Purple07

Hm, što bi onda bilo najpametnije napraviti s tim neiskorištenim danima? Korekcija plaće za 06. mjesec uz isplatu?

Pozdrav, zanima me koliko se detaljno gleda na godišnji odmor direktora, odnosno da li je taj dio podložan kakvoj kontroli? Prijavljena sam kao direktor na svojoj firmi, međutim paralelno sam radila i za drugu firmu. Kod sebe sam bila prijavljena samo na 2 sata. Ta druga firma na isplatnim listićima nije iskazala ni jedan dan godišnjeg odmora kroz period koji sam za njih radila, iako sam ga realno koristila. Također ga ni sama nisam iskazala na svojoj firmi gdje sam u to vrijeme bila prijavljena na 2 sata. Prošao je 30.06. Postoji li mogućnost da se neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz 2020. prebaci na 2021. Odlukom direktora? Da li bi takvo postupanje bilo korektno u smislu propisa?

Hvala na odgovoru. Na koji način je to moguće urediti? Ja imam sklopljen ugovor o radu kao direktor, prema kojemu se radi obračun plaće.

Pozdrav forumaši, pitanje: da li je moguće da se direktor odrekne svoje neto plaće u ime poslovanja društva (a doprinose, naravno, plaća)? Na firmu sam prijavljena na temelju sklopljenog ugovora o radu za direktora koji vodi poslovanje, te također obavlja djelatnost društva. Naime, tvrtka je novoosnovana i željela bih na taj način imati više sredstava na računu na raspolaganju za druge stvari, pošto primanja već imam iz drugog izvora. Iz različitih izvora dobivam različite informacije, a želja mi je da sve bude maksimalno u skladu za zakonom.

Da li boca za gašenje požara, koju se mora redovito servisirati, mora imati račun ispostavljen na ime firme? Imam kod kuće dvije ispravne boce, pa nemam potrebu kupovati još jednu novu, osim ako bi to bila bitna stavka prilikom inspekcije, pa molim odgovor ukoliko netko zna. Također me zanima da li je nužno imati grb istaknut u uredu ili je dovoljan bilo kakav artikal s kockicama i naznakom da se radi o Hrvatskoj? Usput, o ormarićima prve pomoći je također na Internetu teško pronaći neku korisnu informaciju: u trgovinama se nude ormarići tipa I, II i III, te mislim da tip ormara kojega treba imati ovisi o broju osoba koje firma zapošljava, ali ne bih mogla tvrditi. Spremam se nabaviti ormarić tipa III....

Odlično, hvala. 😊

Kako u praksi izgleda stvar s temeljnim kapitalom? Dakle, prilikom osnivanja firme na račun položim npr. 13 000 hrk i nakon osnivanja trošim tih 13 000 hrk za plaćanje npr. mjesečnih obveza ili nabavu opreme. Kada kroz izvjesno vrijeme odvojim preostalih 7 000 hrk u rezerve iz dobiti, da li tada na računu moram imati svih 20 000 hrk (jer sam prvih 13 000 već potrošila) ili je dovoljno imati ovih drugih 7000 hrk da bi se mogla odraditi pretvorba? 😅

Da, tako nekako sam ja to i zamislila. :) To bi znači bilo u redu, super!

Pod ''plaćena suradnja'' ne mislim na suradnju gdje bih pružila uslugu koju inače pružam, već nešto novo, npr. nečiji oglas na stranici, predstavljanje nekog proizvoda itd.

Hvala na odgovoru. Da, moglo bi se shvatiti marketinškom aktivnošću. Da li bi se također radilo o marketinškoj aktivnosti u trenutku kada bih ostvarila eventualni prihod po tom pisanju? Npr. bilo koja plaćena suradnja.

Pozdrav s jednim novim pitanjem. Planiram krenuti s pisanjem vlastitog bloga, čija tematika će biti srodna području kojim se planiram baviti putem svoje firme j.d.o.o. Cilj pisanja tog bloga nije stjecanje prihoda, već nešto što ću raditi u slobodno vrijeme. No, voljela bih ostaviti mogućnost stjecanja partnera i sponzora u budućnosti, pa možda ne bi bilo loše da se i taj blog podvede pod firmu. Moram li tada registrirati djelatnosti Internet portala? Ako da, tko uopće može registrirati navedenu djelatnost? Postoji li neki link gdje bih mogla pronaći djelatnosti koje zahtijevaju zadovoljavanje posebnih uvjeta, stručne spreme i slično?

