Love

editirao moderator

editirao moderator

Kao sto naslov teme kaze zanima me definicija i značenje pojma ''pravna stvar''. Što je i što je sve pravna stvar ?!

Editirao moderator Korisnik opomenut, slijedi isključenje u slučaju ponavljanja.

nerazumijem, u odgovoru na tuzbu je napisano da parcele koje su upisane kao jednovlasnistvo odvojene medjama, parcele koje su navedene kao 3-4 parcele u vlasnisckom listu su zapravo jedna, da je vlasnistvo prestalo postojati dana kada su napravljene te medje, sudu neznaci apsolutno nista ako nije sadrzano u protutuzbi, i po vama sud ce dosuditi posjed vlasniku iako njegova parcela nepostoji i jedini oblik postojanja te parcele je povrsina upisana u posjedovnom listu i neciji posjed, ako se ne napravi protutuzba, ne to je kradja

sudac prikazuje da je izasao na teren a nije, zove vjestaka na pola parcela iz spora, naplacuje to 10k uopce neosvrcuci se na mjerenja, nepriznaje zalbu na mjerenje, nepriznaje dokaze, nesaslusava niti jednog svjedoka, izmislja fantazije da su bile u odgovoru na tuzbu, vrijedja tuzenika govoreci mu da je monstrum, donosi presudu predaje u posjed za sve parcele uopce nespominjuci i nemareci za medje suposjedovnih udjela to je za vas normalni sudski postupak imam samo jedno pitanje, parcela je podijeljena na dva dijela suhozidom i cini u osnovi dvije parcele svaku sa svojim ulazom, svaka od tih polovica ima drugog suposjednika, a vlasnik cijele parcele je jedan od posjednika, sto iz toga zakljucujete, po vama ako vlasnik trazi predaju u posjed a tuzenk ne napravi protutuzbu vec kaze u odgovoru, jeste vi normalni pa to su dvije parcele, po vama gubi spor jer nema nikakvo pravo i nije napisao protutuzbu, je li to istinita tvrdnja

tuziteljica je tuzila posrednika posjednika, a ne posjednika, sud je predao posjed tuziteljici, kako je to moguce tuziteljica je mogla tuziti bilo koga na svijetu bez obzira bio on posjednik ili neka osoba iz francuske polinezije koja nema nikakve veze sa posjedom sud presudjuje predaju posjeda, i neka treca osoba koja ima posjed i nema veze sa tuzbom niti je obavjestena o icemu odjednom gubi posjed jer ni nezna za spor nije realno i meni je neshvatljivo iz ovoga ispada da je posjed nista na poljoprivrednom zemljistu. to je nenormalno baka i njena majka koriste parcelu kontinuirano 120 godina i odjednom danas na njoj vise nemaju prava i moraju je napustit u roku 15 dana. ljudi vi niste normalni ovo ce se promijenit npr. netko je pred 60 godina tri parcele ujedinio u jednu, srusio je stare medje i napravio nove, to nije ucrtano u katastarskom planu, niti je to upisano u vlasnickom listu, pa niti u katastru, medjutim u stvarnosti postoji samo jedna parcela, odjednom dolazi vlasnik jedne od te tri parcele tuzi posjednika i ovaj gubi ikakvo pravo, i to je po vama unutar zakona

nerazumijem, posjednik ima pravo tuziti za ometanje posjeda, vlasnik ima jedino pravo tuziti za predaju u posjed, ciji posjednik postaje odmah ukoliko se ne preda protutuzba, to nema nikakvog smisla

odnosno moja baba posjednik ima sto godina, i koristi parcelu 100 godina, od 99-100 godine putem sina kao posrednika posjednika. odjednom vlasnik tuzi sina za predaju u posjed i sud dosudjuje posjed vlasniku, znaci ponavljam vlasnik tuzi sina za predaju u posjed koji je posrednik posjednika i sud presudjuje u parnici izmedju sina i vlasnika a ne izmedju vlasnika i bake od 100 godina, predaju u posjed, tj. sin gubi posjed kojeg ni nema i na temelju toga se vlasnik upisuje kao posjednik a baku od 100 godina nitko ne pita, i baki od 100 godina i sinu vlasnik zabranjuje koristenje parcele i upisuje se u katastru iako na to nema u osnovi pravo jer je tuzio pogresnu osobu sina a ne baku, ali sud dosudjuje i sin i baka gube sva prava nebitno je li baka koristila parcelu 100 godina ili nije nerazumijem

stvarno bih volio znati sto je to posjed i zasto vlasnik uvjek moze traziti predaju u posjed situacija: jedna osoba je posjenik neke stvari, parcele, 50 godina, i svoj posjed ostavlja drugoj osobi, sinu koja je posjednik te stvari jos 50 godina, te druga osoba ostavlja svoj posjed trecoj osobi, kceri koja je posjednik 10 godina odjednom dolazi cetvrta osoba koja je vlasnik i trazi predaju u posjed, sud automatski presudjuje u korist vlasnika i daje joj posjed zasto je to moguce nerazumijem, ako je cetvrta osoba stekla vlasnistvo darovanjem od iste nulte osobe od koje je prva osoba dobila posjed darovanjem

zanima me po kome se redoslijedu rješavaju parnice, buduci da je strana A tužila stranu B prije nego je strana B tužila stranu A, a sud je sazvao prvo ročište za stranu B protiv strane A? da li netko ima prednost na sudu recimo zbog godina ili sl? I da li se i kako parnice mogu spojiti?

u redu, da li se na to rješenje može napraviti revizija budući da se radi o vrijednosti većoj od 200,000kn zanima me gdje, i kako se to točno zove, trebam prijaviti pokušaj manipulacije rada suda, u odgovoru na tužbu, dodatnom tužbom ili dodatnom izjavom

Radi se o privremenoj mjeri nenovčanog potraživanja, na rješenje je uložena žalba drugostupanjskom sudu, žalba je djelomično prihvaćena, međitim prilikom odlučivanja o Rješenju drugostupanjskog suda ignorirane su neke bitne činjenice, također druga strana pokušala je manipulirati sudom pozivajući se na Rješenje prvostupanjskog suda za nešto što nema veze sa tužbom i na što nema nikakvo pravo, i još dodatno porvocirala za nešto treće kao i maltretirala za nešto četvrto Zanima me kako i kome se mogu žaliti na Rješenje drugostupanjskog suda? U ovršnom zakonu ne piše ništa o tome, da li se može napisati nova žalba, prigovor ili dopuna žalbi, ili nešto drugo

A kad malo bolje pogledam vidim kako sam već dobio odgovor. Hvala i pozdrav.

Poštovani, ispričavam se na površnosti, konačno sam pročitao ovršni zakon, i sada mi je jasno kako se radi o Privremenoj mjeri radi osiguranja nenovčanih potraživanja. Međutim nalazim konflikt u riješenju koje se poziva na čl. 298, tj. o prisilnom upisu založnog prava na nekretninu, budući da se radi o nenovčanom potraživanju, a sporni je članak vezan uz novčano potraživanje. Molim vas mišljenje i komentar na kraju sve mi je ostalo jasno. Hvala.

Članak 222. (1) Ako ovršenikova tražbina još nije dospjela, sud će naložiti predaju stvari nakon dospijeća. (2) Protiv ovršenikova dužnika koji nije voljan stvari predati ovrhovoditelj može, i prije pravomoćnosti rješenja o prijenosu tražbine, tužbom zahtijevati predaju ako o obvezi predaje nema ovršnu ispravu. (3) Ako rješenje o ovrsi ne postane pravomoćno ili naknadno bude ukinuto ili preinačeno, parnični sud će tužbu iz stavka 2. ovoga članka odbiti. Zamolio bih vas objašnjenje pojmova: (1) ovršenikova tražbina (2) ovršenikov dužnik

Ne, ja ne smatram kako predmet ovrhe mogu biti samo novčana potraživanja , ukoliko sam to naveo kao vjerodostojnu tada još nisam pročitao zakon o ovrsi, a kasnije nisam mogao editirati. Ono o čemu ja govorim je sljedeće: Ovršni proces može biti pokrenut samo na temelju ovršne isprave. U ovom slučaju dotična osoba prvo treba napraviti ''normalnu'' tužbu, u slučaju presude u njenu korist te ukoliko je odluka ovršna, a tužena osoba ne povrati to što joj je pripalo u parnici, upravo taj list papira sa presudom postaje ovršna isprava. I tek tada sud smije pokrenuti ovršni proces. Da je dotična osoba u prošlosti pokrenula i dobila spor, a sada joj je tuženik ušao na parcele, imala bi ovršnu ispravu. Budući da nikada nije imala ni dobila sudski spor, ona ne može pokrenuti ovršni proces jer nema ovršnu ispravu. Sud je prihvatio krivu tužbu, ta tužba koju je dotična osoba trebala podnjeti nije se smjela zvati ''ovršna'', a sudac je prekršio zakon prihvativši tu tužbu kao ovrhu.

Da, ali da bi do riješenja došlo ovršitelj treba u sucu predati službeni dokument, bilo to neplaćeni račun ili neka sudska presuda, koji ovršenik nije u danom roku podmirio. Ne može se ovrha raditi iz vedra neba na temelju rukom napisane fantazije. Ukoliko je dotična osoba smatrala da joj je povrijeđene imovina tada je trebala sudu podnjeti tužbu ili zvati policiju koja bi napravila zapisnik te ga predala sudu. I tada sud ima pravo izdati privremenu mjeru. A dotična osoba podnjeti tužbu. I tek nakon presude, ukoliko nije podmiren dug, ta osoba može od suda tražiti ovrhu. Npr. Recimo kako ja i vi dijelimo kuću, vi ste odsutni na brodu 6 mjeseci, ja sudu podnesem zahtjev za ovrhu jer ste vi srušili neki zid u kući, i time smatram da je učinjena neprocijenjiva šteta, predam zahtjev sudu i tražim ovrhu na vaš dio kuće. I recimo kako je vaša žena primila pismo od suda u vaše ime. Ukoliko ne napišete žalbu u roku 8 dana, sudska rasprava se odvija po žurnom postupku bez vas, te ostajete bez svog dijela kuće. Ja sam 100% siguran kako sudac nije smio prihvatiti ovršni proces bez vjerodostojne isprave.

Situacija je sljedeća: - na jednoj katastarskoj čestici postoje dva suvlasnika (osobe A, B) i treći posjednik (osoba C), na drugoj čestici postoji jedan vlasnik (B) i jedan posjednik ©, te na trećoj čestici postoje dva suvlasnika (A,B) i drugi posjednik (D). - prvi posjednik © je stvarni vlasnik prve dvije parcele te je podnio tužbu protiv osobe (B) - jedan od suvlasnika (A) prekopao je sve tri parcele i bavi se poljoprivredom kao jedinom djelatnosti, te ima potuputno dopuštenje od oba posjednika (C, D) - suvlasnik (B) nije nikada bio na nijedoj od te tri parcele niti se njegova familija smjela u prošlosti pojaviti na njima, te je posjednik © vanknjižni vlasnik prve dvije parcele - osoba A je suvlasnik, osoba B suvlasnik i vlasnik, osoba C je posjednik prve dvije parcele ---------------------------------------------------------------------------------- Nekoliko dana nakon što je osoba A prekopala te tri parcele dobila je Riješenje ovršnog postupka u kome osoba B traži od osobe A predaju u posjed sve tri parcele i naknadu štete, te je sud odredio mjeru zabrane obavljanja svih aktivnosti na tim parcelama. 1. Zanima me zbog čega se ova situacija deklarira kao ovršni postupak. - po mom razumijevanju ovrhe, ista bi se trebala provoditi na temelju ovršne isprave tj. sudskog riješenja na temelju nekog duga. - osoba B navela je kako joj je osoba A prouzročila neprocijenjivu štetu, te je osoba A dobila zabranu obavljanja aktivnosti na sve tri parcele pa i na parcelama kojima je suvlasnik Iz navedenog proizlazi kako se na sudu imaginarni dug ilti dug bez stučne procjene, pisane forme ili drugog sudskog procesa u kome se trebaju utvrditi stvarne i točne činjenice, za vjerodostojan dokument za pokretanje ovršnog postupka, te izdavanje riješenja. u nastavku prilažem riješenje: Riješenje Općinski sud u _, po sudcu _, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice_, zastupana po punom. _, protiv tuženika _, radi predaje u posjed i naknade štete odlučujući o prijedlogu tužiteljice radi izdavanja privremene mjere, bez odrzavanja rasprave, dana _ riješio je: I Određuje se privremena i nalaže se tuženiku da odmah prestane s obavljanjem bilo kakvih djelatnosti na nekretninama _ II Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnosti odluke u predmetu Općinskog suda u _, posl. br. _ III Odbacuje se kao nedopušten prijedlog tužiteljice radi određivanja privremene mjere u dijelu kojim se predlaže da se u slučaju nepostupanja po odluci suda tuženiku zapriječi novčana kazna u iznosu od 100,000 kuna. Obrazloženje U uvodno označenoj stvari tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika, radi predaje u posjed i naknade štete. U tužbi ističe da je tuženik bespravno u tijeku _ ušao u posjed nekretnina iz izreke riješenja, iste iskrčio te djelomično posjekao stabla. Tužiteljica je predložila donašanje privremene mjere radi osiguranja nenovčanog potraživanja budući istoj prijeti nenadoknadiva šteta. Odlučujući o prijedlogu, u smislu odredbe čl. 298 Ovršnog zakona (N.N. 88/05,67/08, 112/12 i 25/13) sud je otvrdio da je isti osnovan. Tužiteljica je, u smislu odredbe citiranog članka Ovršnog zakona, navodima usvojoj tužbi učinila vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere spriječiloili znatno otežalo ostvarenje tražbine tužiteljice, a osobito što bi se time promijenilo postojeće stanje stvari, te što je učinila, vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, te spriječilo eventualno nasilje, sve ovo iz činjenice da je tužiteljica samovlasnica predmetnih čestica, odnosno jednog dijela čestica suvlasnica sa tuženikom. Sud je odbacio prijedlog tužiteljice da se tuženiku izrekne novčana kazna u iznosu od 100,000 kuna, a u slučaju da tuženik ne postupi po toč. I izreke ovog riješenja. Naime, novčana kazna kao sredstvo ovrhe ili osiguranja ne može se izricati u svakom slučaju, već samo onda kada je to odredbama Ovršnog zakona izrekom propisano, a što proizlazi iz odredbe čl. 16 st. 1 OZ-a. Kako ni jednom jedinom odredbom OZ-a koje reguliraju materiju određivanja privremenih mjerar adi osiguranja nenovčanih tražbina ( čl.298 - 307 OZ-a) novčana kazna izjekom nije predviđena kao sredstvo osiguranja, to je sud utvrdio da je prijedlog tužiteljice radi izricanja novčanih kazni, nedopušten. Slijedom navedenog, sud je, sukladno odredbama čl. 299 Ovršnog zakona u svezi odredbe čl. 278 ZPP-a (N.N. 84/08, 57/11 i 25/13) izdao privremenu mjeru kojoms e zabranjuje poduzimanje radnje koje mogu nanjeti štetu tužiteljici. Ista ima trajati do pravomoćnog okončanja ovog postupka. Zbog svega izloženog valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja. U _, _ Sudac _ PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi rješava Županijski sud u _. ŽALBA NE ODGAĐA PROVEDBU OVRHE ---------------------------------------------------------------------------------- Riješenje je točno prepisano sa svim gramatičkim i nesuvislim rečenicama kao i netočnim podacima, te bez potpisa suca nego samo javnog bilježnika. 2. Osoba C podjela je tužbu protiv osobe B za iste katastarske čestice, zanima me budući da ovršni postupak ima prioritet na sudu, ukoliko ne bude odbačen žalbom i prigovorom, da li će imati prioritet pred tužbom osobe C prema A ili će se morati prvo riješavati tužba osobe C. Zamolio bih vas odgovor na ova dva pitanja.