mkey

Da, kako ste kazali u poruci, vjerojatno je najpametnije to napraviti s adrese urednog platiše

Dana 24. 11. 2022. u 8:55, ixo je napisao:

Ok hvala na info.

I sta ako mi posalju tu obavijest da platim, dal da platim ili ne? Mislim nemaju moje osobne podatke osim imena i prezimena. Citam tu neki govore da platim a neki ne. 

Ako platiše postaješ "pretplatnik" a plaćena "kazna" ide navodno inkasatoru kao nagrada za minuli rad. Ako ne platiš, ima par varijanti, kako je već navedeno ovdje:

https://arhiv-www.hrt.hr/fileadmin/dokumenti/ODJAVA_FIZIC__KE_NOVA.pdf

Ukoliko je preminuli otac bio "obveznik" plaćanja pretplate, onda u obrascu valja zaokružiti točku 3 i dostaviti presliku smrtnog lista uz popunjeni obrazac. Preporučam to poslati na prisavlje povratnicom.

prije 1 sat , zdravat je napisao:

Danas sam prinio OPOMENA PO ZAPISNIKU od HRT a 

Evo linka, nema smisla ponavljati.

Dana 21. 11. 2022. u 15:35, IgorGrozni je napisao:

"na taj i taj dan nisam bio u posjedu navedenog uređaja.

Koliko sam ja vidio niti ne navode kakav bi to bio uređaj u tim svojim objedama. Specifičnost je neprijatelj muljatora.

Ovo ne bi trebalo biti ne znam kako komplicirano, smrt "obveznika" je vrlo legitiman razlog za prekid te "obveze". Ukoliko je stan prazan nema nikakve bojazni da bi nekoga mogli "uloviti".

https://arhiv-www.hrt.hr/fileadmin/dokumenti/ODJAVA_FIZIC__KE_NOVA.pdf

Jedina moguća komplikacija bi bila da gladan i žedan inkasator potpiše obveznika, ali da kasnije dođe do suda kako je krivotvorio potpis preminule žene, to bi zaista bilo čak i ispod njihovog nivoa.

Dana 22. 09. 2022. u 11:33, Ivan_s je napisao:

U koju me to poziciju stavlja, ukoliko se sad ili za mjesec-dva odjavim s pristojbe

Mislim da je to daleko najbolja opcija. Platiti sve što je dospjelo i odjaviti "prijemnik". Potom na ignore a mislim da bi bilo zgodno i da se složi kakva tužba HRTu. Osnove ima sigurno, samo treba znanja i živaca.

Dovoljno je ispuniti tu njihovu izjavu.

Inkasator ima pravo napraviti ono što mu dopustite.

Prema zakonu o HRT čl. 34 svaki vlasnik bilo kojeg uređaja koji se može spojiti na WWW ili koji ima RF prijamnik može pratiti program HRT. Nema veze prati li se ili ne prati, to stoga i nije predmet rasprave. Rasprave ukratko ne smije niti biti.

Za očekivati je da će vas posjetiti inkasator, meni su dolazili tri puta od čega su jednom došli do vrata stana. Na sva pitanja sam odgovorio sa "ne", "nemam" ili "nemam ništa". Ništa nisam potpisao i ništa ne bih potpisao niti u ludilu. Žao mi je što kad su bili tu nisam zapisao njihove osobne podatke.

Lik je nešto nažrvljao i pošao dalje. Nedavno je od suda došlo riješenje kako su odbacili njihov "o(p)tužni prijedlog" jer nije bilo s moje strane potpisane obavijesti priložene kao dokaza.

Ovisno o raznim parametrima (koliko je inkasator gladan tih par stotina kuna, koliko sudac drži do svoje časti i sl.) moguće su razne komplikacije:

- znalo se događati da lažno potpišu "obveznika" nakon čega bi ljudi jednostavno dobili ovrhu
- znalo se događati da prođe "optužni prijedlog" (iako bez adekvatnih dokaza) i ljudi tim njihovim riješenjem dobiju do 1000kn kazne

Obje situacije valja napadati prigovorom zbog nedostatka dokaza. U slučaju krivotvorenja potpisa, nisam siguran koja bi bila procedura. Vjerojatno bi trebalo uposliti nekog ovlaštenog vještaka koji će kazati je li to zaista vaš potpis.

Valja očekivati razmak od nekoliko godina između tih događaja. Meni su u prvu "kontrolu" došli nakon dvije godine, pa su onda u kratkom razdoblju došli dva puta. Nisu dolazili bez veze jer su jednog susjeda "ulovili" prije nego li sam ha stigao upozoriti. Nije se znao postaviti tako da su si našli novu mušteriju.

Trebalo je ukupno 2 godine da dođe upozorenje o najavi mogućnosti predlaganja prekršaja i onda još preko dvije godine da to konačno završi i na sudu, da bi ih i sud odbio. Sve u svemu, u ovom mom primjeru stvari su išle 'ajmo reći idealno.

Ukratko, mogu "provoditi" ono što im dupustite i na što pristanete iz neznanja. Inkasatori HRTa vole zastrašivati ljudi koji padaju na njihove iskaznice.

Najbitnija stvar za shvatiti je da s njima ne treba ništa raspravljati. Ako su vam već banuli na vrata a previše ste kulturni da istim vratima zalupite, onda na svako pitanje odgovorite sa "ne" ili "nemam". Uzmite papir i zapišite njihova ima i prezimena. Zapišite detalje o vremenu i mjestu. I nikako ništa ne potpisujte.

@omicito drago mi je da je to riješeno uspješno i da se vaš prijatelj zauzeo za svoje pravo i slobodu. Takvi nečasni suci mogu puhati koliko god ih je volja. Što više nas se zauzmeno za sebe i svoje prije će se ovaj sistem promijeniti na bolje.

Čl. 34 zakona o HRT.

Citiraj

Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Dakle, vlasnik ili posjednik.

Nisam baš siguran za ovo "poziv na sud" do kojeg vjerojatno neće doći, nego samo može sjesti neka ovrha (na koju onda valja uložiti prigovor zbog nepostojanja bilo kakve ugovorne obveze ali to s ovakvim parafisklanim nametima bude vjerojatno čupavo).

Alternativno, ako HRT preda na sud "optužni prijedlog" onda bi od suda moglo doći rješenje kako ste "dužni" platiti kaznu, do 1000 KN. To isto u velikoj mjeri ovisi o tome na kakvog suca naletite, ima srećom korektnih sudaca koji ne žele baš sudjelovati u ovakvim svinjarijama.

U mom slučaju je od primanja te obavijesti do odbacivanja "o(p)tužnog prijedloga" prošlo preko dvije i pol godine. Ali ja to shvaćam kao avanturu, ne kao tlaku. Pravo i sloboda se mora po definiciji stalno braniti, nemamo tu alternative.

Ovo što kaže Miran je točno. Njihov zakon propisuje da su "obveznici" svi posjednici "prijemnika prijenosnog signala". Čl. 34 st. 1 zakona o HRT kaže:

Citiraj

Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Ovo defacto znači gotovo svaki stolni sat, mobitel, tablet, laptop, računalo, pametni sat i sl. Čak i ukoliko uređaj nema RF prijamnik ugrađen, ali ima MOGUĆNOST spajanja na internet može se pratiti stream HRTovog programa. Ne bi me čudilo da čak i da ste bez ikakvog signala doma, tim "ljudima" to ništa ne bi značilo.

Sa cijenjenom gospodom inkasatorima HRTa trebate postupati kao što biste postupali s bijesnim psom. Biste li bijesnog psa pustili u dvorište kuće ili na stepenište zgrade? Biste li raspravljali s bijesnim psom o nečemu dok pokušava kročiti na vaš posjed? Vjerujem da je odgovor NE.

Znam da konfrontacija nije lagana, ali ukoliko tom "čovjeku" ne želite zatvoriti vrata u lice (što je preporučljivo) jednostavno na svako pitanje odgovorite sa "ne" ili "nemam". Možete isto tako kazati kako vi zapravo ne živite na toj adresi već ste samo došli zaliti biljke. Isto tako možete prije otvaranja vrata pogledati kroz špijunku na vratima, to je stara, nekako zaboravljena metoda. Ukoliko ne zvoni poštar ili netko vama poznat, jednostavno nemojte otvoriti vrata.

Inače se gospodu inkasatore može prepoznati (pa i nanjušiti) s 50 metara udaljenosti. Ja vam samo želim dočarati da to nisu pošteni ljudi, oni nemaju pozitivne namjere i vaš interes je suprotan njihovom.

Dakle, dobio sam drugdje odgovore na svoja pitanja.

Znači li to da će ovrha biti provedena neovisno o predanoj žalbi? -> možda. To mi nije baš ulazilo u glavu ali sada mi jasno. Dakle, tužitelj može ovršiti prema nepravomoćnoj presudi ali onda riskira da u slučaju gubitka eventualnog spora na drugostupanjskom sudu mora sve vratiti s kamatama. Po ovome jasno slijedi da svatko treba odvagnuti svoju situaciji i vidjeti što želi učiniti i što točno želi riskirati.

U ovom smislu me također zbunjivalo što se događa ukoliko se plati nakon presude. Odgovor na to je isto prilično jasan, ako se plati tražbina spor je gotov i nema osnove za žalbu.

Na koji način se može osporavati razdoblje prema kojem se obračunava kamata? -> na ovo nisam našao odgovora ali taj ću most prelaziti kada dođem do njega.

OK, malo sam se pomogao što se tiče kamata, internet je ipak moj prijatelj.

Ovaj site je zgodan https://kalkulatori.hr/kalkulator-zateznih-kamata samo vodite računa da ne odete na www jer izbacuje CORS grešku kod kalkulacije. Imaju i bug kod obračuna ukupnog duga jer zbroje kamatu i glavnicu a preskoče trošak ovrhe. Ovo mi daju oni.

Primjenom reverznog inženjeringa sam izračuno i sam u excelu, razlika je u par lipa jer oni režu treću decimalu a ja zaokoružujem kako spada.

obracun_kamate.xlsx

Jedno dodatno pitanje, vezano za period na koji se odnosi obračun kamata. 
- Platni nalog je 21.02.2021.
- Prvo ročište je bilo 11.03.2022.
- Drugo ročite je bilo 05.04.2022.
- Presuda 16.05.2022. dakle u zakonskom roku od 45 dana

Do drugog ročišta je došlo stoga što sam ja predložio uvid u prethodni predmet koji se vodio između istih stranaka za prethodni period a koji još nije bio dobio presudu niti nakon skoro godinu dana. Sudska pomoćnica je prihvatila moj prijedlog da bi na kraju u presudi moj prijedlog bio odbačen jer je sva činjenična stanja su morala biti iznesena do održavanja glavne rasprave u sporu male vrijednosti. Slično je konstatirala i sudska pomoćnica na drugom ročištu ali nisam bio dovoljno raspoložen da postavim pitanje zašto je uopće održano drugo ročište. Istina je da je bilo na moj prijedlog, ali ja sam više bio iznerviran što se održava nova glavna rasprava prije negoli sam dobio presudu za prethodni spor.

Ovo mene vodi na zaključak kako sudska pomoćnica ne poznaje zakon te zapravo mene dovodi u položaj gdje se nepotrebno i protuzakonito povećavaju troškovi.

Na koji način se može osporavati razdoblje prema kojem se obračunava kamata? Razumijem kako sam odgovoran za kamate do 21.02.2021. i tu nema spora, ali ono što smatram djelomično spornim je preostali period od gotovo punih 15 mjeseci.

Poštovani,

Imam na rukama presudu suda u sporovima male vrijednosti kojom se djelomično ukida platni nalog.

Moja namjera je žaliti se županijskom sudu, međutim nije mi jasna uputa o pravnom lijeku u dijelu u kojem stoji kako po članku 467.a ZPPa žalba protiv presude ne odgađa ovrhu. Znači li to da će ovrha biti provedena neovisno o predanoj žalbi? Od jednog sam pravnika čuo kako to ne znači kako se neovisno o žalbi mora platiti, ali je mom inženjerskom mozgu to skroz nejasno.

Ukoliko treba platiti te iznose, kako znati točno koji iznos treba biti plaćen? Navedeni su iznosi predmetnih računa 1212.24 KN i kamata koja nije obračunata. Kamata teče od datuma dospijeća pojedinog računa. To nije baš nešto što ja znam izračunati.

