Mrnjaukalica

Bi li se moglo pocinitelja koji s ciljem da izazove diskriminaciju usmjerenu prema nekoj osobi ako on do toga dovede pocinjenjem k.d. iznosenja osobnih prilika, teretiti po cl. 106. KZ u odnosu, recimo na cl. 6. st. 3. Zakona o ravnopravnosti spolova, kada se poticanje na diskriminaciju smatra diskriminacijom? Dakle, moze li se pocinjenjem k.d. iz cl. 201. st. 1. KZ zapravo pociniti k.d. iz cl. 106. KZ i bi li se to moglo progoniti po sluzbenoj duznosti?

Sto se tice dokazivanja pitanje je kako je ta osoba utvrdila da je mobitel nestao iz WC-a bas nakon sto ste Vi u njega usli. Kamera je morala uhvatiti nju kako izlazi iz WC-a, Vas kako ulazite i izlazite i nju kako se vraca u WC odmah poslije Vas. Ako nije tako bilo, odnosno, ako se ona nije vratila i pretrazila WC odmah nakon sto ste Vi izasli, a tek je kasnije utvrdila da mobitela nema i sjetila se da ga je morala ostaviti na WC-u, onda ta cijela prica gubi vjerodostojnost. Sto ako je ona mobitel zaboravila negdje drugdje? To sto ste Vi usli nakon nje u WC nije dokaz da ste mobitel uzeli, jer je poslije Vas moglo doci jos nekoliko ljudi i svatko od njih je mogao biti kradljivac, sto je ta ista kamera trebala zabiljeziti.

Bilo bi dobro kad bi registracija bila moguca, no, server im je u kvaru i koje god korisnicko ime da odaberem kaze da registracija nije moguca jer se korisnicko ime vec koristi.

Odvjetnicka tarifa je stvarno kriminalno visoka. Odite na stranicu www.usud.hr i tamo cete naci obrazac za podnosenje ustavne tuzbe zbog razumnog roka i instrukcije kako trebate ustavnu tuzbu sastaviti. Ako je prekoracen razumni rok, Ustavni sud ce to utvrditi, odrediti odstetu u Vasem slucaju i prisiliti sud da okonca spor.

Mozete protiv doticne podici privatnu tuzbu nadleznom Opcinskom sudu radi pocinjenja k.d. ostecenja tudje stvari prema cl. 222. st. 1. KZ, pa ako bude okrivljena, optuzena moze biti kaznjena novcanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do 6 mjeseci.

Takodjer, mozete traziti naknadu stete prema opcim propisima iz obveznih odnosa.

U mojem slucaju sutkinja nije zeljela dvije godine potpisati presudu, jer je cekala da se tuzenik s istom slozi.

U ZOR (NN, br. 137/04), cl. 4. st. 2. uznemiravanje je svako nezeljeno postupanje uzrokovano nekim od temelja iz cl. 2. st. 1. toga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja trazi zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponizavajuce ili uvredljivo okruzenje. Cl. 2. st. 1. ZOR zabranjuje izravnu i neizravnu diskriminaciju po osnovi karakteristika kao sto su spol, vjera, nacionalnost, spolna orijentacija, politicko ili drugo uvjerenje, imovinskog stanja, rodjenja itd.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje se prema cl. 4. st. 1. ZOR u smislu toga Zakona smatra diskriminacijom iz cl. 2. istog. Diskriminacija se tretira kao povreda ravnopravnosti gradjana prema cl. 106. st. 1. KZ, pa se prituzba moze podnijeti nadleznom Drzavnom odvjetnistvu. Teret dokazivanja da diskriminacije nije bilo lezi na poslodavcu, sukladno cl. 6. ZOR.

Iz ovoga sto ste opisali razvidno je da se ne radi o uznemiravanju, ali treba vidjeti radi li se mozda o diskriminaciji iz cl. 2. ZOR. ako vas poslodavac salje na poslove ispod vase kvalifikacije ili ako vam daje placu kao manje kvalificiranom radniku. U tom slucaju, mozete podnijeti prijedlog za pokretanje kaznenog postupka protiv vaseg poslodavca nadleznom Drzavnom odvjetnistvu.

Ako je u Zagrebu, obratite se Opcinskom drzavnom odvjetnistvu, koje se nalazi na 7. katu Opcinkog suda u Zagrebu.

Vlasnicki list vise ne treba. Vidi odluku Ustavnog suda br. U-I/496/1998. Samo sto je problem u tome sto MUP uopce ne primjenjuje tu odluku. Kada sam pitao zasto je to tako jedno sluzbenicu MUP-a ona mi je odgovorila, zamislite : "Preporuka Ustavnog suda nije u mojoj ingerenciji". Kako sam sa zaprepastenjem uzvratio komentarom da ne moze biti MUP iznad Ustavnog suda, jer ne izdaje Ustavni sud preporuke MUP-u, tada mi je odgovorila: "Jedno su pravne teorije, a drugo je praksa."

Ne smiju. Morali bi imati sudski nalog i to bi mogli uciniti uz obavezno prisustvo policije i vlasnika stana, iznimno u njegovom odsustvu.

A zasto sud nije dosudio naknadu materijalne stete?

Zapreka potpisivanju ugovora bila bi poslovna nesposobnost, a nju ce utvrditi sud nakon sto ocijeni provedeno vjestacenje. Kako poslovna nesposobnost nije utvrdjena, nije bilo ni zapreke da se ugovor potpise.

Ovdje ce biti da je nastupila teska tjelesna ozlijeda, samo je pitanje je li nastupila s namjerom pocinitelja pa se moze progoniti po cl. 99. KZ ili je nastala iz nehaja pa ce se primjeniti cl. 101. KZ. Takodjer, treba vidjeti jesu li nastale kakve poslijedice koje onesposobljavaju ozlijedjenu nogu ili uzrokuju trajno narusenje zdravlja.

Sto se tice kaznenog postupka, mozete uputiti prijedlog za njegovo pokretanje nadleznom drzavnom odvjetnistvu.

Sto se tice naknade stete, tu se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima. To pitajte nekog tko se sa ZOO snalazi bolje od mene.

Prema cl. 125. st. 2. t. 7. ZKP nagrada i nuzni izdaci branitelja, nuzni izdaci privatnog tuzitelja i ostecenika kao tuzitelja i nuzni izdaci njihovih opunomocenika, smatraju se troskovima kaznenog postupka.

Svi sudionici u postupku, prema cl. 127. st. 1. ZKP, ako su svojom krivnjom doveli do opstrukcije postupka podmiruju troskove u onom dijelu postupka koji su ostetili.

Sukladno cl. 128. st. 1. ZKP, ako sud okrivljenika oglasi krivim, tada okrivljenik podmiruje sudske troskove. U slucaju obustave postupka ili oslobadjanja od optuzbe odnosno njezina odbijanja, a prema cl. 129. st. 1. ZKP, teret troskova kaznenog postupka pada na proracunska sredstva.

Osoba koja podnese laznu prijavu snosit ce troskove kaznenog postupka za tu prijavu (cl. 129. st. 2. ZKP). Iste ce troskove podnosit privatni tuzitelj (st. 3. istog clanka) ukoliko okrivljenik bude oslobodjen optuzbe ili se ona odbaci. Ako je postupak obustavljen zbog odustanka, privatni tuzitelj i okrivljenik mogu se dogovoriti oko podmirenja troskova. Prema st. 4. istog clanka, ostecenik koji je odustao od prijedloga za kazneni progon podmirit ce troskove kaznenog postupka ako okrivljenik nije izjavio da ce ih podmiriti.

Rok za podnosenje zalbe tece od datuma kada je stranka primila presudu, tako da se ne brinete dok Vam presuda ne stigne, a u uputi o pravnom lijeku stajat ce koliko dana Vam preostaje do pravomocnosti odluke.

Postoji osnova za utjecaj medija na pravosudna tijela i u samom cl. 183. st. 2. ZKP, kada drzavni odvjetnik moze zatraziti od redarstvenih vlasti izvide kaznenih djela u slucaju da do njega samo dopre glas da je kazneno djelo pocinjeno.

Mislio sam na slucajeve kada dijete ili mlt. osoba salje odgovor na dobivenu poruku.

Kad se radi o web-snimanju, u nacelu dijete treba ukljuciti kameru. Jedino ako je zaboravilo kameru iskljuciti nakon ranijeg koristenja. No, moze se raditi i o promatranju djeteta kroz prozor dalekozorom iz druge zgrade.

Primjenjuje li se i na ovo da dijete ne moze shvatiti znacenje spolne slobode, pa tako ne moze dati ni pristanak da vrsenje takvih radnji? I sto je onda s mlt. osobom za koju se smatra da moze dati pristanak? Mogu li roditelji, skrbnici ili zakonski zastupnici djeteta prijaviti pocinitelja ako dijete tvrdi da ga to ponasanje druge osobe nije ostetilo i da je na to pristalo?

Trebam odgovor na pitanje koje se tice sudske prakse. Naime, prema mojem pravnom shvacanju, kazneno djelo iz cl. 194. KZ moglo bi se pociniti i putem elektronickih medija ako pocinitelj zadovoljava svoju pohotu pred djetetom ili maloljetnom osobom putem, primjerice web kamere, ili slanjem opscenih fotografija e-postom, slanjem opscenih poruka, odnosno navodjenjem djeteta da cini opscene radnje. Ovdje mozemo uzeti u obzir i disanje na telefonsku slusalicu kao i slanje SMS poruka.

