abarth

3. Vijećem Eu predsjedava Slovenija, Portugal prije nje je bio u 2. polovici 2007., a nakon Slovenije će predsjedavati u 2. polovici godine Francuska. 4. 35 poglavlja sveukupno ali se pregovori vode u njih 33, jer se o poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne pregovara, 16 poglavlja otvoreno od čega su dva privremeno zatvorena Znanost i istraživanje, i Obrazovanje i kultura. CIlj Slovenskog predsjedanja: politika širenja EU-a na države zapadnog Balkana i pitanje Kosova

a suce Državno sudbeno vijeće

poslao sam ti

nije isto što i efikasnost sigurno, ja sam iskopao ovo: U osnovi je bitno da se slobodno ocjenjivanje mora zasnivati na pravnoj normi. Slobodno ocjenjivanje ili postupanje bez podloge u pravnoj normi značilo bi samovolju i nezakonitost. Kontrola akata u kojima je slobodna ocjena Postupati po slobodnoj ocjeni ne znači biti oslobođen svakog oblika kontrole i nadzora. Diskrecijska ocjena nije u sferi legalnosti, već u sferi oportuniteta. Zbog toga kontrolu pravilnog diskrecijskog odlučivanja mogu obavljati samo oni organi koji imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akcija, odnosno svrhovitošću upravnih akata (obično organi koji odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku). Nasuprot tome, čista kontrola zakonitosti ne obuhvaća ispitivanje diskrecione ocjene.

našao sam na www.limun.hr Dotacije (engl. grant, grant-in-aid, njem. Subvention, Transfer, Transfer ohne Auflagen) su novčani iznosi što ih viši državni organi daju nižim državnim organima, poduzećima, granama, regijama i sl. Karakteristične su prije svega za federativno organizirane države. Dotacije mogu biti namjenske (unaprijed se utvrde svrhe – socijalni programi, obrazovanje, urbanistički zahvati itd.) i nenamjenske. Mogu biti vezane (što znači da i korisnik dotacije mora pribaviti određeni dio novca) i nevezane. Izbor primjerene vrste dotacije ovisi o ciljevima države. Država pokušava kroz financijske poticaje utjecati na ponašanje korisnika dotacija. U novije doba u federativno organiziranim državama u ukupnom financiranju javnih potreba sve veći je udio dotacija što ih daje centralna država nižim državnim organima. Dotacijama se najviše financiraju socijalne usluge, zajamčeni minimalni dohodak i zdravstvo. Neke javne djelatnosti, npr. školstvo, obično se financiraju na lokalnoj razini. U suvremenim državama, u ukupnim državnim dotacijama, daleko najveću ulogu imaju namjenske dotacije, koje se najviše koriste za zdravstvo. Dotacije u bloku, odnosno opća podjela prihoda, rjeđe se koristi.