u staž kod stručnog osposobljavanja, tj. da li ću vrijeme provedeno na bolovanju morati naknadno odraditi nakon što mi istekne ugovor na godinu dana, ili će se po isteku ugovora računati da sam odradila staž, kako bih mogla odmah polagati državni stručni ispit?

Može li pravna osoba biti oštećenik kod kaznenih djela protiv časti i ugleda? Na primjer, netko kleveće trgovačko društvo iznoseći laži. Može li trgovačko društvo podnijeti privatnu tužbu zbog klevete?

Teta je naslijedila novac koji se nalazi na bankovnom računu ostavitelja. Ima pravomoćno rješenje o nasljeđivanju. (ona je jedna od nekoliko nasljednika) Problem je u tome što joj je račun blokiran. Postoji li neki način da naslijeđeni novac dobije bez da ga banka proslijedi na blokirani račun? Navodno se naslijeđeni novac nikako ne može uplatiti na zaštićeni račun (samo plaća i mirovina). Možda postoji mogućnost da teta to nasljedstvo ustupi nekoj trećoj osobi?

Ne morate znati točan propis ili član da biste podnijeli prijavu. Mislim da je za to nadležno komunalno redarstvo u jedinici lokalne samouprave (općina pretpostavljam, ako niste grad). Raspitajte se kod lokalne samouprave koje je tijelo nadležno, pa im napišite dopis.

I mene muče sva ta pitanja. Činjenica je da je mama dobila poziv za ostavinsku raspravu. U pozivu je priložen ugovor o darovanju koji je donio nasljednik (imenovan u tom ugovoru, mamin bratić), i piše nešto otprilike (nisam vidjela još jer mi je mama samo rekla u telefonskom razgovoru) da ga je javni bilježnik pitao rodoslovlje pa je on naknadno, po zahtjevu bilježnika, naveo i moju mamu kao rođakinju. Izgleda da je jedna rasprava već bila, a sad je zakazana i druga. Zapravo me najviše zanima ovo: da li bi se zakazivala rasprava uopće i slao poziv mami da nema neke imovine koja nije obuhvaćena tim ugovorom? (teško mi je odgovoriti na vaše pitanje ima li imovine jer su to komplicirani odnosi. moglo bi je biti, a možda je i nema, pogotovo ako je prepisao imovinu na nekog drugog. ali da sad ne širim priču, uglavnom moja mama je odavno loše prošla u toj obitelji) Kako saznati koja imovina je ostala iza ostavitelja? Možda na ostavinskoj raspravi pitati bilježnika, ima li on uvid u to?

Nadovezujem se na temu jer se također radi o nećakinji. Moja mama dobila je poziv za ostavinsku raspravu iza svog pokojnog strica. Njen otac (brat ostavitelja) umro je prije ostavitelja. Ostavitelj nema djecu niti suprugu. Živi su ostaviteljev brat (treći brat, uz ostavitelja i maminog oca) i djeca njegovog brata. 1. Da li je i moja mama nasljednica? 2. Ako je ostavitelj za života darovao imovinu bratu i njegovoj djeci, ima li moja mama pravo na nužni dio?

Da li je istina da osoba koja raskine ugovor o stručnom osposobljavanju (npr. u tom jednogodišnjem razdoblju nađe bolji posao pa odluči napustiti sadašnji) mora HZZ-u vratiti sav novac koji je primila kao plaću (mjesečne plaće od 2.400 kuna)?

Ako sam se javila na natječaj za stručno osposobljavanje i bila na testiranju, imam li pravo (možda prema Zakonu o pravu na pristup informacijama?) od tijela koje je raspisalo natječaj tražiti odgovor na pitanje tko se sve javio i koga su zaposlili? Ili barem tražiti konkretno pojašnjenje zbog čega nisam primljena? Da li se prima po nekom transparentnom kriteriju (i gdje je propisan) ili se radi o diskrecijskoj odluci poslodavca? Dobila sam samo obavijest da izbor kandidata nije izvršen i da će biti ponovljen javni poziv. Imam li pravo tražiti odgovor na pitanje zašto izbor nije izvršen?

Znači da bi teoretski javni bilježnik i nakon 20 ili 50 godina mogao poslati rješenje? Može li bilježnik nekome odgovarati za otezanje? (u krajnjoj liniji, zatezne kamate teku na taj iznos, zar ne?)

Dan pravomoćnosti ovršnog rješenja nastupa osam dana od primitka preporučene pošiljke (ako ovršenik ne izjavi prigovor)?

Zastara naplate potraživanja za komunalne usluge je jedna godina (ispravite me ako griješim). Zanima me koji je apsolutni zastarni rok za naplatu tih potraživanja u slučaju da je ovršni prijedlog podnesen u roku, dakle unutar godine dana od dospijeća računa. Podredno, postoji li neki zastarni rok koji teče od javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave? Situacija je slijedeća: ovrhovoditelj (komunalno poduzeće) je u roku podnio ovršni prijedlog. Javni bilježnik je rješenje o ovrsi ovršeniku poslao nakon više od tri godine od zaprimanja prijedloga (nevjerojatno, ali stajalo je u ladici kod JB-a preko tri godine) pa me zanima da li je nastupila neka zastara, i ako nije, kad nastupa?

Smije li se kupoprodajna cijena nekretnine ugovoriti i nakon toga isplatiti na račun u banci u eurima, ili isplata mora biti u kunama? Hvala.

Super, hvala! Znači, u tajništvu suda zatražiti da udare pečat, ne treba se obraćati dopisom, samo osobno odnijeti u tajništvo i zamoliti pečat...?

Ja znam kako napisati pa mi se možete obratiti privatnom porukom, ali ne znam i molim da mi netko odgovori da li se prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi temeljem ovršne isprave šalje javnom bilježniku ili se može preko FINE? Sigurno je brže preko fine.

Otac uopće ne plaća alimentaciju koja mu je određena pravomoćnom presudom. Kome poslati prijedlog za ovrhu, kako bi se sredstva što prije naplatila? Pretpostavljam da se radi o ovrsi temeljem ovršne isprave, imam šprancu za sastaviti prijedlog, samo me zanima moram li prijedlog slati javnom bilježniku ili mogu i odmah preko FINE? Puno hvala!

Pravo korištenja grobnog mjesta ustupa se ugovorom. Zanima me kako se ustupa pravo ukopa, pretpostavljam također ugovorom? Radi se o slijedećem: nakon smrti i ukopa nevjenčanog muža, njegova supruga upisala se kao korisnik grobnog mjesta. Majka umrlog željela bi biti pokopana uz sina. Ako snaha ne pristane ustupiti majci pravo korištenja, kako bi i sama zadržala neka prava, na koji način majka može osigurati da bude pokopana uz sina? Pretpostavljam da snaha i majka trebaju sastaviti ugovor temeljem kojeg snaha majci daje pravo ukopa, a ona to prihvaća. Može li se u tom ugovoru precizno utvrditi koliko grobnih mjesta se ustupa majci, a koliko zadržava snaha? (budući da grobnica sadrži ukupno četiri mjesta) Zanima me i slijedeće: tko ima pravo na raspolaganje posmrtnim ostacima? Ako majka dobije samo pravo ukopa, može li biti sigurna da nitko neće prenositi posmrtne ostatke njenog sina na drugo mjesto? Navodno je prijenos posmrtnih ostataka (koji se ne smatraju imovinom) reguliran posebnim pravilima, pa ne znam ima li osoba koja ima pravo korištenja grobnog mjesta i pravo raspolaganja posmrtnim ostacima.

Možete mi objasniti kako se računaju troškovi parničnog postupka? Znam da troškove snosi strana koja izgubi spor, ali ako ja postavim nekoliko tužbenih zahtjeva a samo neki budu prihvaćeni da li onda proporcionalno snosim troškove za udio tužbenih zahtjeva koji nisu prihvaćeni?

Nikakav kvar nije niti nastao. Slučajno smo saznali da prodaju nepostojeće garancije pa smo provjerili i dobili odgovor da ta garancija naprosto ne vrijedi. Prevarili su nas prodavši nepostojeću garanciju, a garancija je dio proizvoda koji prema ugovoru prodaju. Zanima me mogu li ih zbog toga tužiti, prošlo je nešto više od 3 godine. Ne dobivam tužbom nikakvu konkretnu korist nego su bezobrazni i nije u redu to što rade. Tužba bi bila korist drugim budućim kupcima jer ja kod njih sigurno neću kupovati.

Znači, u ovom slučaju se primjenjuje kraći rok od općeg zastarnog roka? Ne 5, već 2 godine.

Hvala Vam za odgovor! Da, mislila sam na garanciju. Krivo sam se izrazila. Od kupovine računala prošlo je nešto više od tri godine, prema tome nije kasno za tužbu. Znači, u oba slučaja rok za tužbu je 5 godina? Hvala...