pek

Poštovani, J.d.o.o. je nastao kao svojevrsna inačica d.o.o.-a, koju karakterizira jeftinije i jednostavnije osnivanje, i na koju se u konačnici primjenjuju odredbe ZTD-a koje vrijede za d.o.o.. Iako se j.d.o.o. čini kao društvo koje je povoljnije i jednostavnije za osnovati, postoji opasnost da bi to bile ujedno i jedine kvalitete koje opisuju j.d.o.o., pa stoga odluka o njegovom osnivanju zaista treba biti dobro promišljena. Također,i d.o.o., isto kao i j.d.o.o., ima svoje prednosti i nedostatke. Prije svega, oba društva su društva kapitala i za njihove obveze ne odgovaraju članovi društva već samo društvo svojom imovinom. Oba društva nastaju upisom u sudski registar, te prestaju brisanjem iz istog. Nadalje, treba napomenuti kako j.d.o.o. za razliku od d.o.o.-a mogu osnovati najviše tri člana od kojih jedan mora biti član uprave, dok kod d.o.o. taj broj nije zakonom ograničen, već se isti određuje društvenim ugovorom. Nadalje, kada je riječ o organima društva, situacija je identična u odnosu na oba društva glede organa koje moraju imati, a to je uprava i skupština društva, dok postavljanje nadzornog odbora ovisi isključivo o volji osnivača, ali je razlika između društava upravo u broju članova koji se nalaze u svakom organu. Kada je riječ o d.o.o-u, broj članova uprave, a samim time i skupštine nije propisan Zakonom, već je ta mogućnost prepuštena regulaciji u društvenom ugovoru. Također, napominjemo, ukoliko bi kod j.d.o.o.-a broj članova bio veći od 3, tada se na njega primjenjuju odredbe koje vrijede za d.o.o., o čemu više u nastavku teksta. Kada je riječ o osnivanju, za j.d.o.o. je karakteristično da se on osniva putem obrasca zapisnika (ako do 3 osnivača) ili putem izjave o osnivanju j.d.o.o-a (1 osnivač), a koji moraju biti u obliku javnobilježničke isprave. Kod d.o.o.-a to može biti ili izjava ili društveni ugovor, sačinjen u obliku u obliku javnobilježničke isprave. Jedna od prednosti j.d.o.o.-a je ta da je postupak osnivanja doista jeftiniji, zato što se osnivanjem putem obrasca zapisnika izbjegava trošak sastavljanja društvenog ugovora koji obično za stranke sastavljaju odvjetnici ili javni bilježnici. Također, želimo ukazati i na nedostatke obrasca posebice u njegovoj šturosti i nepreciznosti. Naime, jedan od osnovnih ciljeva društvenog ugovora jest regulacija svih sadašnjih i budućih obveza, na način kako to odgovara članovima društva. Tako se izbjegava primjena Zakona koja pojedine odnose regulira samo načelno i na općoj razini i u konačnici nepovoljno za pojedine članove društva. Ono što želimo reći je kako u odnosu na društveni ugovor kod d.o.o.-a, u kojem se sva sporna pitanja mogu detaljno regulirati, obrazac zapisnika tu mogućnost ne pruža, te stoga treba imati i tu činjenicu na umu. Što se tiče temeljnog kapitala, kod d.o.o.-a je to 20.000,00 kn od kojih 10.000,00 kn mora biti uplaćeno u novcu, a ostatak u stvarima i pravima; također nominalni iznos poslovnog udjela je 100,00 kn. Laički rečeno, poslovni udio predstavlja skup prava i obveza (pr. pravo glasa) koje pripada njegovom imatelju. Poslovni udio kasnije možete prodati/prenijeti i sl. Temeljni kapital kod j.d.o.o.-a iznosi 10 kn, a najniži nominalni iznos udjela iznosi 1 kn. Također, jedan od nedostataka j.d.o.o.-a je taj što članovi društva moraju odvojiti minimalno 25% dobiti iz tekuće godine u zakonske rezerve koje se kasnije mogu raspodijeliti ili na pokriće gubitaka ili na povećanje temeljnog kapitala. Tu se krije opasnost, jer poveća li se tijekom poslovanja temeljni kapital j.d.o.o.-a i on pri tome dosegne iznos od minimalno 20 000 kuna ili više tada se društvo mora preoblikovati u d.o.o. U tom slučaju nastaju novi troškovi jer se mora donijeti društveni ugovor, platiti ovjere, revizore i sl. Odnosno, bilo bi potrebno provesti reviziju, preoblikovanje u d.o.o., sastaviti društveni ugovor i sl., a što predstavlja dodatne troškove. Kada je riječ o zatvaranju društva, i jedno i drugo, kako je riječ o društvima kapitala, prestaju na jedan od sljedećih načina: likvidacija, stečaj, pripajanje ili spajanje. Razlika u provođenju navedenih postupaka u odnosu na ta dva društva je u tome, što primjerice kod likvidacije d.o.o.-a taj trošak iznosi 2.000,00 kn + PDV, dok kod j.d.o.o.-a je taj iznos puno manji, u prosjeku 400,00 kn + PDV. U tom smislu najveći je problem trajanje postupka likvidacije za oba društva koji minimalno traje 6 mjeseci, a u tom razdoblju ste obveznik plaćanja doprinosa. Nadamo se da smo Vam barem malo pomogli oko Vaše dileme te Vam za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju. Pravno ekonomska klinika

Poslovnica i podružnica nisu pravno i ekonomski isti pojmovi. Ključne razlike su da se podružnica može osnovati samo izvan sjedišta trgovačkog društva dok se poslovnica može osnovati i u mjestu sjedišta trgovačkog društva i izvan njega. To konkretno znači da Vaše trgovačko društvo sa sjedištem u Zagrebu možete osnovati podružnicu bilo gdje osim u Zagrebu, a poslovnicu i u Zagrebu i na primjerice otoku. Druga razlika je da se podružnice obvezno upisuju u sudski registar, dok se poslovnice ne upisuju. Postupak osnivanja podružnice je propisan ZTD (dok za poslovnice nemate posebno propisanog postupka) i sastoji se iz tri obvezna koraka: 1) Najprije morate u aktu osnivanja (statutu ili društvenom ugovoru) predvidjeti postupak osnivanja podružnice (ako ga nemate onda morate izmijeniti akt osnivanja i dopuniti ga u tom smislu), 2) Zatim donosite odluku o osnivanju podružnice, 3) Odluka o osnivanju podružnice mora se upisati u sudski registar gdje je upisano sjedište društva (u Vašem slučaju to je konkretno Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu). Ključne sličnosti su da niti podružnica, niti poslovnica nije pravne osobe pa su sva prava i obveze koja nastanu u poslovanju bilo podružnice, bilo poslovnice zapravo prava i obveze cijelog trgovačko društva. To konkretno znači da ako Vam podružnica na otoku ili neka od poslovnica budu poslovali s gubitcima, oni će se pokrivati iz imovine cijeloga trgovačkog društva, a ne samo iz imovine podružnice ili poslovnice. Isto tako ako vas netko tuži radi poslovanja podružnice ili poslovnice tužba se podnosi sudu nadležnom prema mjestu sjedišta trgovačkog društva, a ne u mjestu gdje je osnovana podružnica. Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju. Pravno-ekonomska klinika

Poštovani, J.o.o.o. je vrsta trgovačkog društva u kojem članovi društva (vlasnici) i članovi uprave (direktor) ne odgovaraju za obveze društva (isplatu plaća, doprinosa i sl.). U konkretnom slučaju plaće i doprinosi podmiruju se isključivo iz imovine j.d.o.o.-a ako ju ono uopće ima. Dakle, za obveze j.d.o.o.-a odgovoran je isključivo j.d.o.o. Navedeno je jedna od najvećih prednosti ovoga oblika društva. Simplificirano rečeno, niste dužni podmiriti plaće i doprinose niti Vi niti partner jer se taj dug podmiruje iz imovine društva. Stoga to nije niti Vaš niti partnerov dug nego dug j.d.o.o.-a. Samo iznimno, Zakon o trgovačkim društvima (dalje u tekstu: ZTD) predviđa iznimke u kojima se odgovornost za obveze j.d.o.o.-a ipak može prenijeti i na članove društva, odnosno vlasnike (tzv. proboj pravne osobnosti iz čl. 10 ZTD-a). Slijedom navedenog, za davljenje preciznijeg odgovora morali biste provjeriti jeste li ili Vaš partner počinili neki od navedenih razloga. U slučaju da jeste, tada bi ipak odgovarali za obveze društva. Nadalje, napominjemo da ste kao direktor dužni po službenoj dužnosti paziti da se ne pojave razlozi za otvaranje predstečajnog (prijeteća nesposobnost za plaćanje, čl. 4. Stečajnog zakona) ili stečajnog postupka (nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost, čl. 6. Stečajnog zakona). S obzirom na to da spominjete da niste isplatili plaće i doprinose radnicima to bi se moglo smatrati kao nesposobnost za plaćanje, tj. stečajnim razlogom. U tom slučaju ste kao direktor, dužni odmah ili najkasnije u roku od 21 dana od nastupanja razloga pokrenuti stečajni postupak (čl. 110. Stečajnog zakona). S poštovanjem Pravno ekonomska klinika Osijek