Jump to content

kixkix

Korisnik
  • Broj objava

    44
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Hvala na odgovoru. Znam da suvlasnici slobodno raspolažu svojim dijelom, no može li taj suvlasnik uložiti neki prigovor ili slično? Na primjer kako bi usporio upis prava vlasništva?
  2. Hvala. Imam jedno podpitanje: Da li vlasnik ostalih dijelova može na neki način osporiti kupoprodaju dijelova drugih suvlasnika? Ako da, po kojoj osnovi? Vlasništvo je "čisto" i u ZK i katastru, provedeno po rješenju o nasljeđivanju prije 4 godine, suvlasnici se ne spore oko prava.
  3. Hvala, na odgovoru! Troškova ovjere i uknjižbe sam svjestan, no ne razumijem zašto bi bilo bolje zbog poreza. Zar se porez ne plaća na iznos?
  4. Namjeravam kupiti suvlasničke udjele od dva suvlasnika zemljišta na kojem se nalaze dvije manje stare zgrade (kuća i "ambar", u vrlo trošnom stanju, neuseljivo). Radi se o 1/6 i 2/6, dakle ukupno 3/6 ili 1/2. Preostali dio od 3/6 ne bih kupio (za sada, možda "jednog dana", imam interes biti suvlasnik). Za kupovinu ovih udjela, da li je bolje sastaviti jedan zajednički ugovor ili dva odvojena? Pod "bolje" mislim i na jednostavnost sadržaja ugovora i na eventualne probleme s pojedinim prodavateljima (nema naznaka da bi problema moglo biti, ali ...). Napravili bi dvije odvojene tabularne izjave, naravno. Na što posebno treba paziti kod sastavljanja ugovora u ovakvom slučaju? Ima li netko primjer takvog ugovora? Zemljište se nalazi u Zagrebu i zemljišne knjige nisu usklađene s katastrom ("stara" i "nova" izmjera u Zagrebu). Površine u katastru i zemljišnoj knjizi se poklapaju (do razlike u zaokruživanju preračuna iz četvornih hvati u četvorne metre). Prije par godina su uneseni novi podaci o vlasnicima temeljem nasljeđivanja (i u katastar i u ZK).
  5. Pretpostavljam da se ipak ne igrate riječima. Mislim da me niste shvatili. Moja poanta je da pojam "bitno" sam po sebi ne znači ništa konkretno i podložan je slobodnoj interpretaciji. Različitim ljudima su bitne različite stvari. Različitim referentima će ista razlika imati različitu težinu - možda kojem referentu dodatni kat ne bude "bitan". Nadao sam se da negdje postoji pravilnik koji to preciznije definira. Čini se da ne postoji.
  6. Mislim na to što znači "bitno". Tehnički, pojam "bitno" može značiti bilo što ukoliko nije vezan za fizičke veličine koje je moguće izmjeriti. Kada npr. razlika u veličini prozora postaje "bitna"? Da li su "bitne" apsolutne razlike ili relativne? Npr. 5 m2 razlike na tlocrt od 100 m2 nije isto što i na tlocrt od 20 m2. Kada visina zamjenske građevine postaje "bitno" različita od originalne? Za 1m, 2m, cijeli kat? Ili banalnije, da li je boja fasade "bitna"? Npr. ljubičasta fasada u odnosu na bijelu je poprilično različita, no da li je "bitna"? Meni kao susjedu takve zgrade bi bila jako bitna, ha, ha, ha! Razumijete?
  7. OK, hvala! Pretpostavljam da je "poseban zakon" ovaj zakon o legalizaciji, zar ne?
  8. OK, hvala. A da li je moguće parcelirati katastarsku česticu na kojoj se nalaze dvije kuće (tako da svaka kuća dobije "svoju" katastarsku česticu)? Da li tu postoje neki minimumi? Npr. čestica od cca 850 m2 sa dvije kuće, isti vlasnik?
  9. Prvo bi trebalo "razdvojiti" kuće svaku na svoju katastarsku česticu. To je osnovno. Jednom kada je stara kuća na "svojoj" čestici, građevna čestica za novu gradnju se lako oformi od dvije katastarske (ne treba ih spajati u jednu katastarsku). Pitanje je da li treba kuću iz 1970-ih legalizirati da bi se mogla napraviti parcelacija?
  10. Cilj je vlasništvo 1/1 nad novom kućom i zemljom. Tko želi biti vlasnik kuće i suvlasnik zemlje? I dijeliti dvorište? Također, izgrađenost postojeće čestice ne omogućava gradnju kuće kakvu bi htjeli, a i nova kuća bi bila preblizu ove iz 1970. Zato bi se spojili sa susjednom česticom (cca 400 m2) i dobili >800 m2 i odmaknuli se. Dovoljno razloga?
  11. Na istoj katastarskoj čestici od cca 850 m2 nalaze se dvije kuće. Jedna je izgrađena prije 1968., a druga u 1970-ima bez građevinske dozvole. Kuća bez građevinske je upisana i ucrtana u katastar, no ne i u zemljišne knjige. Vlasnik je za vrijeme gradnje platio kazne za svaku etažu (tako se to radilo u to vrijeme, ha,ha), no na ovoj temi smo utvrdili da je i dalje nelegalna. Katastarska čestica je u Zagrebu, većim dijelom (cca 650 m2) u stambenoj zoni S, a manjim dijelom u zelenoj zoni (Z), urbano pravilo 2.1. Vlasnik obje kuće i čestice je isti, 1/1. Ideja je podijeliti tu katastarsku česticu tako da svaka kuća dobije svoju katastarsku česticu. Zatim bi staru kuću srušili, njenu česticu spojili u građevnu česticu sa susjednom katastarskom česticom i izgradili novu kuću. Pretpostavljam da bi formalni razlog za dijeljenje čestice bi bio usklađivanje stanja u katastru, gruntovnici i naravi. Da bi se napravila podjela postojeće katastarske čestice, da li je prethodno potrebno legalizirati kuću iz 19070-ih?
  12. Ah, da, situacija na toj čestici je priličan nered, nažalost. U katastru ni u ZK nema nikakvih zabilješki tog tipa. Samo se u posjedovnom listu spominju obje kuće na istoj čestici.
  13. OK, hvala Spitfire! Dakle, treba izračunati da li troškovi legalizacije premašuju "uštedu" komunalnih doprinosa na obujmu postojeće građevine ...
×
×
  • Napravi novi...