Po meni bi bilo razumljivim kao obiljezje toga kaznenog djela uzimati posljedicu koju ono na ostecenu osobu ostavlja bez obzira na nacin kojim se cini, osim ako kontakta izmedju pocinitelja i ostecenika uopce nije ni bilo.

Ona je trazila izjavu policajca, on je tu izjavu i dao prije no sto je policija ispitala svjedoke i Vi mozete slobodno pred sudom pobijati vjerodostojnost svjedoka ako dokazete da je ono sto su vidjeli pisalo u novinama prije no sto su uopce o tome ispitani. U slucaju da to ne prodje, uvijek se mozete zaliti sudu viseg stupnja zbog bitne povrede kaznenog postupka i netocno utvrdjenog cinjenicnog stanja. Osim ako policija ocevidom s mjesta nesrece nije utvrdila ono sto su svjedoci tijekom nesrece vidjeli, dakle ako postoji neki fizicki dokaz koji je znacajniji od iskaza ocevidaca.

S druge strane, doista postoji kada novinari objavljuju ime i prezime osobe i pronose neprovjerene ili netocne informacije o njima. Malo je problematicno sto im KZ gleda kroz prste, ali neki od njih ne samo da su neeticni, nego doista se lacaju KZ-a.

Ako nigdje u zakonu nema osonove za njegovu tvrdnju onda pogledaj cl. 114. KZ i mozda upoznaj i sefa (prakticno) s njime.

prebačeno u temu - ne/profesionalizam novinara

Zabluda o protupravnosti djela iskljucuje krivnju, ali s obizirom na to da znate da je posjedovanje i konzumacije droge kazneno djelo tesko da cete se izvuci na zabludu o protupravnosti djela jer ste dajuci dopustenje za koristenje vase prostorije omogucili provedbu necega za sto ste znali da je kaznjivo.

A sto se tice cl. 173. st. 8. naravno da se rijetko tko uspije izvuci od kazne na taj nacin, kad praksa pokazuje da pocinitelji bas osobito i ne pridonose otkrivanju istog.

U Vasem slucaju primjenjuje se zastara izvrsenja prekrsajnih sankcija i ona je, prema cl. 77. st. 1. Zakona o prekrsajima trebala nastupiti godinu dana nakons to je izrecena prekrsajna sankcija, od dana kada je prvostupanjska odluka postala pravomocna. Medjutim, kako ste podnijeli zalbu odluka nije postala pravomocna. Prema cl. 77. st. 5. istog Zakona, nastupa zastara u svakom slucaju ako protekne dvostruko vise vremena od onog iz st. 1. toga clanka, dakle ako protekne 2 godine. Cekajte jos sest mjeseci i nastupit ce zastara.

Kako je to uopce moguce, mislim da trebate upitati Ministarstvo pravosudja.

Ostecenica se moze obratiti i Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ali opet, nista se nece moci poduzeti ako ona ne pristane na kazneni postupak. Pravobraniteljica ima mogucnost djelovanja samo ako se ostecena osoba izricito tome ne protivi.

Adresa ureda pravobraniteljice je Preobrazenska 4, Zagreb, a tel. 01/4848-100.

U nacelu Vi ste priznali da ste doticnoj osobi dopustili da u Vasoj kupaonici koristi drogu, dakle da ste stavili na raspolaganje prostoriju radi trosenja opojne droge, a time se ostvaruje bice kaznenog djela iz cl. 173. st. 5. KZ. To ste kazneno djelo pocinili s neizravnom namjerom (cl. , jer ste znali da mozete pociniti kazneno djelo (tako sto cete dopustiti koristenje droge), pa ste na to i pristali (dajuci dopustenje). Kako proizlazi iz iskaza koji ste dali, u kupaonicu je osoba otisla zato sto Vi ne podnosite igle, krv i sl. iz cega proizlazi da Vas je osoba ranije upitala moze li koristiti drogu u Vasem stanu.

Ukoliko Vas sud oglasi krivim, uslijediti ce izricanje kazne, koja opet ovisi o sadrzaju olakotnih i otegotnih okolnosti. Osim kaznom predvidjenom u cl. 173. st. 5. KZ mozete biti kaznjeni i prema st. 6. toga clanka, gdje je raspon kazne predvidjen od jedne do deset godina ako ste kazneno djelo iz st. 5. toga clanka pocinili prema djetetu, maloljetnoj, dusevno oboljeloj, privremeno dusevno poremecenoj, nedovoljno dusevno razvijenoj osobi ili prema vise osoba.

E sad, treba utvrditi na koji nacin je, osim Vasim priznanjem, otkriveno kazneno djelo. Ako ste dragovoljno bitno doprinjeli otkrivanju kaznenog djela, sukladno cl. 173. st. 8. KZ sud vas moze osloboditi kazne, ali to se ne odnosi na k.d. iz cl. 173. st. 6. koji sam ranije spomenuo.