Rozman

traži se odvjetnik u Osijeku za zastupanje u tužbi protiv banke zbog ništetnih odredbi u ugovoru o CHF stambenom kreditu. Molim kontakt u privatnu poruku. LP

Traži se pravnik za sastavljanje sporazumnog Prijedloga izmjene odluke suda po pitanju skrbništva nad maloljetnim djetetom.

Obiteljska kuća je jednom stranom prislonjena na među. Vlasnik želi staviti demit fasadu 10cm. Susjed ne dozvoljava jer bi fasada "prešla među" 10cm. Udaljenost od međe do susjedove kuće je cca 2,5m, ali susjed ne koristi taj prostor za kolni ulaz. Dakle fasada bi susjedu smanjila prolaz za 10cm na cca 2,4m. Je li takva zabrana susjeda utemeljena i što zakoni kažu u ovom slučaju?

Super, to bi moglo biti ono što se traži. Samo je još nejasno tko je u ovom slučaju potrošač? Ja osobno obavijest sigurno nisam dobio, a ugovor glasi na moje ime. Nepoznato je jesu li obavijest dobili stanari koji su koristili telefon...

Teret dokazivanja i jest na operatoru, ali oni znaju da će rijetki ići u parničenja da bi to dokazivali. No u mom slučaju nije jasno da li je rok za jednostrani raskid istekao ili nije. (čl 100. ZZP-a)

U parničnom postupku pokrenutom protiv trgovca ili operatora sredstava daljinske komunikacije zbog povrede prava potrošača iz Glave VII ZZP-a teret dokaza glede postojanja prethodne obavijesti, pisane potvrde prethodne obavijesti i pridržavanja rokova ispunjenja ugovora sklopljenog sredstvima daljinske komunikacije je na trgovcu, odnosno operatoru sredstava daljinske komunikacije. (ZZP, Članak 55.)

Može se lako provjeriti identitet ako se hoće. HT ima moj potpis na prvom ugovoru od prije 10 godina, mogao je tražiti da se obavijest o sklopljenom ugovoru uruči osobno, sa povratnicom i mojim potpisom. Mogao je bar pitati za OIB i broj osobne kako pita svaki put kad tražim informacije. Mogao je pitati osobu s kojom razgovara "kako se zovete?", rođak se sigurno ne bi predstavio mojim imenom. Pretpostavljam da je HT snimao razgovor, bilo bi jako zanimljivo poslušati što je to bilo. Nije sporno da će rođaci podmiriti troškove ako bude nužno. Radi se o tome da su rođaci vrlo stari ljudi, bolesni i dementni, koji nisu sposobni razumjeti što im je agent ponudio i sigurno ne bi tražili uslugu o kojoj nemaju pojma što je. Po meni, radi se o nepoštenoj poslovnoj praksi po kojoj HT može svakom penziću daljinski ugovoriti usluge po sistemu "ako prođe, prođe" a penzići uglavnom poslušno plaćaju račune i ne znajući što na njima piše. Iz zakona o zaštiti potrošača: Ugovor sklopljen na daljinu je ugovor sklopljen između trgovca i potrošača u okviru organizirane prodaje proizvoda ili organiziranog obavljanja usluga trgovca koji za potrebe sklapanja takvih ugovora isključivo koristi jedno ili više sredstava daljinske komunikacije. (ZZP, Članak. 36.) Mislim da je ovo bitno: Ugovor se sklapa između trgovca i potrošača. Molim pojasnite mi tko je ovdje potrošač. 1. Ako sam potrošač ja-vlasnik linije, onda HT nije daljinski razgovarao i ugovorio uslugu sa potrošačem, nego je bez znanja potrošača jednostrano ugovorio sa njim uslugu. 2. Ako je potrošač osoba koja se javila na telefon, koja ga je realno koristila ali nije vlasnik linije, onda je HT ugovorio uslugu sa osobom koja nema pravo raspolagati mojom telefonskom linijom ni ugovarati usluge u moje ime. Je li moguće da zakon nije predvidio nikakvu obvezu da trgovac provjeri identitet osobe sa kojom sklapa ugovor na daljinu? I to je vama pravnicima prihvatljivo?

Pravilnikom o jednostavnim građevinama gleda se niži teren jednostavno zbog sigurnosti u pogledu stabilnosti tla. Zbog toga se za više zidove mora raditi projekt u kojem će projektant provjeriti i dokazati stabilnost konstrukcije. Za koliku maksimalnu visinu je moguće dobiti građevinsku dozvolu provjerite u nadležnom upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju. To ovisi o prostornom planu, a prostornim planom je visina ograničena kako ne bismo imali "kineske zidove" po dvorištima.

Ono što je izgrađeno nakon 2011.g. ne može se legalizirati po Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17). Snimke iz 2011.g koje su mjerodavne mogu se vidjeti na www.geoportal.dgu.hr Ono što nije na snimkama ne može se legalizirati. Ali, uz malo pregovaranja i dobre volje upravnog odjela za prostorno uređenje, možda je moguće ishoditi građevinsku dozvolu po redovnom postupku u skladu sa Zakonom o gradnji, bez uklanjanja koje se traži rješenjem. Da li je moguće ishoditi građevinsku dozvolu ovisi najviše o usklađenosti sa prostornim planom, što kod legalizacije nije uvjet.

Nema ugovora sa stanarima, stanari su rođaci.

Molim mišljenje o ugovoru sklopljenom daljinskom komunikacijom. Bio sam vlasnik fiksne telefonske linije bez ugovorne obveze u kući u kojoj ne stanujem ja nego podstanari. Prije cca 6 mjeseci HT je sa tadašnjim stanarima, bez mog znanja i odobrenja sklopio daljinskom komunikacijom u moje ime ugovor o dodatnim uslugama s ugovornom obvezom na 24 mjeseca. Krajem 8.mj 2017. zatražio sam trajno isključenje telefonske linije jer mi više nije potrebna. Tek tada saznajem da postoji navodna ugovorna obveza i HT traži naknadu cca 500kn za prijevremeni raskid ugovora. Ja osporavam ugovornu obvezu koju nisam ugovorio i taj ugovor smatram ništetnim. HT se poziva na zakonsku mogućnost ugovaranja daljinskom komunikacijom. Sporno je sljedeće: -usluga nije dogovorena sa mnom kao vlasnikom linije, nego sa nepoznatom trećom osobom a sve sa mojim imenom na ugovoru, -agent koji je sklapao ugovor daljinskom komunikacijom očito nije provjerio ili je namjerno ignorirao (ili nije morao provjeriti???) identitet osobe sa kojom je razgovarao, -obavijest o zahtjevu za korištenje usluga i potvrda sklopljenog ugovora nije mi dostavljena sve do sada kada tražim isključenje linije. Ukratko, pitanje je u vezi sklapanju ugovora daljinskom komunikacijom: Može li HT sklopiti ugovor bez provjere identiteta osobe sa kojom razgovara daljinskom komunikacijom i sa bilo kojom osobom koja se javi na moj telefon sklopiti ugovor u moje ime i bez da me obavijesti o tome? Ima li osnova za ništetnost takvog ugovora? Pozdrav

Zgrada je legalizirana, nalazi se u građevinskom području, na k.č. koja se dijelom proteže i izvan građevinskog područja. Namjera je ishoditi građevinsku dozvolu za dogradnju zgrade, te me zanima: Da li se u postupku ishođenja građevinske dozvole (ili prije ishođenja dozvole) mora napraviti parcelacija kojom će se razgraničiti dio parcele koji je u građevinskom području od ostatka parcele koji nije u građevinskom području? Zakoni su mi nejasni, pa molim pojašnjenje ako netko zna...

Molim preporuku odvjetnika u sporu oko alimentacije i viđanja djeteta sa ocem. Poželjno dvije ili više preporuka, sud u Osijeku. Molim odgovor u PP.

Kako se obračunavaju sudski troškovi ako tužbu piše tužitelj osobno bez odvjetnika? Smije li tužitelj tada tražiti naknadu troškova koje inače obračunavaju odvjetnici, sastavljanje tužbe, dnevnicu i sl? Radi se o tužbi za utvrđivanje visine alimentacije.

Zanima me otkuda je onda tumačenje u novinama da se kredit ipak oduzima od primanja pri izračunu alimentacije: "Ako obveznik plaćanja alimentacije ima samo primanja, a ona su opterećena stambenim kreditom, kao osnovica za izračun uzimat će se plaća od koje je oduzeta rata kredita" Jutarnji: https://goo.gl/1T7JEK 24 sata: https://goo.gl/byxGrX

Molim za pomoć. Lokal u velikoj etažiranoj zgradi je prenamijenjen u stan i u postupku je legalizacija tj ishođenje Rješenja o izvedenom stanju. Ne mijenja se površina niti vlasnički udio. Koji je najjednostavniji postupak da se u gruntovnici promijeni upisana namjena iz lokala u stan? Da li nužno treba napraviti novo etažiranje uz suglasnost svih suvlasnika (preskupo i možda teško izvedivo)?? Hvala

Znači ipak parnica? Zanima me više o toj parnici, da li bi rezultat presude bio sličan kao da se provelo etažiranje, samo što sud određuje koji su zajednički dijelovi? Na koji način, sa kojim argumentima/dokazima bi sud odredio koji su dijelovi zajednički?

Krivo sam protumačio čl.53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dakle sudski se ne može provesti etažiranje(?). Ima li onda rješenja za etažiranje u slučajevima kada ne postoji suglasnost suvlasnika, odnosno ima volje za etažiranje, svima je u interesu, ali traže različitu podjelu posebnih i zajedničkih dijelova? Nekakva arbitraža, mirenje i sl...??

Provjeriti prostorni plan u nadležnom upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju. Ako prostorni plan ne dozvoljava takav prozor, prijaviti građevinskoj inspekciji.

Molim za savjet u slučaju etažiranja. Radi se o staroj kući prizemnici, koja u sredini ima dvorište (atrij). U kući se nalaze dva lokala i dvorišni stan. Lokali imaju ulaz sa ulične strane, a u dvorištu svaki lokal ima samo po jedan prozor i brojilo za vodu u kolnom ulazu. U stan se ulazi kroz kolni ulaz i kroz dvorište (dvorišni stan). Trenutno kolni ulaz i dvorište koristi i održava samo vlasnik stana. Vlasnik stana je pokrenuo postupak etažiranja i izradio plan posebnih dijelova. U planu posebnih dijelova kolni ulaz i dvorište prikazani su da pripadaju isključivo posebnom dijelu vlasnika stana, te su se vlasnici lokala u početku složili sa takvom podjelom. Vlasniku stana pripada cca 65% korisne vrijednosti površine zgrade. Kasnije u postupku su se vlasnici lokala predomislili i povukli svoje suglasnosti te traže da kolni ulaz i dvorište bude zajednički dio. Vlasnik stana ne pristaje da kolni ulaz i dvorište budu zajednički dio i tu nastaje neslaganje. Plan podjele i slike mogu se vidjeti ovdje: https://goo.gl/iNwXjk Pitanja: Koje zakonske argumente mogu imati vlasnici lokala da traže upis kolnog ulaza i dvorišta kao zajedničkog dijela zgrade? Kakav ishod se može očekivati sudskim razvrgnućem suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva? Može li vlasnik stana dobiti kolni ulaz i dvorište u svoje vlasništvo? Hvala!

ispravak: OP mjesečnim obrascima...

Ispunjavam DOH obrazac godišnje prijave poreza i slučajno primjetim da u godišnjem IP obrascu iznosi ne odgovaraju OP mesečnim obrascima. U pravilu su iznosi u IP obrascu osjetno veći. Zbog čega bi poslodavac ovo radio i koje sankcije su moguće ako to radi namjerno? Ne vjerujem da je pogreška...

tnx bovu, ovo je uglavnom jasno, a zanimaju me konkretni detalji kako sam pitao pod 1,2,3...

Bivša supruga i ja u 3 godine braka sagradili smo kuću kreditom koji sam samo ja plaćao. Prije braka imao sam vlastito zemljište na kom je kuća sagrađena. Nakon tri godine braka i razvoda bivša supruga tužbom traži polovicu kuće. Ja protutužbom tražim plaćanje polovice kredita. Kako se tužiteljici ne isplati platiti pola kredita za manji pripadajući joj suvlasnički udio (vjerojatno 1/3) pretpostavljam da će htjeti na neki naćin povući tužbu. Pitanja: 1.Ako tužiteljica želi povući tužbu, što je sa mojom protutužbom? Mogu li ustrajati u protutužbi i praktički prisiliti da otkupi svoj udio ako mi to financijski odgovara? 2.Ukoliko oboje povučemo tužbu i protutužbu, kako se dijele troškovi postupka? Želim proći sa što manje troškova jer ovaj spor nisam niti pokrenuo niti želio. 3.Ukoliko se tužba povuče, može li tužiteljica ponoviti tužbu za podjelu stečevine sa drugim zahtjevima i kako to spriječiti osim (nemogućim) dobrovoljnim sporazumom? Hvala!

To je jedino logično tumačenje, iako kod nas možete očekivati svakakva tumačenja. Stekli ste ono što ste otplatili; kad biste deset godina plaćali samo kamatu, dug bi ostajao isti. Pretpostavljam da nedoumice nastaju zbog različitog načina obračuna kamata i rata otplate. Odlično, to me zanimalo, hvala! Nedoumica je bila zašto se cijela plaćena rata (glavnica+kamata) ne računa kao bračna stečevina. kod obračuna glavnice/kamate ne bi trebalo biti nedoumice jer sam sa ugovorom o kreditu dobio preciznu otplatnu listu, a po potrebi od banke mogu dobiti podatke o stvarno otplaćenim iznosima.