Koliko se sjećam, prije nekih pola godine, jedna osoba je također tvrdila da mu banka u prosjek za kredit planira uzeti i terenski rad, no ne sjećam se koja banka je bila u pitanju.

U redu, puno hvala na informacijama!

Iako je potpisao Ugovor o suradnji koji sadrži i arbitražnu klauzulu ili?

Hvala na iscrpnom odgovoru! 👍 Znači da je arbitraža odlična stvar za koristiti. U slučaju da ne dođe do plaćanja računa u roku, treba li pisati opomene ili se može direktno na arbitražu?

Kako točno mislite ovo? U mojem pitanju se radi konkretno o mojim računima koje ću izdati za izvršene prekogranične usluge na temelju ugovora, ali mi ti računi hipotetski možda neće svi biti plaćeni. Može li se u tom slučaju primijeniti arbitraža? Ukoliko da, na koji način to točno funkcionira i da li je arbitražni postupak bolji od standardnog postupka (pronalaženje odvjetnika u drugoj zemlji, koji će me zastupati i putem suda rješavati naplatu)?

Kakav ugovor si sklapao? Ugovor o djelu ili Ugovor o radu?

Pozdrav forumaši, ima li tko iskustva s arbitražom ili je u mogućnosti dati više informacija? Konkretno, arbitraža me interesira u kontekstu prisilne prekogranične naplate potraživanja. Zanimaju me općenite informacije, primjerice, po čemu je arbitražno rješavanje sporova bolje od klasičnog? Da li je zaista povoljnije? Ako već idemo na "alternativno rješavanje spora", koje su točno prednosti za poduzetnika? Kako bi arbitraža u praksi izgledala i tko nam je sve na izboru kao arbitar? Znam, puno pitanja 😇 Čitam razne tekstove o ovoj temi, no dobro bi došla informacija osobe koja s time ima iskustva.

Zakon o radu je bio sasvim jednostavan s osnovnim podacima, bez zakonske i ugovorne zabrane. Kao što kažete, prema tom ugovoru ne postoji ograničenje za suradnju s partnerom ex-firme. Također nema drugih eventualnih papira, privola i slično koji bi se odnosili na mene. U ugovoru o radu nema čak ni odredbi o poslovnoj tajni, iako se ne mislim služiti takvim metodama.

Odlično! Hvala na odgovoru. 😉 Ne planiram koristiti njegove poslovne tajne, tako da praktički onda smijem raditi sa svima.

Vidim da se u Zakonu o radu spominje samo zakonska i ugovorna zabrana natjecanja s poslodavcem. Zakonska zabrana - koja prestaje raskidom ugovora o radu; Ugovorna zabrana - osoba se ne smije ni po raskidu ugovora određeno vrijeme baviti djelatnošću kojom bi bio u tržišnom natjecanju s bivšim poslodavcem. S obzirom da ni jedno od ovoga nije ugovoreno konkretnim Ugovorom o radu, kao ni dodatne odredbe koje bi se ticale tematike, ne postoji neka zapreka za suradnju s poslovnim partnerom bivšeg poslodavca. Eventualna ograničenja bi prema nekoj logici mogla biti sadržana u poslovnim ugovorima s tim poslovnim partnerom, ali to je onda na firmi da odluči žele li surađivati s bivšim zaposlenikom partnera. Netko sa sličnim iskustvima ili saznanjima? 🙂

Postoji li kakvih ograničenja za suradnju putem firme kao samostalna osoba s poslovnim partnerima bivšeg poslodavca? Konkretno, u ugovoru o radu koji je bio sklopljen s bivšim poslodavcem ne stoji ništa osim standardnih odredbi o radu. Postoji poslovni partner koji bi bio vrlo vrijedan suradnik, no može li me bivši poslodavac tužiti zato što surađujem s njim (za izmaklu dobit ili nešto drugo)?