nikodinka

prije 8 minuta, Borbena7 je napisao:

prije 18 minuta, Borbena7 je napisao:

Ovo Vam na sudu neće proć

Vam na sudu neće proći. U ovoj fazi možete pokušati izravnu naplatu na računima ovršenika i sudsku ovrhu na poslovnim udjelima. 

Mislite nece proci istovremeno, ili? U kojoj fazi bi moglo proci?

Zar se s tom presudom s potvrdom prema uredbi brux. moze direkt na FINU..pitam jer taj slucaj ne vidim nabrojan po clanku 209. OZ?

Mogu li se obojica i njihova imovina obuhvatiti jednim prijedlogom za ovrhu s obzirom na solidarnost, ili?

prije 13 sati , Borbena7 je napisao:

Preopćenito pitanje, a ima cijeli niz zakonskih odredbi koje utječu na njega. Ovisi o koječemu, od vrste ovršne isprave, pa do visine duga i vrijednosti ovršenikove imovine. Konkretizirajte svoj slučaj, pa mogu biti određenija sa odgovorom.

U odnosu na dvojicu tuženika (s prebivalištem u Zagrebu) donesena je presuda stranog suda po kojoj su obojica (solidarno) dužni platiti iznos od 30000 eur i troškove tog postupka. Društvo je od stranog suda dobilo potvrdu na temelju članka 53. Uredbe Bruxelles 1 i sad to društvo želi pokrenuti ovrhu protiv te dvojice. 

Koliko je poznato, obojica su vlasnici više firmi u RH (Zagreb) i čak su u jednoj od njih "službeno" zaposleni (dakle primaju plaću), a jedan od njih ima i jednu nekretninu. Sve firme i ta nekretnina su u Zagrebu. I sad bi društvo se naravno htjelo naplatiti, a najpoželjnija opcija bi bila na svim tim predmetima istovremeno

prije 40 minuta, Borbena7 je napisao:

Preopćenito pitanje, a ima cijeli niz zakonskih odredbi koje utječu na njega. Ovisi o koječemu, od vrste ovršne isprave, pa do visine duga i vrijednosti ovršenikove imovine. Konkretizirajte svoj slučaj, pa mogu biti određenija sa odgovorom.

Ovrha na temelju ovrsne isprave u vrijednosti 30ak tis.eur. ovrsenici imaju imovinu na kojoj bi se mogla provesti ovrha (placa, poslovni udjeli, nekretnine). Poslala sam vam i privatnu poruku s vise detalja

Dana 07. 04. 2018. u 14:42, Borbena7 je napisao:

Nema ovrhe na dva predmeta. Ovrhovoditelj bira predmet, po točno određenim uvjetima može tražiti promjenu. Ali na dva predmeta u isto vrijeme, nije dozvoljeno.

 

U pravilu kod promjene predmeta/sredstva ovrhe, na neki način se ovrhovoditelja uvjetuje da povuče prvi ovršni prijedlog za kojega tvrdi da je na njemu ovrha nemoguća, da bi mu se uopće odobrila promjena predmeta sredstva/ovrhe.

jako mi je bitno ovo..pa ako mi molim vas možete rastumačiti...zašto se ne može na temelju iste ovršne isprave jednim prijedlogom tražiti ovrha na dva (ili eventualno više) predmeta??

OZ kaže: "(2) Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud će, na prijedlog ovršenika, odnosno protivnika osiguranja, ograničiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine." 

ne znači li to da ovrhovoditelj može predložiti više predmeta, ali ako ovršenik dokaže da je npr. ovrha na jednom predmetu dovoljna, ovrha se može ograničiti?...u suprotnom bi ovršenik mogao raspolagati svojom imovinom (nekretninama, autima i sl.) ako ovrhovoditelj prvo pokušava ovrhu po računima pa u tome ne uspije pa mora mijenjati predmet ovrhe. 

hvala!

Na 05. 12. 2021. at 21:49, Borbena7 je napisao:

Kao fizička osoba šaljete ga poštom

Pravna osoba je u pitanju.

Na 05. 12. 2021. at 13:18, nikodinka je napisao:

što bi bilo najbolje (ako je to uopće moguće sugerirati), odnosno najsličnije ovrsi na računima

Ovo pitam za slucaj kad se direktno sudu podnosi pr. za ovrhu (bez prethodnog djelovanja fine) jer vidim da po OZ ovrha na racunima kao predmet nije predvidjena

imate li možda iskustva s time s obzirom da se (koliko su me uputili) prijedlog za ovrhu sudu mora podnijeti elektronski. pa me onda brine kako bi se moglo što bolje objasniti sudu razloge fininog odbijanja (koji su po meni jako formalistički) ako se već ispunjava unaprijed određen el. obrazac. 

