Jump to content

asusas

Korisnik
  • Broj objava

    40
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je asusas objavio

  1. Pozdrav, imam situaciju s ovrhom koja je pokrenuta od jednog odvjetničkog društva i javnog bilježnika, a u ime jednog osiguravajućeg društva prije nekoliko godina, a prigovor na tu ovrhu je pokrenut prije koji mjesec prema odvjetničkom i osiguravajućem. Glavnica ovrhe iznosi 3000 kn + 1000 kn troškovi ovrhe + 400 kn kamate = oko 4500 kn. Problem je u tome što je ovrha pogreškom pokrenuta za iznos od 3000 kn, a stvaran dug je bio oko 500 kn. Nakon nedavnog prigovora, osiguravajuće društvo je priznalo pogrešku i kažu da će u obzir uzeti samo ovih 500 kn + svi ostali dodatni troškovi. No, prije toga, osiguravajuće društvo traži da se u roku par dana uplati 50 kn nastalih dodatnih troškova i da će tek nakon toga poslati stvarno stanje duga - ovom imam u pismenom odgovoru. Da li je tko imao kad takvu situaciju? Brine me zašto me za dostavu novog stvarnog duga uvjetuju uplatom 50 kn. Bojim se da tom uplatom ne bih priznao postojanje ovog duga kojeg su prethodno kreirali (4500 kn). Što da radim?
  2. Nedavno sam od pročelnika Upravnog odjela jednog grada dobio odgovor vezan za zastaru pojedinih računa za komunalnu naknadu. U odgovoru piše da zastarni rokovi nisu predviđeni Zakonom o komunalnom gospodarstvu, nego se propisuju Općim poreznim zakonom, čl 108. U tom članku, stavak prvi, piše da zastara ide za 6 godina od dana kad je zastara počela teći. Nadalje, u odgovoru piše: Slijedom navedenog s danom 1.1.2021., zastara je nastupila za sva dugovanja do 31.12.2014. te dugovanja do tog datuma niste dužni platiti. Mene zanima da li je to stvarno tako ili oni to dugovanje do 2014. godine mogu prema nekom drugom propisu ponovno reaktivirati? Prema tome, od 1.1.2022. godina zastara na dugovanja bi se pomaknula na kraj 2015. godine. U očevidniku o dugovanjima na FINI postoje neka dugovanja za isti predmet iz 2012. godine - da li bi sukladno prethodnom odgovoru njihovo brisanje trebao zatražiti od FINE ili?
  3. Nije bio uložen prigovor. Da li se može to naknadno osporiti? Ako da, kako?
  4. Od odvjetničkog društva poslan je bio Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave - izvod iz poslovnih knjiga osiguravajućeg društva i izlistan je dug od 30 neplaćenih mjeseci. U sklopu istog dokumenta je dostavljeno od javnog bilježnika Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave te se u tom dokumentu nalaže da ovršenik plati iznos u roku 8 dana te su navedeni iznosi nastalih i predvidivih troškova postupka
  5. Evo nekih odgovora: U ugovoru piše da ugovor prestaje ako premija ne bude uplaćena unutar godine dana od dospjelosti. To se za jedan ugovor poštivalo, ali za drugi nije (opisano u prvom postu). Ovrha je na FINI više od godinu dana te čeka red naplate.
  6. ako se šalje zahtjev za otpisom dijela duga, da li se zahtjev šalje direktno osiguravajućem društvu ili odvjetničkom društvu/javnom bilježniku koje je provelo ovrhu?
  7. Pozdrav, molio bih savjet. Supružnici su na isti datum ugovorili dopunsko zdravstveno osiguranje svaki za sebe kod poznatog osiguravajućeg društva. Dakle, ugovorena su 2 dopunske police. Osiguranje je ugovoreno u 4. mjesecu 2015. godine te su police uglavnom redovito uplaćivane 2 godine. Jednom od supružnika je dopunsko raskinuto od strane društva negdje u lipnju 2018. godine nakon neplaćenih 12 rata. Nakon toga je dugovanje plaćeno i dug je zatvoren. Drugom supružniku dopunsko nije raskinuto u lipnju 2018. iako je na taj datum imao 13-14 neplaćenih rata, dakle jednu ili dvije rate neplaćene rate više od drugog supružnika. Nakon toga dopunsko se automatski produljivalo od strane društva te je raskinuto od strane društva nakon neplaćenih ukupno 30 rata (8. rate ugovarateljske godine 2019./2020.) te je izdana ovrha. Moje pitanje glasi da li se dopunsko može automatski produljivati od strane društva, iako nisu izvršene prethodne obveze korisnika? Npr. vidljivo je da je jednom osiguraniku raskinuto dopunsko nakon 12 neplaćenih rata, a drugome tek nakon 30. Da li postoje tu kakva pravila? Budući da osiguranik nije mogao koristiti prava dopunskog nakon neplaćene 3 rate, da li je moguće na koji način osporiti preostali dio dugovanje, odnosno barem zadnju ugovarateljsku godinu kad je društvo nakon 8. rate raskinulo uslugu (ukupno 30 nenaplaćene rate).
  8. Pitanje je više vezano za to koliki su dio duga banke spremne oprostiti, barem dijela kamata
