alantitus

Editirao moderator.

Je li to zbilja piše u nekom članku PZ, da okrivljenik nema pravo na očitovanje o sadržaju zapisnika (npr. na iskaz svjedoka ili na drugu bitnu okolnost)?

Može li okrivljenik uopće dobiti zapisnik u pisanom obliku kako bi se očitovao na njega, npr u sudskoj pisarnici?

Ukratko, frend je bio na prekršajnom sudu, na kraju rasprave potpisao je zapisnik o glavnoj raspravi i zamolio za primjerak zapisnika ali mu ga je sudac odbio dati, s obrazloženjem da ima pravo uvida i spis u sudskoj pisarnici. Zar okrivljenik nema pravo na primjerak zapisnika? Ja sam u više parničnih postupaka svaki put dobivao primjerak zapisnika pa me čudi da u prekršajnom postupku okrivljenik nema pravo na svoj primjerak.

U redu, hvala na odgovoru.

Postoji li pravo povrata poreza na kuće odmor? U poreznoj prijavi postoji rubrika "DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA (prema rješenju porezne uprave, pregledu primitaka i izdataka i potvrdama isplatitelja). Može li porezni obveznik koji je vlasnik kuće za odmor tražiti povrat tog poreza? (Radi se o umirovljeniku čija je mjesečna mirovina manja od godišnjeg poreza na kuću za odmor a ne može je prodati zbog krize u području trgovine nekretninama)

Hvala na informaciji, a bi li mi bilo jednostavnije izvršiti nadogradnju samo uz projekt bez ostale dokumentacije pa onda naknadno legalizirati?

Imam sagrađenu kuću od 150 m2 na čestici koja ima građevinsku dozvolu i nadogradio bih (proširio) prizemlje za cca 50 m2. Vidim u novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji da nije potrebna građevinska dozvola za objekte manje od 400 m2 ali ne znam odnosi li se to i na nadogradnju postojeće građevine, pa me zanima koji dokumenti su mi potrebni da bi sve bilo u skladu sa zakonom?

Hvala. Inače frend je otišao do suda i kaže da nema suca, da je sudac bio na godišnjem pa otvorio bolovanje... Ima li smisla da šalje požurnicu ako nema suca?

Prijatelju je rasprava iz radnog spora zaključena prije više od 3 mjeseca a presuda još nije donesena. Čeka li se na presude iz radnih sporova i inače toliko dugo ili bi se sucu trebalo obratiti požurnicom?

A što ako sud presudi da je okrivljenik dužan isplatiti oštećeniku tih 150.000 kn? Hoće li okrivljenik kad-tad to morati platiti (npr. ako se zaposli za 3 ili za 5 godina)? Drugim riječima, provodi li se ovrha "jednokratno" ili "traje" sve dokle god se ne namiri dug (teorijski do kraja dužnikovog života)? To me uvijek zanimalo.

Sad sam vidio, članak 108. Hvala!

Ne zna nitko sa sigurnošću smatra li se drugi okrivljenik u prekršajnom postupkom drugom strankom?

Nije problem u trošku, mogu pripremiti podnesak u 5 primjeraka ako treba, ali bih volio doći na raspravu pripremljen i ne postavljati suvišna pitanja. Nikada nisam bio na prekršajnom sudu i ne znam kakva je praksa a zakonodavac, po običaju, nije dovoljno jasan da se iz odredbi samog zakona može nešto iščitati bez potpitanja i tumačenja, čak i kod ovako banalnih stvari, tko se sve smatra "drugom strankom".

Hvala. Nemam namjeru trošiti novac na odvjetnika jer nisam kriv pa ne vidim zašto bih ga plaćao. Zanima me još u kolikom broju primjeraka moram dostaviti podneske? U Prekrš. zakonu piše: (3) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku. Ako podnesak nije predan u dovoljnom broju primjeraka, sud će isti umnožiti na trošak podnositelja podneska. "Druga stranka" će u ovom postupku biti podnositelj optužnog prijedloga (dakle MUP), ali ne znam smatra li Zakon i drugog okrivljenika "drugom strankom"?