pavo_novi

Još neke nedoumice mi se vrzmaju po glavi .

Npr.

1)

Da li je dug - koji se nije znao na ostavinskoj raspravi - koji će kasnije biti prebačen na nasljednika - faktički trebao ići pod "naknadno pronađenu imovinu"

--

Kod naknadno pronađene imovine koja nije bila u ostavinskoj masi - iznova se otvara novi ostavinski postupak. Kod dugova to izgleda nije slučaj, ali čisto pitam da  provjerim.

2)

Da li neko ko dokaže da je platio nešto u ime pokojnika ( njegov neki dug, račun, sprovod, itd ) poslije ili prije smrti ( vjerujem da je to svejedno jel prije ili poslije )

tj. kraće rečeno, da ima potraživanje prema pokojniku ( ili nasljedniku )

ulazi u nasljedničku zajednicu ( prije diobe ) ?

Npr. Neko može biti dužan ogroman iznos nekome, i njegova ostavina je recimo taman dostatna za to.

Na ostavinskoj raspravi pojavljuje se i taj vjerovnik, ali nije naveden kao nasljednik.

Na ostavinskoj raspravi "nasljednička zajednica" se između sebe dogovara, kome što ide. Ukoliko je taj vjerovnik u toj zajednici, onda bi se svi mogli dogovoriti da sve ide tom vjerovniku npr.

Ili dio.

aha Matrix, sad je jasnije

Zakon je nejasan i neprecizan, pojmovi slični, a različiti,
a čini mi se da je par članaka čak i direktno suprotstavljeno. 
-

Članak 102.

Ništav je ugovor kojim netko svojem suugovorniku ili trećoj osobi ostav­­lja svoju ostavinu ili ­­njezin dio.

--

VS

Članak 145.

(4) Ugovor nas­­ljednika s osobom koja nije nas­­ljednik o ustupa­­nju nas­­ljednog dijela samo obvezuje nas­­ljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; ­­njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

Da li bi neko mogao protumačiti možda ,a  vezano za  moje prethodno pitanje - prijenos ostavinske imovine na treću osobu koja nije nasljednik
--
u člaku 145 Zakona o Nasljeđivanju i točku koja se na to odnosi  (4)
--
Koliko vidim po tom članku ispada da jest moguće prenijeti trećim licima, dio ostavinske mase.

Šta je to onda ?
Piše ustupanje ?

( dvojbe na tu temu su dane ovdje  )

-

Članak 145.

(1) Svaki nasljednik može prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomično, samo na sunasljednika.

(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i:

- ovjeren od suca nadležnog suda, ili

- sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili

- potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.

(3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora.

(4) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela samo obvezuje nasljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

prije 1 sat, Matrix je napisao:

Na sporno pitanje odgovor daje Vrhovni sud u predmetu Rev 25/94, od 17. I. 1996., gdje je između ostalog zauzet sljedeći stav:

" Odricanje od nasljedstva nije zapreka za prihvaćanje imovine koju nasljedniku koji se odrekao nasljedstva ustupi jedan od sunasljednika" 

hvala Matrix

ok, hvala vam na savjetima

, Ruby_Danderfluff je napisao:

Upozoravam da će svakome od sunasljednika koji su prihvatili nasljedstvo i onda ga ustupili, biti razrezan porez na nasljedstvo, što može biti značajan iznos ako se radi o imovini veće vrijednosti.

ja sam danas pozvao Poreznu upravu, i rečeno mi je da porez razračunavaju samo osobi koja se nasljedstva prihvatila ...
-
Čovjek s kojim sa razgovarao je razumjeo razliku između "ustupanja" i "odricanja" , te je rekao da porezno rješenje ide samo onima koji su se nasljedstva prihvatili

mislim da postoji, ostavinska još nije pokrenuta, ne znam ništa sa 100 %sigurnošću

znači ako je npr dvoje nasljednika na oporuci i jedan kaže da prihvaća, a drugi da ne, kako onda sad ovaj koji je odbio prihvatiti se nasljedstva, može biti i onaj kojem se može ustupiti nasljedstvo ?
( teoretski zvuči moguće )
-

Da li to ima smisla samo ako je sunasljednik netko tko nije na oporuci ( i nije u nužnom dijelu - npr dalja rodbina ) , pa je nasljednik samo ako ne postoji niko drugi ?

znači nije moguće ustupiti nasljedstvo bilo kome ?

Znači samo nasljednik odgovara, ok, mnogo hvala na odgovorima Borbena !

a da li znate šta je sa dugovima u slučaju ustupanja?

da li plaćaju dugove,  i  osoba kojoj je ustupljeno,  i ona osoba koja se nasljedstva prihvatila ( pa ustupila ) ?

da li se zna što je sa poreznim rješenjem ,

ko plaća porez na nasljestvo, ako je ono ustupljeno ?

POštovani - Molim vas za malo pomoći.

Nasljedstvo i ostavina još nisu pokrenuti.

Može li se nasljednik prije pokretanja ostavine ( ili u toku - prije pravomoćnosti )  - odreći nasljedničkom ( ili kakvom drugom )  izjavom,  svog nasljedstva, za korist treće osobe  ( s kojom nije ništa u rodu )

_

Pročitao sam zakon o nasljeđivanju i nije jasno da li "Ustupanje nasljednog dijela " trećoj osobi ( *bez rodne povezanosti ) - ima za nasljednika iste pravne učinke kao i kada se "Odrekne nasljesdstva".

Poznato je da nasljednik odgovara za dugove -  ukoliko se ne odrekne nasljedstva. Što se dešava kada svoje nasljedstvo ustupi u cijelosti ( 1/1 ) ? Da li je i dalje odgovoran za dugove ?

Prema zakonu, za dugove se odgovara do visine naslijeđene imovine. Znači da bi učinak po pitanju dugova bio jednak.

_

Koliko shvaćam - Ustupanje ( *ali ne i odricanje ) se može obaviti između nasljednika i treće osoba koja nije nasljednik - i koje nisu u rodu.