  9. Pozdrav! Imam inozemni hipotekarni kredit s trenutnim dugom od cca 23 000 eura. U početku smo taj kredit redovito plaćali, platili smo oko 15 000, ali s vremenom je taj dug narastao na skoro 40 000 e. Odvjetničko društvo iz HR nam je u ime banke poslalo ponudu za mirno rješavanje spora, s prijedlogom da sami ponudimo banci iznos i vremenski rok u kojem bi riješili dug bez sudskog spora. Imate li kakav savjet koliki iznos da ponudim, a da bi ga banka mogla prihvatiti? Ideja je da dignem kredit u drugoj banci po znatno povoljnijim uvjetima i da ovaj otplatim u cijelosti
  10. Pozdrav tata je izvadio očevidnik za plaćanje iz FINE i tamo sam našao 2 ovrhe od HRT-a za koje nisam siguran kad su nastale. za jednu ovrhu u fininom dokumentu piše datum primitka: 26.07.2019. s osnovicom 240,00 kn, a za drugu 1.8.2020. s osnovicom od 240,00 kn. pod izdavatelj jedne i druge ovrhe piše javni bilježnik zanima me da li se može znati vremenski protek od rješenja ovrhe koju je izdao javni bilježnik do datuma primitka u FINI? da li se ta ovrha treba na FINI vidjeti odmah od izdavanja od strane bilježnika ili se ona na FINI može pojaviti za godinu, dvije? za koji period unazad može ići ovrha od javnog bilježnika? da li on može npr. u 8. mjesecu 2019. izdati ovrhu za račun iz 2015. godine ili je tu nastupila zastara? osobno plaćam račune od 2016. godine tako da ovrha za hrt račune od tad nije mogla nastupiti, a za period prije nisam siguran da li su roditelji zaprimili kakvo rješenje o ovrsi. i da li se baš uvijek mora dobiti rješenje o ovrsi na kućnu adresu ili je dovoljno da to javni bilježnik samo kod sebe napravi? evo nekoliko pitanja pa Vas molim za odgovore
  11. Kupujem zemljište čiji vlasnik je iz Hrvatske, a od 1990. godine živi u Njemačkoj Zanima me kako najjeftinije proći s prijenosom vlasništva na mene. Da direktno on potpiše kupoprodajni ugovor u Njemačkoj ili da dadne punomoć nekome od rodbine u Hrvatskoj da umjesto njega potpiše ugovor? Molio bih savjete što je sve od papira i na kojem jeziku potrebno u jednom ili drugom slučaju
  12. Poštovani, zbog financijskih problema nisam mogao otplaćivati hipotekarni kredit uzet 2006. godine na deset godina kod austrijske banke. Iznos sada iznosi oko 20 tisuća eura. Prije tjedan dana stigla je posljednja treća opomena prije prisilne naplate kredita. Zvao sam u banku iz koje su mi preporučili da se službeno obratim za reprogramom kredita i molbom da mi banka odredi neki novi mjesečni iznos, a kao jedan od razloga da navedem novozapošljavanje u obitelji kojim će i prihodi kućanstva značajno porasti (cca za 1000 eura). Molim Vas ako mi može netko pomoći kako da oblikujem tu molbu, što u njoj da naglasim i što da očekujem nakon nje.
  13. Poštovani, dana 22.02.2016. ugovoren je 24 mjesečni ugovor s Hrvatskim Telekom za tarifu ''Najbolja mala'' bez traženja uređaja. Ugovor je dogovoren telefonski. Nuditelj usluge je prilikom ugovaranja dao netočne informacije pa je ugovor raskinut telefonski s isključenjem usluge 3.03.2016., a mjesečni račun je plaćen. Nakon toga su stigli računi i opomena od 564 kn (pretpostavljam za raskid ugovora) na koje su stavljeni prigovori (prvi u četvrtom, a drugi u devetom mjesecu). Niti na jedan prigovor odgovor nije dobiven. Konačno je danas stigla i ovrha da imam 8 dana da platim taj iznos ili će nakon toga biti još uvećan. U prigovoru (koji su ranije navedeni) je stavljeno da se raskid zatražio zbog krivih informacija koje su navedene prilikom telefonskog ugovaranja, dok je sam operater napisao da je ugovor raskinut u zakonskom roku, ali se traži naknada za taj raskid. savjeti?
  14. u redu, a možete li mi reći što se sve podrazumijeva pod prisilnom naplatom što je spomenuto u tom članku?
  15. Poštovani, prije 2 godine je dobivena kazna za lož ulje u teretnom vozilu. Danas uz kamate ona iznosi oko 35 000 kuna. Pisane su mnoge žalbe i molbe za obročno plaćanje, ali bez uspjeha. Ne razumijem se baš u to, ali čini mi se da je sad kazna s carinskog, odnosno ministarstva financija prebačena na poreznu upravu (ne znam točno kako da se izrazim) i prije nekoliko dana je opet došlo rješenje da se prethodne žalbe odbacuju, a da se na ovu može žaliti u roku 30 dana. Budući da je okrivljenik nezaposlen, niti nema prihode što je vidljivo iz porezne, može li se takva kazna zamijeniti radom za opće dobro? Ako da, treba li se to navesti u žalbenom postupku, pisati molbe ili kako?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija