Petar357

Može li mi netko na ovo pitanje odgovoriti, sva ova moja razmišljanja potječu od ovog pitanja: Ako posjedujem zadužnicu koja tereti neku firmu, i ako tu zadužnicu trenutno koristim samo za blokadu ovršenikovih računa, i ako ovršenik sve svoje nekretnine prije stečaja opet proda novoosnovanoj firmi, da li mi tada zadužnica propada? Da li je u tom slučaju, jedini način da zadržim korisnost zadužnice, taj da riskiram, predignem zadužnicu s FINA-e i uknjižim se na neku nekretninu (ma koliko ona već bila opterećena s prijašnjim založnim pravima) dok je još uvijek u vlasništvu te firme. Jer, ako to ne napravim, sve te nekretnine će promijenit vlasnika i nakon toga se više neću moći uknjižiti. ILI IPAK ONI, U SLUČAJU PRODAJE CJELOKUPNOG VLASNIŠTVA SVOJE FIRME, MORAJU PRODATI I DUG MOJE ZADUŽNICE? Jer mislim, da jedini ja, od svih ostalih njihovih potražitelja imam zadužnicu. MIslim da svi ostali imaju samo upisana založna prava na pojedine nekretnine. Molim Vas, može li mi netko odgovoriti, da li je ovo točno što sam napisao. DA LI ĆE MI ZADUŽNICA PROPAST AKO JE OSTAVIM NA FINA-I, A ONI PRODAJU SVE SVOJE NEKRETNINE NOVOOSNOVANOJ FIRMI?

Ili čak ne mora ni to. Može zadržati svoje založno pravo na svojoj nekretnini, ali sad bi imao i zadužnicu i mogao bi dodatno pritiskati ovršenika blokadom na FINA-i, ali više ne kao ja samo za 10-15.000,00 EUR, već za cijeli iznos od milijun kuna. Je li to moguće? Je li moguće da založno pravo tog potražitelja ostane na nekoj nekretnini; zadužnica je trenutno ionako na FINA-i (blokada teče), napravimo ugovor o cesiji, novi vlasnik Zadužnice samo podnese dodatak Podneska ovrhovoditelja i optereti ovršenika sa svih milijun kuna. Pa neka ovršenik objašnjava stečajnom sucu kako će vratiti milijun kuna, a ne 5.000,00 EUR glavnice. Može li mi neko reći, da li su ovi moji scenariji neostvarivi? Bi li on mogao zadržati svoje založno pravo i nastaviti moju blokadu, ali uvećanu i za svoj dug? Ja ne bi htio na toj zadužnici zaradit ništa više od svog duga. Nedavno me kontaktirala ta familija. Ponudili su 6.000,00 EUR za povrat zadužnice. Odbio sam. Neka izgubim sve, ali neka i oni odu u stečaj. Samo me sad strah da će opet prodat svoje carstvo nekom idućem i da će mi zadužnica propast.

A kad bi taj potražitelj založnog prava samo jedne nekretnine imao još i moju zadužnicu na aktivnu firmu, tada bi se mogao upisati na sve nekretnine aktivne firme, budući da su njegov i moj Ugovor potpisani s istom osobom. Ima li ovo smisla što govorim?

Ali taj potražitelj založnog prava nekretnine morao je potpisati neki Ugovor o kreditu s direktorom (ili vlasnikom) izbrisane firme. A na zadužnici, osim aktivne firme, ovršenik je i jamac-platac (zajednički vlasnik i izbrisane i aktivne firme).

Ovo me je zanimalo, zato jer u završnom dokumentu stečajnog postupka neke njihove prethodne firme su navedeni svi dužnici te prethodne firme. I ja u tom dokumentu mogu pročitat njihova imena. I oni uglavnom imaju upisana založna prava na nekretninama prethodne firma. A sad su te nenkretnine vlasništvo sadašnje firme te familije. I dužnici nikad nisu uspjeli postić nikakvim žalbama i tužbama da se nekretnine vrate u stečajnu masu prethodne firme. Bi li nekom potražitelju prethodne firme, koji ima upisano založno pravo na neku njihovu nekretninu, mogla koristit moja zadužnica?

