Jump to content

antonio76

Korisnik
  • Broj objava

    29
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Hvala. 104. st. 2. (2) Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti kada poslodavac otkaže ugovor o radu, a nema za to ovim Zakonom opravdan razlog, osim ako u roku od petnaest dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu iz članka 103. ovoga Zakona. Što znači da zabrana pretaje otkazom samo kad poslodavac nema za to opravdan razlog? Zar otkaz (poslovno uvjetovani ili radi nezadovoljavanja na probnom roku) ne znači suprotno, da poslodavac ima razlog za otkaz ugovora o radu, pa samim time ovo nije niti primjenjivo? Što sa čl. 105.? (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac nije u obvezi plaćati naknadu iz članka 103. ovoga Zakona nakon isteka roka od tri mjeseca od dana dostave radniku pisane obavijesti o odustanku od ugovorne zabrane natjecanja. Zar po ovome naknada ne bi trebala ići tri mjeseca?
  2. Da li možete objasniti zašto? U kojem slučaju bi onda poslodavac bio obvezan plaćati isto? U zakonu ne pronalazim nikakvu osnovu da poslodavac ne bio obvezan plaćati isto.
  3. Zanimaju me opcije u sluačaju obadvije varijante. Još nije odlučeno na koju od te dvije varijante će se ići.
  4. Razlog otkaza ili poslovno uvjetovani otkaz ili nezadovoljavanje na probnom roku. Nema prava na naknadu od HZZ-a radi nekih drugih razloga. Zašto nema osnove za primanje naknade? Kada ima osnove za primanje naknade? Zar ZOR ne definira otkazni rok za odustajanje od zabrane natjecanja s poslodavcem unutar kojeg poslodavac treba plaćati spomenutu naknadu?
  5. Što ukoliko se ne zaposlim kod konkurencije ili ako sam ne postanem konkurencija, tj. budem nezaposlen? Koliko dugo i u kojem iznosu mogu dobivati naknadu od poslodavca?
  6. Radnik u ugovoru o radu na neodređeno vrijeme s probnim rokom ima klauzulu o zabrani natjecanja s poslodavcem. Poslodavac nakon samo jednog mjeseca rada radnika otkazuje ugovor o radu uz trajanje otkaznog roka jedan mjesec (za ugovor o radu), a istodobno odustaje od zabrane radniku da se natječe s poslodavcem iz njegove djelatnosti. Pitanja: 1. Nakon koliko vremena stupa na snagu odustajanje poslodavca od zabrane natjecanja radnika s poslodavcem, tj. koliki je "otkazni rok" za odustajanje poslodavca od zabrane natjecanja? 2. Da li je poslodavac dužan radniku plaćati naknadu za zabranu natjecanja, koliko dugo (koliko mjeseci u konkretnom slučaju) i u kojem iznosu, s obzirom da iznos iste nije definiran ugovorom o radu, već je samo definirano da je radniku zabranjeno natjecati se s poslodavcem? A nekakav "otkazni rok" za odustajanje od zabrane natjecanja valjda postoji. Zanimaju me odgovori na obadva pitanja i kada je razlog otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca poslovno uvjetovani otkaz, kao i kada je razlog nezadovoljavanje na probnom radu. Cilj radnika je naplatiti se maksimalno moguće u ovakvoj situaciji.
  7. Poslodavac radniku nije uručio platnu listu za zadnju plaću nakon što je radnik otišao iz firme i na isto se oglušuje. Poslodavac je prijavljen je i inspektoratu rada, međutim oni nisu ništa napravili u 5 mjeseci koliko je prošlo od prijave inspektoratu, nikakav odgovor od njih, niti je poslodavac u međuvremenu radniku dao platnu listu. Kako doći do platne liste poslodavca? Radi se o tome da je poslodavac svojevoljno, bez dozvole radnika, napravio obustavu iz plaće radnika u svoju korist za neke izmišljenje troškove, koje radnik ne priznaje, a to radnik nema crno na bijelo jer nema platnu listu. Cilj je natjerati poslodavca da isplati i tu razliku koju je protuzakonito obustavio u svoju korist na štetu radnika.
  8. Poslodavac je isplatio manju plaću od one iz ugovora o radu za puno/redovno radno vrijeme (tu mislim na plaću za redovni rad, bez prekovremenih), tj. napravio je obustavu u svoju korist, jer radnika tereti za neke "troškove". Radnik nije suglasan s time i smatra da ga se neosnovano tereti, niti je ikada dao pristanak da se ista obustava napravi. Kako radnik može doći do razlike u plaći koju treba primiti? Prijava inspektoratu rada? U kojem roku bi to inspektorat mogao riješiti? Što ako poslodavac i nakon intervencije inspektorata odbije isplatiti razliku do pune plaće? Da li moram išta prijavljivati poslodavcu (zahtjev za zaštitu prava?) ili mogu odmah ići na ispektorat? Drugo pitanje se odnosi na eventualni prekovremeni rad koji također nije plaćen. Može li ga poslodavac odbiti platiti uz izgovor da nije zadovoljan odrađenim poslom, iako je radnik utrošio vrijeme na prekovremeni rad?
