zao

Pa koliko pismena je bilo najviše u jednom danu? Ako stigne više obavijesti o prispijeću pošiljke, možeš razdvojiti zaprimanje istih tako da ih recimo preuzmeš pola odmah, a ostale čekaš da ti ih ostave u poštanskom sandučiću...

No, to sve nije ništa nezakonito, nego jedan oblik pravne borbe s njihove strane. Jednako tako ti možeš predati 10 tužbi u jedan dan, pa će i protivnik biti u cajtnotu...

Uvidom u spise predmeta, osobno ili preko e-spisa. Kako si ti oštećen ako pošiljka sa suda kasni ili ti uopće ne stigne, kad svi pravni lijekovi počinju teći od dana zaprimanja pismena?

Nije svaka nezakonitost ujedno i kazneno djelo.

Spriječava li izvlaštenje provođenje izvršenja pravomoćne sudske presude. Ako spriječava, po kojem članku, kojeg zakona?

Upravni sud je rješenjem obustavio spor jer je tuženik tijekom spora u cijelosti postupio po tužbenom zahtjevu. Tko snosi troškove spora?

prije 12 sati , Ivo Kermartin je napisao:

Naprotiv, Ustavni sud se smatra nadležnim za ocjenu ustavnosti sudskog poslovnika jer je to “drugi propis”.

Šaljem jedan primjer odbijajuće (ali ne odbacujuće) odluke USRH-a povodom prijedloga sutkinje Čuveljak s VTS-a

https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C12588230043B227/%24FILE/U-II-1171-2018 i dr.pdf

Hvala, Ivo.

Odluka Ustavnog suda je žalosna, jer je trebalo ocijeniti konkretnu odredbu Sudskog poslovnika, a Ustavni sud je točci 8. naveo da treba ispitati tri stvari, citiram: "je li osporavani sudski poslovnik donijela nadležna osoba, daje li Zakon o sudovima izrijekom ovlaštenje nadležnoj osobi za donošenje sudskog poslovnika, je li nadležna osoba sudski poslovnik donijela u okviru ovlaštenja propisanih zakonom", koje je onda Ustavni sud ispitivao u točkama 9, 10 i 11, da bi onda u točci 12 utvrdio kako slijedom navedenog odbija prijedlog za ocjenu zakonitosti osporavane odredbe Sudskog poslovnika.

Dakle, stvari koje je ispitivao Ustavni sud nemaju veze s tim je li konkretna odredba Sudskog poslovnika u suglasnosti s Ustavom. Upada u oči i to da Ustavni sud navodi kako ispituje "osporavani Sudski poslovnik", a odbija "osporavanu odredbu Sudskog poslovnika".

prije 4 sati , sivko je napisao:

Po postavljenoj temi poslovnik je zakonit jer je donesen (po ministru pravosuđa) po čl.76 Zakona o sudovima.

Ja osporavan jedan određeni članak Sudskog poslovnika.

Visoki upravni sud mi je odgovorio kako Sudski poslovnik nije opći akt, a Ustavni sud bi mi odgovorio kako Sudski poslovnik nije zakon. Ima li još koja opcija?

prije 2 sati , bobo4 je napisao:

Mislim da sam na to odgovorio sinoć, hmm, ne znam što se desilo.

Dakle ne može se tražiti da netko stvara novu informaciju, npr. analizira što je sve zao primio.

Čl. 15
(1) Tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Ne može se to uzeti izdvojeno i proizvoljno u smislu "sve što se tiče mene", jer sve se više ili manje tiče bilo čega drugoga. Treba pogledati na što se konkretno misli.

Kako istraživanje slanja pošiljke / rada trećih osoba može vama naškoditi - zar sve postaje nedopušteno istraživati ako ste vi bili u blizini?

 

Poduzimanje bilo kakvih pravnih radnji oko mog vlasništva bez mog dopuštenja meni šteti. 

Pošiljka uručenjem postaje vlasništvo primatelja. Pritom pogledaj i čl.2. st.1. točku 16., te čl.35. ZPU-a.

prije 4 sati , bobo4 je napisao:

To nisu privatni ni tajni podaci. Nastali su kao nusprodukt rada tijela javne vlasti, što znači da ih je tijelo javne vlasti dužno dati prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.
U popisu tijela javne vlasti upisati sud ili odvjetništvo https://tjv.pristupinfo.hr/?search=odvjetništvo

U mom slučaju postoji i pravni interes.

Kad bi netko došao do informacije o mojim pošiljkama, ja bi tužio sviju redom: pošiljatelja, poštu, sud, državno odvjetništvo i još nekoga ako ga se sjetim. Tako da ukoliko nemaš ovjerenu punomoć, drži se svojih pošiljki.

Glede Zakona o pravu na pristup informacijama, pročitaj članak 15.

Glede diskriminacije, spašava te direktiva 97/67/EZ koja govori o zabrani svake diskriminacije, za razliku od „naše” diskriminacije iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Kako ti možeš dobiti informacije o drugim primateljima?

Je li vodovod odgovorio mailom ili "s pečatom i potpisom"? U svakom slučaju inzistiraj na ovom drugom.

Odmah pdnesi zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Sam ga napiši prema čl.64-70 Zakona o sudovima, jer ne plaćaš ništa ako izgubiš. 

Uđi u "tracking pošta" i prema broju pošiljke vidi točan dan kad ti je ostavljena pošiljka u sandučić. Onda pročitaj Zakon o poštanskim uslugama, od članka 54., pa se odluči o podnošenju prigovora pošti.

Rok za podnošenje prigovora pošti je tri mjeseca i to se prvi dan računa kad pošta zaprimi pošiljku (a ne dan kad na obavijesti o prispijeću pošiljke piše da se ista može preuzeti), tako da ti je ono od kolovoza otišlo u zastaru. Zašto za prijamne brojeve pošiljki nisi pitao pošiljatelja - na pisarnici suda, uvidom u spise predmeta, pa traži DOSTAVNICU za svaku pojedinu pošiljku? Inače, na sudu će ti mrtvo-hladno reći da u slučaju nezaprimanja pošiljke ti nisi oštećen jer će ti pošiljka bit naknadno uručena.

Inače, sve da si i saznao prijamni broj pošiljke i uputio prigovor pravovremeno, pošta će ti reći da su sukladno čl.37. ZPU-a sudsku pošiljku vratili pošiljatelju, iako su sukladno čl.38. ZPU-a i čl.85 ZUP-a istu pošiljku trebali uručiti osobno.

Zamoli VUS da ti spis pošalju mailom. Ionako su svi spisi skenirani.

Hvala, bobo4.

U odgovoru na tužbu AZOP (tuženik) će dostavit najvažnije spise. Ukoliko to ne učini, zatraži to od Upravnog suda u Rijeci, samo nemoj tražiti da ti dostave sve spise predmeta.

Jesu li odredbe sudskog poslovnika opći akti, pa da se može sukladno čl.83. i čl.84. ZUS-a pred VUS-om tražiti ocjena usuglašenosti sa zakonom?

Ili je jedina šansa preko Ustavnog suda tražiti njihovu usuglašenost s Ustavom (slabija opcija)?

Obrati se HAKOM-u nakon šta si prošao proceduru sa HP-om i Povjerenstvom. Žali se na povredu te direktive koja je sastavni dio čl.1. st.3. ZPU-a.

Neovisno od toga, obrati se poštanskom inspektoru HAKOM-a radi iste stvari.

Ako nije prekasno posalji zahtjev za rješavanje spora HAKOM-u, jer to nema veze s HEROM.

Bolje da nema veze s konkretnom pošiljkom, jer ponavljam, kod svakog uručenja pošiljke pošta smatra da je obavljena cjelovita poštanska usluga, sto joj sud daje za pravo.

Znači, obrati se postanskom inspektoru HAKOM-a, kad te on odbije podnesi prigovor da bi dobio rješenje, a onda na Upravni sud i VUS. Tek iza toga na Ustavni sud, u roku od 30 dana.

Nije isto. Napravljeno je tako da bude slično, a da pravnici određuju razlike.

Prije ustavne tužbe, s kojom nećeš ništa postići, a pogotovo ne s čl.26. Ustava, imaš li odbijenice od HAKOM-a, Upravnog suda i VUS-a ?

Za okončani predmet u kojem nisam bio stranka u postupku od Upravnog suda sam zatražio presliku presude, a sud mi kaže da uz cijenu preslike (od 0,13 € po stranici) trebam platiti i 13,27 € za razmatranje spisa sukladno tarifnom broju 34. Uredbe o sudskim pristojbama.

Je li to zakonito, s obzirom da ja razmatranje tog sudskog spisa niti sam zatražio, niti sam ga obavio?

Postoji odluka Ministarstva pravosuđa i uprave od 20.prosinca 2010. koja propisuje cijenu preslike, naravno bez spominjanja placanja za razmatranje spisa.

Dana 15. 07. 2023. u 7:44, zao je napisao:

Javnopravno tijelo ne priznaje Zakon o općem upravnom postupku nego samo svoj specijalni zakon koji ga ne obvezuje na donošenje rješenja.

Dana 04. 08. 2023. u 19:12, Antuntun56 je napisao:

Sretno na Upravnom sudu, Lp

Hvala Antuntun56, pozdrav

Nije istina da jedino članak 122. Zakona o općem upravnom postupku spominje prigovore, jer ga spominje i članak 156.!

Zanimljivo razmišljanje da ovaj problem rješavam "politički", a ne preko suda. Jer isto to misli i pučki pravobranitelj....da je iznad Zakona o općem upravnom postupku kao opunomoćenik Hrvatskog sabora.... I zato sam ja, budući da mi je argumentacija moćna i zato što mislim da sam 100 % u pravu tužio dotičnoga Upravnom sudu. Kad imamo jedan opći zakon (Zakon o općem upravnom postupku) i na desetke specijalnih zakona (poput Zakona o pučkom pravobranitelju), suludo je da specijalni zakon isključuje opći zakon. Jer oni nisu ni u kakvoj suprotnosti nego bi se trebali medusobno nadopunjavati. Dakle, odredbe specijalnog zakona ne mogu biti u suprotnosti sa načelima i ciljevima općeg zakona, niti umanjivati nivo zaštite prava i pravnih interesa stranaka propisanih općim zakonom!

Na žalost, jednako toliko sam uvjeren da će mi tužba biti odbačena ili odbijena....

prije 9 sati , Spitfire je napisao:

OK, poštujem pravo i na ovakovo mišljenje gdje se upotrebljava fraza "nije istina". Međutim, kad netko toliko pokušava sve strpati pod ZoUP pa čak i sudove gdje sam vam prije godine dana pokušao objasniti da to baš i neće biti tako, onda se bojim da ja više nemam odgovora za vas jer nema smisla još nešto napisati. Mogu vam samo poželjeti sreću u vašem naumu. Lp i svako dobro.

Članak 83. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima.

Inače, hvala Spitfire, pozdrav i svako dobro.