Gospođo Borbena7, ako mi možete odgovorit na dva prethodna pitanja. Željno čekam Vaš odgovor. Postavio sam ga jer ne znam šta napraviti. Koju god soluciju krenem istraživati, vidim da je obitelj, koja posjeduje tu firmu dužna na sve strane. Proučavanjem podataka sa sudskog registra i stečajnih dokumenata sa e-oglasne sudova, vidim da su do sad imali 6-7 firmi. I svaki put, kad im voda dođe do grla, oni svoje carstvo zadrže tako, usred svih tih ročišta Trgovačkog suda radi očitovanja o pokretanju stečajnog postupka, oni osnuju novu firmu, sve svoje nekretnine prodaju nekom idućem u familiji za 1 EUR i svi dužnici prethodne firme se nemaju iz čega namiriti. To im je do sad uspjelo dva puta. Mislim da će to i sad napraviti. Ročište im je za dva mjeseca. Sa mnom su se našli u problemu samo zato, jer im je u tom trenutku toliko trebao novac, da su mi, pored prvobitne kapare od 20.000,00 EUR dali zadužnicu za još 5.000,00 EUR. I samo zbog te zadužnice, uspio sam dobiti dio svog novca nazad. Borim se s tom familijom 8 godina. A svi ostali, koji su im dali kaparu od 20.000,00 EUR za kupnju stanova u toj zgradi, koja se nije nikad napravila, ništa nisu dobili.

Znam da je to moguće, nešto drugo me je zanimalo. Ta zadužnica nije obična zadužnica s upisanim iznosom mog duga. To je bjanko zadužnica na milijun kuna s upisanom brojkom od milijun kuna. A ja sam uz zadužnicu priložio Podnesak ovrhovoditelja u kojem se vidi moj dug. Milijun kuna je 133.000,00 EUR. Moj dug je 15.000,00 EUR. Razlika je 118.000,00 EUR. Ja ovu temu shvaćam na način da netko tko bi preuzeo moju zadužnicu, a nema nikakve druge veze s ovršenikom, može ovršenika teretit samo za dug pravnog posla iz kojeg zadužnica potječe. Ali ako bi taj netko također imao neki svoj pravni posao s ovršenikom i ako on također potražuje neki svoj dug od istog ovršenika, može li iskoristit tu razliku od 118.000,00 EUR za potraživanje i svog duga. Dakle, može li se ista zadužnica upotrijebit za potraživanja iz dva različita pravna posla s istim ovršenikom?

Ne znam na koga mislite. Ako mislite na ovršenika, tada je na 1. strani zadužnice već bilo upisano ime firme, a na drugoj strani ime jamca-platca (vlasnika firme). A ako mislite na ovrhovoditelja, na prvoj strani sam ja upisao svoje ime prilikom odlaska na FINA-u.

Još ću Vas nešto pitati. Radi se o bjanko zadužnici na milijun kuna. Ali ja ovršenika teretim prema Podnesku ovrhovoditelja samo za iznos temeljem osnovnog pravnog posla Predkupoprodaje stana. I to je nekih 15-tak tisuća eura. Ako bi ja s vlasničkog lista neke od tih nekretnina kontaktirao neku firmu ili banku s upisanim založnim pravom na nekoliko milijuna kuna ili eura i ponudio im svoju zadužnicu (sa svim Ugovorima iz kojih zadužnica potječe), bi li ta firma mogla tu naći svoj interes da, pored mog duga iz osnovnog pravnog posla Predkupoprodaju stana, na tu zadužnicu prikači i neki svoj dug iz nekog svog nenaplaćenog ugovora sa zajedničkim dužnikom? Je li to zakonski moguće?

I mislio sam da bi se tako nešto moglo desiti! Ali kad sam to pitanje postavio na FINA-i, dali su mi dokument koji oni zovu Obrazac-C "Potvrda o nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje zbog nedostatka novčanih sredstava". Rekli su da vjerovnici koji su u mojoj situaciji, to prilažu na Sud. Nisu spominjali da ću morati predignuti zadužnicu. Doduše, na moj upit o mogućem preuzimanju zadužnice, rekli su da se tada automatski prekida blokada. Sad kad ste mi to rekli, možda je bolje da ništa i ne poduzimam. Ta firma mi je vraćala dug u dva navrata, oba puta kad bi se primaklo ročište Trgovačkog suda radi očitovanja o pokretanju stečaja nad dužnikom i oba puta su oni mene tada intezivno kontaktirali. Pretpostavljam da oni tada, ako ne žele pokretanje stečaja, moraju sucu podastrijeti neke dokaze o vraćanju dugova. Ja sam ih trenutno treći put blokirao i iduće takvo ročište zakazano je za 2 mjeseca. Možda je najbolje da sačekam to ročište i čekam situaciju s mogućim stečajom. Ali ako dođe do stečaja, na neki način mi propada zadužnica i moj dug će biti beznačajan u usporedbi s tim milijunskim založnim pravima raznih banaka koje su upisane na njegovim nekretninama. Pa, neće valjda dopustiti da ode u stečaj i izgubi sve te nekretnine zbog 15.000,00 EUR. Sad ću Vas ovo pitati. Ako odlučim čekat to ročište (i njihovu moguću isplatu duga), smijem li nakon mogućeg proglašenja stečaja firme iskoristit svoju zadužnicu i podnijet ovršni prijedlog nad nekim vlasništvom te firme? A ako ne smijem, može li mi zadužnica koristit za podizanje ovršnog prijedloga nad vlasništvom jamca-platca, koji je vlasnik te firme? Npr. sačekam situaciju s ročištem, otrijem da vlasnik ima automobil i ako vidim da firma ide u stečaj, iskoristim zadužnicu za automobil...

Puno mi pomažete. Još ovo pitanje i onda Vas danas više neću gnjaviti. Koji god predmet ili stvar da se izabere u ovršnom prijedlogu, da li se predajom ovršnog prijedloga temeljem nenaplaćene zadužnice prekida blokada ovršenika na FINA-i temeljem te iste Zadužnice?

Aha, pogledao sam sad to. A u Ovršnom zakonu iz 2012. ne spominje se nikakva brojka. To znači da do 01.09.2017. nije bilo nikakvog ograničenja za iznos glavnice?

Sad sam u ovom čl.80.b. OZ. vidio izraz "Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine ne prelazi iznos od 40.000,00 kn..." Pa, da li ja po tome uopće i ne mogu zatražiti ovrhu na nekretnini. 5.000,00 EUR je manje od 40.000,00 kn. Možete li napisati koji su to točno uvjeti?

Otići ću na MUP. Ako otkrijem da firma ili jamac-platac posjeduju automobil, pokušat ću s tim. Ali, ako otkrijem da nema automobila, i dalje me najviše muči moje prethodno pitanje o više navedenih nekretnina u istom ovršnom prijedlogu.

Izvinite šta Vas gnjavim. Puno mi pomažete, ali ovaj odgovor nikako da preokrenem u svoju korist. Mislim da se ni neko pravno sposobniji od mene ne bi, od svih tih mogućih nekretnina, mogao odlučiti koju nekretninu da odabere za ovršni prijedlog, jer su sve opterećene ogromnim založnim pravima. Citirat ću čl.5 O.Z. "(2) Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe, sud će, na prijedlog ovršenika ograničiti ovrhu samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ovrhu" Pa zašto ja ipak ne smijem navesti sve te nekretnine u ovršnom prijedlogu, pa neka ovršenik eliminira višak?