Poštovani,
J.d.o.o. je nastao kao svojevrsna inačica d.o.o.-a, koju karakterizira jeftinije i jednostavnije osnivanje, i na koju se u konačnici primjenjuju odredbe ZTD-a koje vrijede za d.o.o.. Iako se j.d.o.o. čini kao društvo koje je povoljnije i jednostavnije za osnovati, postoji opasnost da bi to bile ujedno i jedine kvalitete koje opisuju j.d.o.o., pa stoga odluka o njegovom osnivanju zaista treba biti dobro promišljena. Također,i d.o.o., isto kao i j.d.o.o., ima svoje prednosti i nedostatke.
Prije svega, oba društva su društva kapitala i za njihove obveze ne odgovaraju članovi društva već samo društvo svojom imovinom. Oba društva nastaju upisom u sudski registar, te prestaju brisanjem iz istog. Nadalje, treba napomenuti kako j.d.o.o. za razliku od d.o.o.-a mogu osnovati najviše tri člana od kojih jedan mora biti član uprave, dok kod d.o.o. taj broj nije zakonom ograničen, već se isti određuje društvenim ugovorom.
Nadalje, kada je riječ o organima društva, situacija je identična u odnosu na oba društva glede organa koje moraju imati, a to je uprava i skupština društva, dok postavljanje nadzornog odbora ovisi isključivo o volji osnivača, ali je razlika između društava upravo u broju članova koji se nalaze u svakom organu. Kada je riječ o d.o.o-u, broj članova uprave, a samim time i skupštine nije propisan Zakonom, već je ta mogućnost prepuštena regulaciji u društvenom ugovoru. Također, napominjemo, ukoliko bi kod j.d.o.o.-a broj članova bio veći od 3, tada se na njega primjenjuju odredbe koje vrijede za d.o.o., o čemu više u nastavku teksta.
Kada je riječ o osnivanju, za j.d.o.o. je karakteristično da se on osniva putem obrasca zapisnika (ako do 3 osnivača) ili putem izjave o osnivanju j.d.o.o-a (1 osnivač), a koji moraju biti u obliku javnobilježničke isprave. Kod d.o.o.-a to može biti ili izjava ili društveni ugovor, sačinjen u obliku u obliku javnobilježničke isprave. Jedna od prednosti j.d.o.o.-a je ta da je postupak osnivanja doista jeftiniji, zato što se osnivanjem putem obrasca zapisnika izbjegava trošak sastavljanja društvenog ugovora koji obično za stranke sastavljaju odvjetnici ili javni bilježnici. Također, želimo ukazati i na nedostatke obrasca posebice u njegovoj šturosti i nepreciznosti. Naime, jedan od osnovnih ciljeva društvenog ugovora jest regulacija svih sadašnjih i budućih obveza, na način kako to odgovara članovima društva. Tako se izbjegava primjena Zakona koja pojedine odnose regulira samo načelno i na općoj razini i u konačnici nepovoljno za pojedine članove društva. Ono što želimo reći je kako u odnosu na društveni ugovor kod d.o.o.-a, u kojem se sva sporna pitanja mogu detaljno regulirati, obrazac zapisnika tu mogućnost ne pruža, te stoga treba imati i tu činjenicu na umu.
Što se tiče temeljnog kapitala, kod d.o.o.-a je to 20.000,00 kn od kojih 10.000,00 kn mora biti uplaćeno u novcu, a ostatak u stvarima i pravima; također nominalni iznos poslovnog udjela je 100,00 kn. Laički rečeno, poslovni udio predstavlja skup prava i obveza (pr. pravo glasa) koje pripada njegovom imatelju. Poslovni udio kasnije možete prodati/prenijeti i sl. Temeljni kapital kod j.d.o.o.-a iznosi 10 kn, a najniži nominalni iznos udjela iznosi 1 kn.
Također, jedan od nedostataka j.d.o.o.-a je taj što članovi društva moraju odvojiti minimalno 25% dobiti iz tekuće godine u zakonske rezerve koje se kasnije mogu raspodijeliti ili na pokriće gubitaka ili na povećanje temeljnog kapitala. Tu se krije opasnost, jer poveća li se tijekom poslovanja temeljni kapital j.d.o.o.-a i on pri tome dosegne iznos od minimalno 20 000 kuna ili više tada se društvo mora preoblikovati u d.o.o. U tom slučaju nastaju novi troškovi jer se mora donijeti društveni ugovor, platiti ovjere, revizore i sl. Odnosno, bilo bi potrebno provesti reviziju, preoblikovanje u d.o.o., sastaviti društveni ugovor i sl., a što predstavlja dodatne troškove.
Kada je riječ o zatvaranju društva, i jedno i drugo, kako je riječ o društvima kapitala, prestaju na jedan od sljedećih načina: likvidacija, stečaj, pripajanje ili spajanje. Razlika u provođenju navedenih postupaka u odnosu na ta dva društva je u tome, što primjerice kod likvidacije d.o.o.-a taj trošak iznosi 2.000,00 kn + PDV, dok kod j.d.o.o.-a je taj iznos puno manji, u prosjeku 400,00 kn + PDV. U tom smislu najveći je problem trajanje postupka likvidacije za oba društva koji minimalno traje 6 mjeseci, a u tom razdoblju ste obveznik plaćanja doprinosa.
Nadamo se da smo Vam barem malo pomogli oko Vaše dileme te Vam za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju.
Pravno ekonomska klinika