Danijela Lenac

Hvala Vam na odgovorima.

Dana 08.11.2012.g. donesena je Presuda na temelju priznanja, u kojem se nalaže uzdržavanje malodobne kćeri u iznosu od 1200,00 kn, na moj račun kao zakonske zastupnice (tada) malodobne kćeri. Posao će raditi preko student servisa. Kako on nije dao kćeri alimentaciju ovaj mjesec i prijeti da ju više neće davati, zanima me da li je jedini način naplate iste da kćer pokrene postupak ovrhe?

Nakon dvije godine neplaćanja alimentacije, pokrenula sam ovrhu. Za vrijeme provedbe ovrhe (firma u kojoj radi bivši obustavlja od plaće), dijete je postalo punoljetno i još pohađalo srednju školu. Zatim dolazi do isplate svog dugovanja po ovrsi. Međutim, firma u kojoj bivši radi, nastavlja isplatu alimentacije na moj račun, u iznosu određenom temeljem Presude na temelju priznanja, sve do prošlog mjeseca. Prošle godine dijete završava srednju školu i upisuje izvanredno fakultet. Bivši i ja dogovaramo plaćanje fakulteta pola pola (svaki dvije rate od ukupno četiri). On plaća samo jednu ratu, drugu odbija platiti, te napominje da više neće ni alimentaciju plaćati. Kako alimentacija ovaj mjesec nije stigla, dobivam informaciju od njegovog poslodavca da je bivši na bolovanju, te da se od bolovanja ne smije uzimati alimentacija. Ok. Proučavam malo Zakon i shvaćam da zapravo ne smiju ustegnuti alimentaciju, jer nemaju nikakvu zakonsku ispravu (ovrha ili nešto slično). Sada ispada da je sve stvar njegove dobre volje. Mora po Zakonu, ali hoće li, to je na njemu. Ono što me zanima je slijedeće: Kako je dijete punoljetno, bilo kakav postupak vodi ono samo. Točno? Treba li pokrenuti kakvo utuženje ili nešto da bi nastavilo ostvarivati pravo na alimentaciju dok se školuje? Što je s njegovom obvezom alimentacije u slučaju da se dijete u međuvremenu, uz studiranje zaposli? Molim vas savjete, jer ako se ne isplati ulaziti u bilo kakve postupke, da ne gubimo ni vrijeme ni živce. Hvala vam unaprijed.

Ne znam smijem li se ubaciti s pitanjem na sličnu temu pod tuđi post?

Hvala Vam! Uveliko ste mi pomogli informacijom da ostvarujem pravo. sada ću moći izračunati zatezne kamate, kada znam kolika je glavnica Hvala na savjetu kojim riječima i obrazloženjem da joj se obratim. Lijepi pozdrav!

Primili ste novce na žiro račun? Kako je mogao novac, ako je stigao na žiro račun biti ili dignut ili prosljeđen dalje bez vašeg odobrenja?

Članak 9. "(4) Porezna uprava utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu." Dakle, Porezna može utvrditi da cijena koju ste naveli ne odgovara tržišnoj vrijednost, te prema svojim tabelama utvrditi vrijednost i na taj iznos plaćate porez. Naravno, samo na preostalih 6 kvadrata i zemljište. Matematika Vrijednost x5%

Ma pravnica me uplašila riječima da u Rješenju stoji "njegove plaće", te tako ako u određenom periodu ne ostvaruje plaću, 32% od ničega je 32% ničega Točno tako mi rekla

Hvala Vam najljepša!!! Moram znati taj podatak, da se znam postaviti u toj situaciji.

Ništa što je na ruke, sigurno nije u ugovoru U ugovoru o radu mora pisati Vaša bruto plaća, ili način na koji se ona izračunava. to je obavezan podatak. Obzirom da niste potpisali aneks Ugovora, na vas se to ne može primjenjivat. Uvijek vam ostaje mogučnost da poslodavca prijavite nadležnim institucijama.

"određena je visina alimentacije u iznosu od "32%njegove mjesečne plaće (što u nominalnom iznosu iznosi 800,00 kn)" citiram Rješenje. Ako imam pravo na alimentaciju za vrijeme njegove nezaposlenosti, naravno da se ne slažem s uplaćenim iznosom, jer tada nije pokrio ni glavnicu, a kamoli kamatu.

Zakon o porezu na dohodak Članak 39. (1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari: 1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja... Niste u obavezi podnijeti prijavu, ali istu možete ako imate osnove za povrat poreza.

Prijavu podnosite na obrascu ZPP-DOH, uz uvjet da imate uplaćenog poreza. Prijavljujete sve oporezive primitke, u što ne ulazi naknada zbog nezaposlenosti. Ne možete biti uzdržavani član, jer vam prihodi prelaze 13000,00 kn. Ažurirano Supruga može podnjeti prijavu na obrascu ZPP-DOH, te ostvariti povrat poreza, uz uvjet da istog ima uplaćenog. Ne možete ju prijaviti za uzdržavanog člana. Nadam se da ovdje svi pričamo o neto plaći Prema Čl.53. Pravilnika o porezu na dohodak: "(1) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici iz članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona), ne prelaze 13.000,00 kuna na godišnjoj razini."

(1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. da imaju hrvatsko državljanstvo 2. da građanin i članovi njegove uže obitelji prijave prebivalište i borave u mjestu i na adresi gdje se nekretnina (koju stječe) nalazi, 3. da površina nekretnine, ovisno o broju članova uže obitelji građanina, ne prelazi površinu kako slijedi: – za 1 osobu do 50 m2 građevine – za 2 osobe do 65 m2 građevine – za 3 osobe do 80 m2 građevine – za 4 osobe do 90 m2 građevine – za 5 osoba do 100 m2 građevine – za 6 osoba do 110 m2 građevine – za 7 i više osoba do 120 m2 građevine. 4. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu: 4.1. građevine (stan i/ili kuću) čija je ukupna (zbrojena) površina svih građevina jednaka, veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz točke 3. ovoga članka ili 4.2. nekretnine (osim poljoprivrednog zemljišta i poslovnog prostora u kojem građanin ili član njegove uže obitelji obavlja registriranu djelatnost) čija je ukupna (zbrojena) vrijednost svih nekretnina u trenutku nastanka porezne obveze jednaka ili veća od tržišne vrijednosti nekretnine koju građanin stječe pri čemu se u izračun uzimaju i vrijednosti građevina iz točke 4.1. ovoga članka. (2) Iznimno od točke 4.2. stavka 1. ovoga članka, ako je porezni obveznik od 1. siječnja 2003., a do trenutka nastanka porezne obveze imao, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekretnine koje je otuđio, neovisno o načinu otuđenja, u izračun vrijednosti nekretnina iz točke 4. stavka 1. ovoga članka uzimaju se i te otuđene nekretnine. (3) Ako površina nekretnine prelazi zadane površine iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine građevine. (4) Iznimno, od stavka 3. ovoga članka, ako površina izgrađenog zemljišta na kojemu se nalazi građevina iz točke 3. stavka 1. ovoga članka prelazi površinu od 400 m2, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine zemljišta. (5) Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca. (6) Porez na promet nekretnina iz stavka 1. ovoga članka, kojeg je građanin bio oslobođen, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja: 1. građanin otuđi ili iznajmi nekretninu u cijelosti ili djelomično, 2. građanin ili njegov bračni drug odjave prebivalište, ne borave ili prijave promjenu adrese stanovanja, 3. Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje. (7) Otuđenjem nekretnine u smislu točke 1. stavka 6. ovoga članka ne smatra se ako nekretninu za koju je građanin na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina stječe bračni drug ili dijete građanina nasljeđivanjem ili darovanjem. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu. Ažurirano http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro135

Baš nitko ništa da kaže?

Međutim, kod oporezivanja inozemnog dohotka, postoji mnogo toga na što treba obratiti pažnju, od dužine boravka u inozemstvu, da li je poslodavac rezident, ima li poslovnicu u inozemstvu...Mnogo toga treba objediniti i tek tada je moguće utvrditi koja su mu prava i obveze.

To su Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, znači u RH i drugoj zemlji gdje je ostvaren dohodak. Vaš suprug je dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema Čl.39.st.2. Zakona o porezu na dohodak "Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako dohodak iz stavka 1. ovoga članka (plaća) ostvari izravno iz inozemstva i/ili ako dohodak iz članka 5. )plaća) ovoga Zakona ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama ovoga Zakona, osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja.

Poštovani, prema Presudi o razvodu braka predlagatelju (bivšem suprugu) određena je visina alimentacije u iznosu od "32% njegove mjesečne plaće (što u nominalnom iznosu iznosi 800,00 kn), te je obroke dužan plaćati najkasnije do 10-tog u mjesecu." Kako je bivši suprug platio samo 1800,00 kn, pokrenula sam ovrhu i ujedno tužbu za povećanje alimentacije. Prijedlogom o ovrsi (zaprimljena na općinski sud 06.08.2012.) predlaže se da sud donese slijedeće rješenje: " Temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u xy posl.br.xy od xy određuje se ovrha pljenidbom do 1/2 plaće koju ovršenik prima kod "AB", te isplatom tako zapljenjenog iznosa na račun majke, sve do potpune naplate 32% mjesečne plaće, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom po čl.29.st.2. ZOO-a, od jedanaestog dana u svakom pojedinom mjesecu, počev od 11.09.2010.g. do 11.08.2012.g., a nadalje 32% od svake mjesečne plaće koliko bude iznosila, sve do drukčije odluke suda, sve umanjeno za plaćenih 1800,00 kn." 22.08.2012.g. sud donosi Rješenje o ovrsi kojim je riješio: " Određuje se ovrha sukladno prijedlogu ovrhovoditelja od 06.08.2012.g. -pljenidbom plaće koji ovršenik prima kod "AB" poslodavca, izuzev 1/4 dijela prosječne neto-plaće u RH - ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosjećne neto plaće u RH, od ovrhe je izuzet iznos u visini 1/2 dijela njegove plaće..." 08.11.2012.g. Sud donosi Presudu na temelju priznanja kojom presuđuje: " nalaže se tuženiku da na ime uzdržavanja plaća 1200,00 kn mjesečno, počev od 01.11.2012.g. pa nadalje, najkasnije do 20-tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, time da je dospjele obroke dužan platiti od jednom u roku 15 dana, a buduće kako će dospijevati po stopi iz čl.29.st.2. ZOO-a" Poslodavac "AB", ovršenikov dužnik, obratio mi se pisanim putem u kojem navodi slijedeće: " Rješenjem o ovrsi od 22.08.2012.g. naloženo je ovršenku doprinositi na ime uzdržavanja iznos 32% mjesečne plaće počev od 11.09.2010.g. dok je presudom od 08.11.2012.g. naloženo ovršeniku doprinositi iznos od 1200,00 kn. počev od 01.11.2012.g. Postupamo po predmetnom rješenju, te se ovršeniku plijeni 1/2 iznosa plaće pri čemu je do sada ustegnuto =74.230,18 kn. U svrhu pravilnog postupanja po predmetnim osnovama za plaćanje molimo vas za obavijest da li su predmetnim uplatama podmireni svi dospjeli obroci." Telefonskim putem, pravnica koja radi u tom poduzeću "AB" (ovršenikov dužnik), objasnila mi je zašto je došlo do potrebe mog očitovanja. Kaže ovako: 1. Ovršenikov dužnik ne posjeduje podatke o plaći dužnika koju je ostvarivao kod drugih poslodavaca, prije nego se zaposlio kod njih, te tako ne mogu odrediti koliki je to iznos 32% njegove plaće 2. U Presudi o razvodu braka navedeno je "njegove" plaće, te prema tome, ako u nekom periodu nije radio, nemam pravo na alimentaciju, jer nije imao primanja. Predlaže da se izvan sudski dogovorimo oko potraživanja. Doznala sam da je bivši suprug radio: 1. od 01.10.2008. do 19.11.2010.g. kod XY poslodavca 2. od 03.10.2011. do 25.01.2012. kod XX poslodavca 3. od 11.05.2012. pa sve nadalje kod "AB" poslodavca. Znam da je ovo dugi post, ali zbog nepotrebnog kasnijeg objašnjenja, sve ovo sam navela. Zanima me da li: zbog navedene riječi "njegove plaće" u Rješenju o razvodu i za vrijeme dok bivši suprug nije radio, moje dijete nema pravo na uzdržavanje? Napominjem da nije pokrenuo kod suda izmjenu postojeće odluke zbog izmijenjenih okolnosti (nezaposlenost). Hvala na strpljenu koje ste uložili u ovo čitanje i hvala na pomoći. Pozdrav!