Na 04. 12. 2021. at 8:34, Borbena7 je napisao:

Ne, na sudu idete sa točno odabranim predmetom ovrhe

a što bi bilo najbolje (ako je to uopće moguće sugerirati), odnosno najsličnije ovrsi na računima?

prije 5 sati , Borbena7 je napisao:

odbila

Moze li se pod time smatrati ona obavijest o vracanju osnove s obrazlozenjem da nema datuma ovrsnosti i da eon nije izdan na odgovarajucem obrascu? 

Inace bi se trebala traziti ovrha opcenito na imovini, ili?

Na 04. 11. 2021. at 19:13, Borbena7 je napisao:

Tako je, odluku donosi nadležni Općinski sud.

ako se radi o ovršnoj presudi stranog društva protiv domaćeg onda je nadležan Trgovački sud?

mora li ta strana presuda baš imati naznačen datum ovršnosti?

i može li se uopće putem suda tražiti ovrha na računima ovršenika? s obzirom da vidim da je tu mjerodavan zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima a po njemu ovrhu izvršava FINA temeljem neke od osnova za plaćanje.

Hvala unaprijed!

Samo jos dodatno pitanje, zapravo procjena..je li bolje (povoljnije) i zasto ishoditi eon pa ici na Finu, ili traziti od njem.suda da potvrdi presudu pa ici s time tu u RH u ovrhu putem suda?

Hvala jos jednom!

Borbena7 hvala puno!

prije 28 minuta, nikodinka je napisao:

Moze li mi, molim vas netko potvrditi sljedece.

 

Ako je strana sudska odluka (Njemačka) potvrđena s odgovarajućim podacima prema Uredbi Bruxelles bis I. (PRILOG 1), onda se na temelju tako potvrdene strane sudske odluke moze ici na ovrhu putem suda, ali ne izravnu naplatu putem FINA-e, je li tako?

 

A ako je izdana kao europski ovrsni naslov, onda se moze na izravnu naplatu na FINA-i?

 

Hvala unaprijed.

radi se o njemačkoj presudi iz 2019. godine

Na 05. 02. 2020. at 12:44, Borbena7 je napisao:

Trebali bi sa ovom ovršnom ispravom zatražiti sudsku ovrhu na novčanim sredstvima po računima ovršenika, a koju u konačnici provodi Fina. Znači, ovrhu temeljem ovršne isprve, ali preko suda.

Moze li mi, molim vas netko potvrditi sljedece.

Ako je strana sudska odluka (Njemačka) potvrđena s odgovarajućim podacima prema Uredbi Bruxelles bis I. (PRILOG 1), onda se na temelju tako potvrdene strane sudske odluke moze ici na ovrhu putem suda, ali ne izravnu naplatu putem FINA-e, je li tako?

A ako je izdana kao europski ovrsni naslov, onda se moze na izravnu naplatu na FINA-i?

Hvala unaprijed.

Znam da ovo vezano uz poslove redovite/izvanredne uprave stoji u ZVDSP, međutim gdje je propisano ovo glede (ne)obavještavanja svih suvlasnika? 

Prije 24 minuta, Borbena7 je napisao:

Po ovome što ste priložili, oni raspolažu ovršnom ispravom i vjerojatno će je uskoro pokušati naplatiti da bi prekinuli zastaru. Jedini izlaz iz ovog duga je da se pokušate s njima nagoditi i otplaćivati dug.

Ok hvala! A ovaj dio za bracnu stecevinu, bi li se moglo nesto uciniti?

, nikodinka je napisao:

Pozdrav!

Otac je 2000. godine u HT-u kupio mobitel za prijatelja. Prilikom kupnje uređaja korištena je tatina osobna iskaznica te se on vodi kao kupac/dužnik unatoč tome što on sam taj uređaj nikad nije koristio. Osoba koja je koristila uređaj je zbog međunarodnih poziva napravila ogroman račun koji nikad nije plaćen. Nad ocem se provodio ovršni postupak koji je okončan pravomoćnim ovršnim rješenjem od 2011. godine. Do danas je, naravno zbog kamata, dug drastično narastao. Jasno mi je da, kod pravomoćnih sudskih odluka, zastara nastupa za 10 godina od pravomoćnosti međutim za očekivati je da će odvjetničko društvo koje vodi HT-ove ovršne postupke obnoviti zastaru nedugo pred istek tih 10 godina. Je li u ovom slučaju moguće sklapanje ugovora o preuzimanju duga, tj je li vjerojatno da bi HT kao vjerovnik na to pristao u odnosu na osobu koja je stvarno odgovorna za nastali dug? ili nešto drugo? I također može li se, u svrhu zaštite majke tj bračne stečevine od ovrhe, sklopiti bračni ugovor kojim se tata odriče svog dijela bračne stečevine?

naravno, svi savjeti i prijedlozi su dobrodošli!