  9. Nažalost, neznam koliko bi zadužnica koristila jer neznam da li kupac ima imovinu iz koje bi se ista naplatila. Cilj je u potpunosti spriječiti prijenos udjela ukoliko ne dođe do isplate od strane kupca. Što je sa onim depozitima/polozima koji se mogu uplatiti javnom bilježniu, je li to opcija? Znači, kupac deponira kupoprodajnu cijenu u potpunosti kod bilježnika prije potpisa ugovora o prijenosu poslovnog udjela, uz obvezu bilježnika da istu tu kupoprodajnu cijenu isplati prodavatelju odmah po potpisu ugovora o prijenosu udjela? Je li to ok, ima li tu kakvih opasnosti za prodavatelja, na što paziti?
  10. U zk izvatku jedne nekretnine u dijelu C Teretovnica stoji sljedeće: "ZABILJEŽBA, ZAKLJUČAK OPĆINSKOG SUDA U XXXXXXXXXXX BR. X OVR-XXXX/20-X XX.XX.2020, RJEŠENJE OPĆINSKOG SUDA U XXXXXXXXXXX BR. X OVR-XXXX/XX-X XX.XX.2020, zabilježen je odbijeni prijedlog za ovrhu u predmetu ovrhovoditelja XX d.d., OIB:XXXXXXXXXXX, Ulica XX, XXXXXX" Zašto je navedeno zabilježeno u ZK izvatku ukoliko je taj prijedlog za ovrhu odbijen? Napominjem da se radi o aktivnom izvatku, ne o povijesnom. Da li je za potencijalnog kupca te nekretnine ona čista što se tiče papira, da li taj ovrhovoditelj kojemu je odbijen prijedlog za ovrhu ima osnove ponovno pokušati ovršiti tu nekretninu ukoliko se ona proda nekoj trećoj osobi, ili treća osoba ukoliko kupi nekretnnu s tim više nema ništa?
  11. Također, ukoliko imate kakve savjete na što još paziti prilikom potpisivanja takvog ugovora, što bi bilo dobro staviti u takav ugovor, slobodno navedite. Zahvaljujem.
  12. Radnik je za vrijeme probnog roka dobio pisanu pohvalu za rad, a potom pred sam istek probnog roka otkaz ugovora o radu radi nezadovoljavanja na probnom roku. Nezadovoljavanje na probnom roku je čista izmišljotina, čisto iživaljanje na radniku, tj. ne stoji niti najmanje, o čemu svjedoči i pisana pohvala za rad, a i uzrokuje radniku štetu, npr. ne može primati naknadu s burze. Što radnik tu može napraviti, kakve šanse radnik ima u slučaju upuštanja u sudski proces protiv poslodavca, i po kojoj osnovi može tužiti poslodavca - da li po osnovi vraćanja radnika na posao, ili tražiti kakvu naknadu za mobbing i sl.? Molim cijenjena mišljenja. Hvala
  13. Pozdrav, Rade o prodaji (prijenosu) poslovnih udjela d.o.o.-a između jednog prodavatelja (koji je 100% vlasnik) i jednog kupca koji kupuje svih 100% udjela. Kupac ne ulijeva previše povjerenja, a prodavatelj istodobno puše i na hladno, a firma koja je predmet kupoprodaje između ostalog ima i imovinu koja nije beznačajna. Na koji način tehnički izvesti kupoprodaju a da kupac na sebe ne može prenijeti vlasništvo niti postati direktor sve dok u potpunosti nije isplatio prodavatelja? Da li je u ugovoru o prijenosu poslovnog udjela dovoljno staviti članak da kupac ne može prenijeti poslovni udjel na sebe ukoliko uz ugovor o prijenosu poslovnog udjela trgovačkom sudu ne priloži i izjavu prodavatelja u kojoj prodavatelj izjavljuje da je u potpunosti isplaćen od strane kupca? Na koji način to sve tehnički izvesti?
  14. Ukoliko sam otkaz ugovora o radu poslodavcu dao npr. 15.08.2020. uz otkazni rok mjesec dana, da li mi je zadnji radni dan na dosadašnjem radnom mjestu 14.08.2020. ili 15.08.2020.?
  15. Pozdrav, Ukoliko poslodavcu dam radovni otkaz emailom, te na dan kada je email poslan dodatno poštom preporučeno s povratnicom otkaz pošaljem i u firmu, zanima me od kojeg datuma se računa da je poslodavac primio otkaz tj. od kojeg dana teče otkazni rok? Da li od dana kada je poslan mail, ili od dana kada je otkaz predan na poštu, ili od dana kada je to zaprimljeno poštom u firmi (što će se dogoditi s nekakvom odgodom od 3-4-5 dana od dana predaje na poštu)? Što u slučaju da ne šaljem mail već samo predam na poštu, da li otkazni rok počinje teći od dana predaje otkaza na poštu ili od dana uručenja u firmi? Inače, odgovorna osoba poslodavca će izbivati iz firme neko vrijeme i to je razlog zašto bi se sve pokušalo riješiti emailom ili poštom a ne osobnim uručenjem otkaza. Hvala
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija