Pandax

1/2 iznosa kupoprodajne cijene nekretnine po ugovoru je isplaćeno. Rok za isplatu ukupne cijene je istekao. Prodavatelj odustaje od prodaje i ne želi vratiti već isplaćen novac. Koje opcije ima kupac?

Ivo hvala, ja imam predugovor šprancu, no problem je što stranka koja prodaje nekretninu ne želi potpisivati Predugovor ( jer nema povjerenja u preduguovore iz prošlih iskustava, tako kaže). Hoće primiti kaparu i dati potvrdu o primitku kapare. E to me zanima kako izgleda takva potvrda jer kupac neće davati kaparu ako nema obostrane obveze. Forma potvrde mi treba. Zahvaljujem na odgovoru.

Može stvarni primjer forme kapare za kupnju nekretnine? Ima netko? Hvala puno!

Provedena je ostavinska rasprava iza pokojne majke od Ive i Tonija i dopalo ih je po pola parcele, a Đuro je dobio presudu kontra svoje druge braće da mu pripada baš polovica te parcele di mu je otac Toni upisan.

Poštovani, na parceli imamo 2 vlasnika Ivo i Toni. Toni je preminuo prije više od 20 godina i njegov sin Đuro je sudskom presudom dobio pravo vlasništva na 1/2 parcele za cijelo i to u presudi točno određeni dio geodetskom skicom. Sada Đuro kao investitor traži izradu elaboraat parcelacije da bi se upisao na točno određeni dio prema skici iz presude odnosno na desnu polovicu. Geodet predlaže u elaboratu da se čestica cijepa na novu i ostatak u kojoj su Ivo i pokojni Toni vlasnici na obe čestice i to po pola svaki te to predlaže prijavnim listom za kat. i zk kao novo stanje te prilaže presudu u korist Đure i traži potpise od Ive i Đure. Geodet tvrdi da će se Đuro normalno upisati na ostatak parcele po presudi i potpisu koji mu je dao Ivo, a na Ivinoj polovici će se pojaviti pokojni Toni te geodet ne zna kojim postupkom Ivo može "maknuti" pokojnika s nove parcele. Pretpostavlja tužbom ili pojedinačnim ispravnim postupkom gdje će oboj trajati x mjeseci ne zna ni sam. Molim za savjet jer nema smisla ni logike da Ivo izgubi pola svog vlasništva, a nije stranka u presudi, već želi zadržati svojih pola prvotne parcele? Da li se moglo odmah parcelacijom odrediti u novom stanju da Ivo ide na jednu parcelu, a pokojni Toni na drugu te nakon toga upisati Đuru presudom umjesto Tonija?

U darovnom ugovoru kojom jedni članovi obitelji daruju jednu parcelu drugim članovima obitelji navodi se članak koji kaže: "Ugovorne strane suglasno konstatiraju potrebu osnivanja služnosti na teret i preko parcele koja je darovana, a u korist susjednih parcela darovatelja. U tu svrhu se međusobno obvezuju pristupiti sklapanju ugovora o osnivanju prava služnosti preko i na teret darovane parcele radi prolaza i provoza na susjedne parcele u vlasništvu darovatelja. a kada to zatraže darovatelji i to potezom koji odrede zajednički, koji se mora proteuati rubnim dijelom parcele. Odredba st1. ovog ćlanka ima karakter predugovora koji obvezuje ugovorne strane na sklapanje glavnog ugovora o osnivanju služnosti, kada se darovateljima za to ukaže potreba i kada se odredi pravac i širina puta za njihove parcele." Ovo je sklopljeno prije više od dvadeset godina , da li zastarjeva odnosno da li još vrijedi ako je došlo do promjene vlasnika u smislu nasljeđivanja ali ne i otuđenja trećim osobama? S obzirom da nije navedena cijena služnosti da li daroprimci mogu tražiti naknadu za služnost preko njihovih parcela? Ako daroprimac ne da služnost da li ga se može uspješno tužiti pravo služnosti? Hvala na mišljenju.

Poštovani pravnici, na koji način upisati ruševinu za koju ne postoji dokumentacija ali se u naravi nalazi ista prekrivena raslinjem te se vidi da je tu dugo preko 100g? Kakav je postupak, osim slikanja iste vjerovatno su potrebne usluge geodeta? Hvala!

Poštovani, koliko po prilici traje postupak od početka do kraja kod tužbe za osnivanje prava služnosti preko poslužne parcele kad već nema drugog rješenja? Koliko bi koštao u prosjeku takav postupak? Hvala na iskustvima i eventualnom primjeru ako netko ima.

Bok svima, imamo situaciju da gradska uprava ne želi dati izraditi UPU za područje na kojem se nalazi naša parcela te traži da se susjedi dogovore oko prometnica do parcela prije. Nas je 3 susjeda koji su "bez puta" i mi se slažemo da prolazimo jedan pored drugog, ali četvrti od susjeda ima put ( koji ide okomito na naš prijedlog) i on ne želi dati pravo služnosti jer mu to oduzima 100m2 zemljišta na međi. Pitanja: 1. Koji je postupak da se u ovoj situaciji ucrta put bez suglasnosti 4. susjeda 2. Ako nema suglasnosti i ne postoji način bez tužbe, ima li netko prijedlog tužbe za pravo služnosti? 3. Ako je netko tužio Tužbom za pravo služnosti koliko Vam je to trajalo? 4. S obzirom da je šteta od trpljenja za pravo služnosti manja od koristi nas 3 vlasnika drugih parcela, imate li iskustva u presudama suda u takvim situacijama? Da li se brže donose odluke? Zaključno, mi ne bi tužili, ali ne bi ni platili više nego što bi tužba koštala. Da li ima netko iskustvo koliko je koštao dobiveni postupak ? Zahvaljujem na odgovorima!

Poštovani, ima li netko primjer tužbe za pravo služnosti puta ( kolnika) ? Zahvaljujem, Lp.

To nije sasvim točno. Rečeno mi je da ovisi o prostornom planu višeg reda, ako se ne slažu općina i županija ( a u ovom slučaju se slažu) onda ide po županijskom planu, a ako se taj kosi sa zakonom, onda se primjenjuje zakon. U ovom slučaju Općinski i županijski prostorni planovi nisu usklađeni sa zakonom. Općinski i županijski prostorni planovi kažu 1ha minimum za gospodarsko, stambeno -turistički sklop spojenih objekata i navode što i kako, a zakon kaže 2ha međutim nisam još pronašao gdje piše: - da li 2ha površine mogu biti u različitom vlasništvu? Ako da, da li se mogu regulirati ugovorom o zakupu i onda zatražiti građevinska dozvola ( na osnovu projekta, naravno)? - da li se nakon izgradnje može raskinuti ugovor o zakupu i otuđiti nekretnina na kojoj je izgrađen objekt? - da li moraju biti spojena cijelina, odnosno, mogu li biti odvojeni putem? Ako netko zna gdje to mogu pronaći, pošaljite link i navedite članke i stavke? Puno hvala!

Poštovani, Primjer: Investitor ima 18,000 m2 poljoprivrednog zemljišta van Z.O.P.-a , a od susjeda bi dugoročno iznajmio/zakupio još 3000 m2 što čini parcelu od 2.1ha, što je veće od 2ha prema članku 44. stavak 10. ZOPU. Da li prema gornjem primjeru investitor može planirati i graditi građevine za potrebe seoskog turizma, tj. gospodarsko, stambeno-turistički sklop objekata? Zahvaljujem unaprijed na odgovoru i daljnjim uputama.

Pštovani, imam ideju odnosno informaciju koju bi izložio tvrtki koja može realizirati tu ideju. Trebam se zaštititi ugovorom koji bi sadržavao obveze primatelja informacije, o Royalty-u odnosno godišnjoj proviziji na prihod te druge obvezne odredbe. Imate li netko primjer za pružiti ovdje ili prijedlog?

Poštovani, u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju nalazi se kuća sa stanom u prizemlju. Odvjetnik je prije više od 20 godina počinio grešku i nije u ugovor ubacio i okućnicu koja pripada tom stanu te je ta okućnica i dalje na pokojnu osobu te imamo problem s upisom već 7 godina ( od prve tužbe) Dali smo prvo jednom odvjetniku koji nije uspio, sada smo dali onom koji je radio taj ugovor da tu pogrešku ispravi, on je postavio formalnu tužbu prema drugim naslijednicima na osnovu 20 godina posjeda i "omaške" kako on kaže koju je napravio te to traje već 2 godine. Drugi naslijednici koji nisu u tom ugovoru nakon 20 godina se slažu da okućnica pripada pružatelju uzdržavanja, te postoje 2 svjedoka ( susjeda) koji potvrđuju navode pružatelja uzdržavanja koji je cijelo vrijeme u posjedu, međutim sud traži nekakve R1 dokumente od odvjetnika iz ostavinske rasprave i to traje već 2 godine. Odvjetnik je vrlo štur oko informacija i ne priznaje grešku ni danas, nego to svrstava u "omašku" odnosno minorizira štetu. 1.) Ako imate dovoljno informacija, kako bi trebala izgledati tužba prema gornjim informacijama da bi se ostvarilo pravo vlasništva? 2.) Kako se radi o 1/2 veće parcele čija druga 1/2 je već upisana na pružatelja uzdržavanja i građevinskom zemljištu za izgradnju više stambenih jedinica, da li je istekao rok za tužbu prema odvjetniku za izmaklu dobit u posljednjih 20 godina na osnovu njegove omaške ili je istekao rok za podnošenje tužbe? 3) Ukoliko ne želimo koristiti usluge tog odvjetnika, da li je dovoljno mail-om otkazati punomoć na njegov mail ili treba otkaz punomoći podnijeti sudu? S poštovanjem,

Poštovani, možda može netko asistirati, naime tvrtka zbog situacije i lošeg poslovanja nije uspjela plaćati doprinose za jedinog zaposlenog ( direktora) x mjeseci. Nakon x mjeseci porezna uprava blokirala je račun direktora za doprinose koje nije plaćala tvrtka, a račun tvrtke nije uopće blokiran do dan danas. Kako se na tvrtku nagomilao dug po tim istim doprinosima , a zbog pandemije i krize, porezna uprava ne želi izdati potvrdu o nepostojanju duga pa se tvrtka ne može zatvoriti po kratkom postupku. Kako je tvrtka zatvorila poslovni račun, FINA ga ne može više blokirati. Da rezimiram: - Da li je porezna uprava učinila propust? Odnosno, nakon koliko mjeseci je porezna uprava zakonski dužna pokrenuti ovrhu zbog ne plaćanja doprinosa? Da li postoji rok? - Ako je porezna učinila taj propust, mogu li tražiti otpis duga? - Na koji način zaustaviti daljnji obračun doprinosa bez imenovanja drugih direktora i zapošljavanja postojećeg direktora u drugu tvrtku? - Kako zatvoriti tvrtku po sili zakona ako nije podmiren dug prema poreznoj i ako je račun tvrtke zatvoren - Može li direktor tvrtke zahtijevati povrat ovršenih sredstava? Hvala!