upravo sam pronašao tumačenje na RRif-u
http://www.rrif.hr/Odredivanje_broja_dana_godisnjeg_odmora_i_prenosen-974-vijest.html
Najkraće trajanje godišnjeg odmora uređeno je odredbom čl 55. Zakona o radu Prema toj odredbi godišnji odmor ne može trajati kraće od 4 tjedna (za maloljetnog radnika i radnika koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, trajanje godišnjeg odmora ne može biti kraće od 5 tjedana).
Međutim, s obzirom na odredbu čl. 62. ZR-a o mogućnosti korištenja godišnjeg odmora u dijelovima, u praksi je potrebno tjedne godišnjeg odmora preračunati u dane godišnjeg odmora.
S tim je ciljem propisano da je broj radnih dana koji se uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora potrebno utvrditi odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu.
Iz navedenog proizlazi da je broj radnih dana koji se uračunavaju u dane godišnjeg odmora (tj. u radni tjedan) potrebno odrediti nekim od spomenutih akata (najčešće će to biti 5 ili 6 radnih dana, s obzirom na raspored rada kod određenog poslodavca, odnosno s obzirom na to rade li radnici i subotom ili ne), ali ako se to i ne učini, a s obzirom na odredbe ZR-a o tjednom odmoru (čl. 54. ZR-a), dolazi se do zaključka da radni tjedan ima 6 radnih dana , koji se onda uračunavaju u dane godišnjeg odmora (u takvom slučaju radnik ima pravo na najmanje 24 dana godišnjeg odmora, ali mu se u radne dane uračunavaju i subote) Međutim, napominjemo kako se blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora, a jednako tako ni razdoblja privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koje je utvrdio ovlašteni liječnik.
Da li je ovo odgovor na moje pitanje?