Naveden je trošak tužitelja (80+30+10+50 KN) s kamatama koje teku od datuma presude. Ovdje zaključujem kako je tužitelj taj koji podmiruje troškove bilježnika pa ja samo podmirujem troškove tužitelju.

Pa eto, ako mi možete malo to razjasniti, unaprijed hvala.

Godina dana kasnije, psi laju, karavane prolaze.

Ako tražim "ovrha usluga prikupljanja otpada" na googlu, ovaj thread je prvi rezultat, što ne djeluje niti malo ohrabrujuće.

Htio sam samo dati jedan kratak statusni update:

- negdje u travnju 2020 sam dobio podnesak sa suda da su od tužitelja zatražili da predaju svoj dokazni materijal

- 27.01.2021 sam dobio poziv za pripremno ročište 19.03.2021

S ove vremenske distance možemo kazati kako komunalcu treba cca godinu i pol da napravi ovhu, te onda još kakvih 15 mjeseci da se predmet nađe na općinskom sudu. Momentalno sam u postupku čitanja zakona o parničnom postupku i vjerujem da je poraz zagarantiran ali sudac će morati progutati knedlu. I tako još jedno par desetaka puta.

Od s moje strane iznesenih točaka tužitelj je prihvatio (što je i neosporivo) da su 4 računa bila u zastari. Kao dokazni materijal su podnjeli cjenik, odluku i račune. Traženoj evidenciji odvoza otpada niti traga. Komentara na moje lamentiranje o tome kako ne provode evidenciju, što je na dijelu računa bilo i iskazano masnim slovima, nije bilo. Vidjet ćemo što po tome pitanju kaže sud.

Pretpostavljam da većina ostalih točaka koje sam naveo nisu niti u nadležnosti općinskog suda i stoga nije bilo niti za očekivati da će na dotične tužitelj odgovarati.

Lutajući bespućima interneta, naišao sam na nekoliko zanimljivh dokumenata.

Prvi je dobrano cenzurirano rješenje na inicijativu od strane neimenovanog riječkog poduzetnika protiv 6. maja zbog narušavanja tržišnog natjecanja, u režiji AZTNa ovdje:

https://www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2019/12/UPI-034-032019-01012.pdf

Navesti ću par meni jako zanimljivih dijelova.

Citiraj

Veličinu potrebnog spremnika korisnicima usluge određuje 6. Maj na temelju kriterija površine nekretnine  i  broju  članova  domaćinstva.  Ne  ulazeći  u  izbor  i  određivanje  kriterija,  AZTN naglašava da je Grad Novigrad dao suglasnost na ove kriterije te da ovi kriteriji ne bi smjeli biti protivni Zakonu i Uredbi kojim se regulira predmetna komunalna djelatnost.

Citiraj

Što se tiče broja odvoza, taj će se problem riješiti nakon uvođenja sustava za digitalno praćenje broja podizanja spremnika u obračunskom razdoblju, a koji je potrebno uvesti sukladno članku 25. Uredbe.

Mislim da ova dva boldana segmenta rečenica stoje kao testamenat državi i vremenu u kojem živio, a bolje bogami nismo niti zaslužili. Dakle, AZTN zaključuje da bi nešto trebalo biti po zakonu, i da zato što bi trebalo je to onda u redu (iako je 6. maj u svojem dobrano cenzuriranom odgovoru jasno kazao da su koristili kvadraturu stambenog prostora prilikom određivanja obavezne usluge; da niti ne spominjem kako su oba pojma striktno protivna zakonu).

AZTN također zaključuje da ovaj dio koji, kako i sami priznaju, nije po zakonu, ali se bude već uskladio. To mi dođe nekako kao da opljačkam banku pa sudac stavi stvar na čekanje dok se ne vidi hoće li se pljačkanje banke ozakoniti.

Drugi zanimljiv dokumenat je Preloški prijedlog odluke.

https://www.prelog.hr/articlefiles/5881_32273_prijedlog-odluke-o-nainu-pruanja-javnih-usluga-prikupljanja-mijeanog-komunalnog-otpada-i-biorazgradivog-komunalnog-otpada-na-podruju-grada-preloga.pdf

Gdje na kraju, u obrazloženju očito savjesni predstavnici lokalne vlasti navode:

Citiraj

Izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom te donošenjem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom izvršene su u značajnoj mjeri izmjene vezano uz sadržaj postojeće Odluke ... Obveza primjenjivanja nove cijene javne usluge je odgođena do 01. srpnja 2021. godine. Taj dulji period odgode primjene novog cjenika stavljen je iz razloga što se nadamo da će se do tog perioda promijeniti struktura izračuna cijene javne usluge. Očekuje se nova izmjena navedene Uredbe od strane nadležnog ministra ili eventualno donošenje odluke Ustavnog suda po uloženoj tužbi.

Što ovdje dodati osim kazati adio pameti.

Zatvorti ću ovo izlaganje s Pregradskim obraćanjem javnosti.

https://www.pregrada.hr/novosti/ustavni-sud-pokrenuo-postupak-ocjene-uredbe-o-komunalnom-otpadu

Citiraj

Naime, sukladno izmjenama Uredbe iz 2019. godine, gradovi i općine bili su dužni uskladiti svoje Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu navedenih izmjena Uredbe, odnosno od rujna 2019., a ukoliko to ne učine, predviđene su kazne za jedinice lokalne samouprave tj. gradonačelnike u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kn. Tako je i Grad Pregrada bio dužan odrediti iznos fiksne naknade kako bismo izbjegli kazne. Kao Grad odlučili smo podići ustavnu tužbu, odnosno prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedinih odredbi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Ustavom RH kako bismo zaštitili naše sugrađane.

:/

prije 22 sati , Liburn je napisao:

Vidi, vidi, kakav odvoz u Tuzlu, zar nismo mi ti koji smo u EU i slijedom toga dužni reciklirati u vlastitom dvorištu?

ZOGO propisuje četiri načela kojih se treba pridržavati u gospodarenju otpadom, jedno od kojih je "načelo blizine". Niti jedno od preostalih načela nije ispoštovano pa je logično da se i "načelo blizine" gura u stranu.

prije 22 sati , Liburn je napisao:

Logika koju si koristio je možda primjenjiva u tvojem slučaju, ali u mojem slučaju je Komunalno trgovačko društvo uredno objavilo Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, pozivajući se na Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/2017 - NN 84/2019).

Ne razumijem kako se moj slučaj razlikuje od tvojeg. ZOGO je temeljna pravna podloga. Odluke komunalaca nisu u skladu sa zakonom. Uredba nije u skladu sa zakonom. Stari obračun nje u skladu sa zakonom. Novi obračun nije u skladu sa zakonom.

prije 22 sati , Liburn je napisao:

Dakle, godinu dana unatrag, sve po zakonu. Sada su te uredbe suspendirane, ali nitko ne govori o tome što to u praksi znači. To je ta pravna strana priče koja me interesira.

U praksi Hrvatska nije pravna država i provedba zakona se suspendira koliko nekome odgovara. Predviđen je rok za početak nečeg novog (obračuna) koji se uporno prolongira i kada novi obračun konačno dođe na red nije u skladu sa zakonom.

prije 22 sati , Liburn je napisao:

Koliko sam razumio, do poskupljenja je došlo jer im inače prijete velike kazne, a koje se onda objedinjuju u penale koje HR plaća EU.

Odlaganje na klasičnom deponiju stoji 180-240 KN/tona. Odlaganje u ŽCGO je 470-540 KN/tona. Nisam siguran za točne iznose jer se svašta navodi, ali to je približno dva puta veći iznos. Kod formiranja te cijene, uzimali su zdravo za gotovo kako će prodavati SRF. Poslije se ispostavilo kako ga ne mogu prodati nego moraju skupo platiti kako bi ga netko uzeo. Tako Kaštijun plaća 1000-1500 KN/toni za "zbrinjavanj" otpada u Tuzli. Tu cijenu sada plaća Fond, ali naravno da Fond nema svoga novca, sve je to novac poreznih obveznika.

Ako pretpostavimo da izlazni otpad u postupku sušenja padne u volumenu 30%, realna ulazna cijena u ŽCGO u ovom trenutku bi bila cca 1200KN/tona. Što bi bio ekvivalent od 70-80 KN po osobi za "hladni pogon" + dodatak za proizvedeni otpad.

Što se tiče kazni, bit će tu svakakvih APP. Pulski komunalac je tako mojoj općini nedavno uručio kaznu od 50.000 KN jer malograđani ne odvajaju dovoljno. Što god ta metrika značila. Momentalno je taj predmet na sudu pa ćemo vidjeti kroz nekoliko godina kako je to završilo.

Pravna strana priče je da u našoj državi zakoni ne vrijede za sve jednako te ne postoji separacija vlasti.

Što se tiče argumenta za naknadu štete, ispada da bi onda bilo najpametnije platiti sve pa da kasnije šteta bude maksimalna. Ja sam se vodio logikom da u niti jednom trenutku svojim postupcima ne pristanem na njihovo postupanje.

Povećanje od 200-600% i jeste samo jedan korak u postepenom poskupljenju. Kada ulazna cijena na ŽCGO bude poduplana ili potrostručena, slijedi novi val poskupljenja. Netko će morati podmirivati odvoz baliranog otpada (u ovom slučaju u Tuzlu), Za sada to čini Fond (dakle, solidarno porezni obveznici) ali i ta priča mora doći svom kraju prije ili kasnije.

Liburn, dok ljudi šutke plaćaju sigurno neće biti nikakvih promjena. Sve je to APP (ako prođe prođe) i očito dosta dobro prolazi.

Borbena7, hvala na odgovoru.

Čini se kako se ustavni sud slaže s brojnim mojim konstatacijama. Biti će ovo krvav pos'o

https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C12584FF0042E6FD/$FILE/U-II-2492-2017 i dr.pdf

Članak 140.a ZOGO:

(1) Nadzor zakonitosti Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona obavlja nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), osim u dijelu koji uređuje cijenu obvezne minimalne javne usluge i ugovornu kaznu za što nadzor zakonitosti obavlja Ministarstvo.

Molim vas za komentar na ova dva pitanja:

1. Na mala vrata je uveden izraz "obvezna minimalna javna usluga". Taj izraz se ne spominje nigdje drugdje u zakonu. Što u okvirima zakona znači izraz koji nije u istome definiran? Ima li on ikakvo pravno značenje odnosno težinu?
2. Kakvo pravo ima ministarstvo da ocjenjuje zakonitost neke odredbe zakona ili podzakonskog akta? Odakle proizlazi to pravo?

Eto još jednog pitanja, ne znam kako to pronaći u zakonu a nailazim na dosta kontrdiktornih infromacija.

Rok od 8 dana za podnošenje prigovora teče od dana preuzimanja rješenja ili od idućeg dana? Uključuju li tih 8 dana i neradne dane?

Hvala na pojašnjenju.

Isto tako kako njihove "ovlasti" slijede iz zakona tako i ograničenja tih ovlasti slijede iz zakona a njihove "odluke" su ništa nego podzakonski akti koji ne smiju proširivati odredbe zakona. I to je sve na što se pozivam.

Kako ja gledam na stvari, ako su odnosi naročito obavezni, dakle propisani zakonom, onda bi ZOO trebao igrati značajno bitniju ulogu s obzirom da je odnos koji se po sili zakona ne može raskinuti (u slučaju komunalija. bez da se vezanu nekretninu ustupi nekome drugome, bilo u vlasništvo ili na korištenje). Ipak je tu najbitnije, ako je ikako moguće, ne završiti u njihovom registru, jer koliko ja vidim ne trse se previše da "ulove" one koji se šlepaju.

Vaša sugestija je na mjestu, trebam bolje pogledati ZPP i možda na taj način malo bolje zaokružiti cjelinu.

Hvala na pojašnjenjima.

Čitao sam već članak 31. Mom mozgu stavak 4 tog članka kao da služi tome da odškrine vrata izbjegavanju zastare ali moram se onda i zapitati koja bi bila poanta izdavanja računa bez valutacije.

Logička progresija me navodi da razmišljam o tome što instinktivno znam da nije u redu a to je naplaćivanje paušala. Logično je da pokušaj naplate dobra ili usluge koji nije isporučen nije zakonit, ali koji bi bio najbolji/dobar način za pozvati se na to? Ne uspijevam naći toliko eksplicitan članak u ZOO.

Iako, dobrim dijelom mi je i jasno da tražim vjerojatno nemoguće s obzirom da "javna" usluga spada pod parafiskalni namet.