Hvala puno unaprijed! 

Mobitel je kupljen 1998.*

, Borbena7 je napisao:

Može malo više informacija o ovom postupku i rješenju. 

 

Evo stavljam privitak pa ce vjerojatno biti jasnije

Mobitel je kupljen 1998.*

, Ruby_Danderfluff je napisao:

Mislim da baku niti ustupanje grobnog mjesta ne bi spasilo od daljnjih vjerovnika, eventualno im može prigovoriti da je vrijednost naslijeđene imovine manja od dugova, no to vjerovnike obično ne sprječava da ovrše nasljednika dužnika, pa dužnik mora dokazivati da je vrijednost zaista manja.

Znaci, ako se i ustupi grobno mjesto jedino bi se moglo cekati da eventualno produ 3 godine a da se nitko od vjerovnika iznenadno ne pojavi?

Pozdrav!

Otac je 2000. godine u HT-u kupio mobitel za prijatelja. Prilikom kupnje uređaja korištena je tatina osobna iskaznica te se on vodi kao kupac/dužnik unatoč tome što on sam taj uređaj nikad nije koristio. Osoba koja je koristila uređaj je zbog međunarodnih poziva napravila ogroman račun koji nikad nije plaćen. Nad ocem se provodio ovršni postupak koji je okončan pravomoćnim ovršnim rješenjem od 2011. godine. Do danas je, naravno zbog kamata, dug drastično narastao. Jasno mi je da, kod pravomoćnih sudskih odluka, zastara nastupa za 10 godina od pravomoćnosti međutim za očekivati je da će odvjetničko društvo koje vodi HT-ove ovršne postupke obnoviti zastaru nedugo pred istek tih 10 godina. Je li u ovom slučaju moguće sklapanje ugovora o preuzimanju duga, tj je li vjerojatno da bi HT kao vjerovnik na to pristao u odnosu na osobu koja je stvarno odgovorna za nastali dug? ili nešto drugo? I također može li se, u svrhu zaštite majke tj bračne stečevine od ovrhe, sklopiti bračni ugovor kojim se tata odriče svog dijela bračne stečevine?

naravno, svi savjeti i prijedlozi su dobrodošli!

Hvala puno unaprijed! 

prije 4 sati , Spitfire je napisao:

Ostalo bi upravi groblja koja bi ga nakon određenog vremenskog roka, u ovisnosti o kakovoj se vrsti ukopa radilo, mogla dati na korištenje nekome drugome.

Što se tiče ustupa, on je moguć na način opisan u temi, posebno pogledajte Matrixov odgovor.

No, hoće li se neki mogući vjerovnik pojaviti u roku 3 godine i pobijati tu pravnu radnju, pitanje je.

Taj dio mi je cak i jasan, uglavnom pitam zbog cinjenice sto su u grobu vec pokopane 2 osobe. Pa mi opcenito gledano malo morbidno djeluje da bi u takvom slucaju uprava groblja dala grobno mjesto na koristenje drugome.

Pozdrav!

Iza pokojnog strica baka je naslijedila samo pravo na koristenje grobnog mjesta, tj postala je vlasnikom imovine na grobu. Neko vrijeme nakon njegove smrti pocele su joj na kucnu adresu stizati pokojnikove ovrhe za telefonski racun zbog cega joj je Fina sjela na mirovinu. Bi li bilo moguce da, u svrhu izbjegavanja jos mogucih "iznenadenja", baka meni ili nekome drugome ustupi pravo na koristenje grobnog mjesta? I sto bi se dogodilo s grrobnim mjestom da se baka na ostavinskoj raspravi kojim slucajem odrekla nasljedstva?

Hvala puno unaprijed!

Može li mi netko reći koje su sankcije za svjedoka koji je stranac (prebivalište i boravište ima u inozemstvu) u slučaju da se ne odazove na poziv suda u RH za svjedočenje? Primjenjuju li se na njega one odredbe ZKP o novčanoj kazni i/ili prisilnom dovođenju kao da se radi i o hrvatskom državljaninu? ako bi sud u tom slučaju izrekao novčanu kaznu primjenjuje li se tad europski ovršni nalog/europski platni nalog ili kako to funkcionira? i je li uopće moguće prisilno dovođenje stranca u takvim slučajevima?

hvala unaprijed na odgovoru!