Jump to content

pseudonym

Korisnik
  • Broj objava

    22
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. U ničemu, ako se ne varam nisam nigdje ni stvarao takvu razliku nego sam jednostavno dao primjer za ono na što ja mislim da bi se taj članak mogao pisati bilo to dva obična, dva motociklistička ili dva mješovita parkirna mjesta. Moj primjer se odnosi na uredno parkirano vozilo unutar linija koji je doista dovoljno širok za manji osobni automobil. Ajde barem se negdje makar polovično slažemo haha Bilo kako bilo, hvala na ugodnoj diskusiji oko niza različitih pitanja. Možda nekome tko ima iste nedoumice pomogne. 🍻
  2. Referiraš se na prosvjed branitelja. Ne znam kako je to bilo regulirano i dali je uopće bilo, ali da nije postojala volja da ih se tamo ostavi onda bi ih policija raščistila. Uzimaš ekstremne primjere i s iznimkom želiš potvrditi pravilo ili navest vodu na svoj mlin. Prosvjedi u pravilu traju kratko, a ovakve iznimke su upravo to, iznimke, a kako su ih tada rješavali ne znam pa ne mogu komentirati. Ako znaš epilog molio bih te da podijeliš ovdje. 😃 Podižem bijelu zastavicu u odnosu na ovo pitanje i vračam se na originalno originalno pitanje, a to je onda da po tvome mišljenju za moj specifičan primjer ne može biti primijenjen čl 83, st. 1, t. 3.?
  3. Zato što se određena prava odvaguju, a objektivno se podrazumijeva da 20000 ljudi na trgu neće u tišini stajat, samo da međusobno pričaju je "prekomjerna" buka. Pravo na javno okupljanje tih sat vremena koliko traje prosvjed u neko razumno doba recimo od 12 - 13 sati premašuje tvoje pravo na nekakav mir. Isto tako kad povorke hodaju po cesti nećeš im pisat kaznu da ometa promet. Uglavnom, želim istaknut da u nekim izvanrednim situacijama određena prava imaju prednost. Pa tu bi možda bila primjenjiva odredba o onemogućavanju, ali to ne mogu tvrditi, ali kad bi kemijao to bi napisao. Vjerojatnije je čak da postoji nekakva Odluka grada koja pokriva takvu vrstu činjeničnih stanja po kojima postupa komunalni redar ili prometni redar (iako ga policija, barem u Zagrebu po tome ne kažnjava, ali može fiksirati prekršaj i obavijestiti ovlaštenog tužitelja o počinjenom prekršaju) isto kao i za recimo kombi vozila koja po dužini premašuju parkirno mjesto i strše na cestu ili nogostup (ako se ne varam radi se o dužini od 5 metara).
  4. Priznajem, pronašao sam presudu VPS-a koja kaže da je dovoljan samo element javnosti (https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba80b97f5c), točka 5. obrazloženja pa nadalje. Potpuno si u pravu, makar mi je nejasno zašto bi bilo ostvareno obilježje kada nikomu ne smeta, ali sud je svoje rekao, mogu ja laprdat što hoću hehe. Ako je javno okupljanje prijavljeno i odobreno, pribavljena su sva rješenja od lokalne samouprave za lokaciju i za tehničke uređaje, opremu koji će se koristiti (zvučnici, razglas i sl.) onda nije realno za očekivati da samo stvaranje buke od strane mase ljudi koja je prijavljena i odobrena na tom mjestu u određeno vrijeme predstavlja prekršaj iz čl. 13 u djelu koji se odnosi na buku, galamu i sl., ali je potpuno realno da ne smije biti tučnjave ili kakvog nasilja i pogrdnih slogana, poticanja na mržnju i sl.
  5. Cijela poanta mojeg fiktivnog slučaja je ta šuma. Jasno da ne mora bit nikoga na ulici u naseljenom mjestu pa opet remeti noćni odmor građana i sve je pokriveno. Prijavljeno javno okupljanje, sve štima. Jasno, jer je izvjesno da smeta okolnim stanarima. U primjeru sam naveo bez dojave u šumi samo da otklonim postojanje trećih osoba u tome slučaju (da maknem element uznemiravanja i sl.), nije uopće sporno da pol. sl. mogu samoinicijativno postupati. Zato što članak ne spominje javno mjesto niti da se time remeti mir što je slučaj kod čl. 13. Sam naziv zakona je manje ili više nebitan, ali je logično da će ga nazvati po nečemu što regulira. Apsolutno ne, to bi bilo apsurdno. Svjedočenje policijskog službenika je dovoljno. Samo imam osjećaj da si mi bacio neku udicu. 😂
  6. Dakle zanemarujemo članak 1 ZPPJRM-a koji specificira odlučne činjenice koje moraju biti zadovoljene. Koliko sam ja upoznat policijski službenici bi na PN napisali nešto ovako: "Okrivljeni je navedenog dana i vremena narušavao javni red i mir na način da je neartikulirano vikao u šumi, dakle na javnom mjestu, čime je izazvao zgražanje i uznemirenost prolazećih građana" (nepostojećih građana, nema nikoga, pol. sl. je naišao na osobu, nema dojave). Gotovo sam siguran da bi jedan šef smjene "poludio" kad bi pol. sl. napisao samo: "Okrivljeni je navedenog dana i vremena narušavao javni red i mir na način da je neartikulirano vikao u šumi, dakle na javnom mjestu", a izostavio iz činjeničnog stanja: "čime je izazvao zgražanje i uznemirenost prolazećih građana" s obzirom da je nečije zgražanje, uznemirenost ili nemir bitna stavka tog prekršaja, jednako kao i sama javnost. Ne znam bi li na sudu prošlo "a čime je izazvao zgražanje i uznemirenost policajca".
  7. Točno, ali nije zadovoljen element narušavanja javnog reda i mira. Nije nikome smetalo, nikoga uznemirilo ili izazvalo zgražanje, a to je po meni odlučna činjenica za takav prekršaj. Isto tako policijski službenik, sam po sebi dok je u svojstvu policijskog službenika ne može sam po sebi biti taj građanin kojem to smeta jer on u tom trenutku nije "običan" građanin. Čisto da ponovim, pošto pretpostavljam da niste vidjeli izmjenu dok ste tipkali odgovor, a vezano za čl. 12 ZSPC-a: Može li se onda tom logikom napisati kazna po istome članku motoru koji je parkiran na "običnom" parkirnom mjestu?
  8. U potpunosti se slažem u odnosu na čl. 13 ZPPJRM-a jer sadrži otvoreno činjenično stanje u vidu "ili na drugi način remeti javni red i mir" iako i tu postoji preduvjet da uznemiruje, izaziva zgražanje, stvara nemir i sl. (čl. 1 ZPPJRM-a) pa prema tome nije moguće napisati čovjeku koji se dere u šumi čl. 13 ako nema drugih prisutnih građana (recimo da je pol. službenik naišao na takvu osobu). U odnosu na čl. 12 ZSPC-a se i dalje ne mogu složiti jer je točno precizirano na koje znakove se to odnosi, odnosno nema otvoreno činjenično stanje. Ima jedna izreka: jedna odredba, dva pravnika (ili u našem slučaju barem dvije osobe) i tri norme (ova treća je ono što je onaj koji je i pisao zakon mislio). 😂 Možda se još netko uključi pa će biti toga i više. 😅🍻 Izmjena: Može li se onda tom logikom napisati kazna po istome članku motoru koji je parkiran na "običnom" parkirnom mjestu?
  9. Nisam siguran da sudovi to baš tako gledaju kako kažete, osobite ne VPS jer bi ovdje, opet po mojem mišljenju, došlo do povrede oderdaba materijalnog prekršajnog prava propisanih u čl. 196 Prekršajnog zakona. Naravno prihvaćam svačiji stav, zato sam i otvorio temu. 🍻😃
  10. Hvala na odgovoru. Ja se ne bi složio s takvom primjenom članka 12, stavka 4 (Sudionicu u prometu dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izrečenih pomoću postavljenih prometnih znakova) jer taj stavak i nije baš toliko općenit već se, po mojem razumijevanju, odnosi na određenu skupinu znakova odnosno na znakove izričitih naredbi. Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama u čl. 19 propisano je "Znakovi izričitih naredbi stavljaju do znanja sudionicima u cestovnom prometu zabrane, ograničenja i obaveze." Prometni znak kojim se obavještava na postojanje parkirnog mjesta s dopunskom pločom za razred vozila na koju se ta obavijest odnosi spada pod znakove obavijesti, koje ako se pogleda koji su to sve znakovi, u pravilu, po svojoj prirodi nije moguće ne poštivati ili poštivati.
  11. Evo ovako jedan slučaj čisto za diskusiju koga zanima ili ima svoje tumačenje. Dakle radi se o parkirnim mjestima za motocikle, a koja parkirna mjesta su na nekim dijelovima u Zagrebu čak dovoljno široka i dugačka za parkiranje automobila. Takva parkirna mjesta su naravno označena kao mjesta za parkiranje motocikala. Tko živi u Zagrebu dakako zna kakva je nemoguća situacija s parkingom i isto tako mu je vjerojatno poznato da se takva mjesta za motocikle vrlo rijetko, ako uopće, uistinu i koriste za motocikle obzirom da je običaj parkirati moped ili motocikl na nogostup uz zgradu ili rub nogostupa gdje živiš i sl. što, jasno, samo po sebi predstavlja prekršaj, ali se time nitko ne bavi iz razloga što tako parkirani motocikli u velikoj većini slučajeva niti ne smetaju pješacima i ostalima (gdje je nogostup dovoljno širok). Zakonom o sigurnosti prometa na cestama taksativno su navedena mjesta gdje je zabranjeno zaustaviti ili parkirati vozilo pa tako je i izričito navedeno da je to zabranjeno na mjestima za invalide, na mjestima predviđenim za punjenje električnih vozila i mjestima označenim za dostavu, ali nigdje nije izričito navedeno da je zabranjeno na mjestima namijenjenim za parkiranje motocikala. Slučaj bi bio da je vozač parkirao svoje vozilo (osobni automobil) na mjestu namijenjenom za parkiranje motocikala i kada bi ovlaštena osoba (policija, prometni redar) to htjela sankcionirati iz bilo kojeg razloga dali bi to mogao po čl. 83, st. 1, t. 3 Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji kaže: Osim u slučajevima iz čl. 82 ovog Zakona vozač ne smije parkirati vozilo ni na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu. Za pretpostaviti je da bi većina rekla da može jer je onemogućen pristup vozilu za koje je parking namijenjen. Moje tumačenje je da možda ipak i ne može s obzirom da su ostali slučajevi taksativno navedeni, a i s obzirom da imamo drugi dio odredbe koji kaže "ili izlazak nekom već parkiranom vozilu" pa bi po mojem mišljenju bilo za zaključiti da je intencija ove odredbe odnosno zakonodavca bila da se odnosi na vozila koja nisu parkirana na takvim mjestima već je takvo mjesto vozilom zagrađeno (parkiranje vozila na cesti iza već parkiranog vozila koje potom ne može izaći ili parkiranje ispred praznog mjesta kako bi izbjegli plaćanje parkirališne krate i sl., parkiranje preko dva parkirna mjesta) i upravo tom radnjom onemogućila ulaz ili izlaz s parkirnog mjesta. Da se kratko nadovežem i obrazložim taksativno navedene slučajeve; za invalidska mjesta je jasno zašto je posebno navedeno jer je previđena veća novčana kazna dok za mjesta za električne automobile, mjesta označena za dostavu nije jasno zašto su taksativno navedena kada je novčana kazna izjednačena sa spornim člankom onemogućavanja parkiranja pa je iz tog razloga, barem meni, logično da taj članak nije namijenjen takvoj vrsti činjeničnih stanja donosno kada je vozilo već parkirano na tome mjestu. Evo, pretpostavljam da sam malo previše izfilozofirao, zakomplicirao, pogrešno protumačio ili nešto previdio ili bilo što drugo pa budite blagi 😂, ali bih volio čuti tuđe mišljenje s nekakvim obrazloženjem za ovakvo ili onakvo mišljenje.
  12. Poštovani, Na koji način brzo i efikasno raskinuti dio ugovora s teleoperaterom, konkretno s A1 zbog pružanja loše usluge? Dakle radi se o A1 Xplore TV usluzi za koju je sklopljen ugovor na 2 godine, ali je usluga nekvalitetna u vidu razmrljane slike, sporost aplikacije, sve u svemu jedna jako loša usluga. U više navrata je kontaktirana korisnička podrška, šalju tehničare, imaju razno razne istinite ili neistinite razloge koji mene previše ne zanimaju već želim raskinuti ugovor u tom dijelu s obzirom da imam ugovoren i internet i PS5, a s kojim dijelovima usluge sam zadovoljan. Gore navedeni problemi nisu prisutni na, recimo, EON TV-u (jedini razlog prelaska na A1 je činjenica da EON nema opciju nadoplate za dodatni TV u kućanstvu) iz čega proizlazi da je A1 aplikacija loše razvijena te da sami problem nije u brzini interneta ili problem krajnjeg korisnika. S obzirom na sve navedeno ljubazno bih zamolio da me netko tko ima iskustva s operaterima pouči o mojim opcijama ili konkretno opiše na koji način da ih prisilim na raskid ugovora, jasno bez penala, u tom dijelu s obzirom da oni uporno "popravljaju" uslugu i dali da platim račun za taj dio usluge? Unaprijed hvala!
  13. Prekršajni zakon Rehabilitacija Članak 77. (1) Nakon izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetničkog zatvora, osuđenik ima sva prava utvrđena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i može stjecati sva prava osim onih koja su mu ograničena zaštitnom mjerom, a jednako se to odnosi i na počinitelja prekršaja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o prekršaju oslobođen kazne. (2) Protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju počinitelj prekršaja smatra se neosuđivanim po toj odluci o prekršaju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja zabranjena je i nema nikakav pravni učinak. Rehabilitirani osuđenik ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može imati bilo kakve pravne posljedice. (3) Rehabilitacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka nastupa po sili zakona.
  14. Hvala na informaciji i ispričavam se na pogrešnom savjetu. Mogu li samo zamoliti za članak propisa u kojem je ovo navedeno (ne u smislu da sumnjam u točnost, nego da znam radi sebe ubuduće)? Jasno mi je za odazivanje sudu na poziv, ali me zanima dio vezan za opravdani dan neplaćenog dopusta i ostalo navedeno.
  15. Koliko sam ja upućen trebali bi Vas spojiti sucu koji vodi raspravu jer osoba koja tamo diže slušalicu je administrativni radnik ili u najbolju ruku pravosudni policajac na porti koji ne zna što će Vama sudac reći jel opravdano ili neopravdnao. Probajte sutra nazvati i samo tražite da Vas se spoji kod suca vezano za poziv u svojstvu svjedoka bez previše obrazlaganja, a ako opet budete imali problema pošaljite im dopis naslovljen na suca mailom (prijam@pszg.pravosudje.hr) ako se radi o Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija