Jump to content

Logo2.jpg.df467c50602ed1173e41130f1129f825.jpg   XXXI. REDOVNO SAVJETOVANJE " AKTUALNOSTI KAZNENOG PRAVA U SVJETLU ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE"

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu od 6. do 8. prosinca 2018. održava svoje 31. redovno savjetovanje pod nazivom "Aktualnosti kaznenog prava u svjetlu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske". Savjetovanje će se ove godine održati u Remisens Premium Hotelu Kvarner.

Program savjetovanja, prijavnicu, kontakte, kao i druge detalje vezane uz Savjetovanje, možete preuzeti u dokumentu: Program - Opatija 2018.

mandolina

Korisnik
  • Broj objava

    20
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Pravo na odreku od nasljedstva ?

    Ko ih je upisao neznam, ali zar to nije temeljem zakona kad automatizmom djeca /nužni nasljednici ne postaju novi su/vlasnici?
  2. Pravo na odreku od nasljedstva ?

    Bio je u posjedu i to kao upisani suvlasnik i suposjednik D li se mogao na ostavinskom nakon 14 g odreč naslijedstva
  3. Poštovani, Smrću djeda otac je sa braćom postao njegov nasljednik (ev.u posjed.listu na njegovo ime i braće). U međuvremenu je prodana prostorijica u sklopu kuće u korist oca i brata. Tek nakon 14 godina provedena je ostavinska i tada se moj otac "odrekao" nasljedstva tj.ustupio je sve bratu i sestrama. Pitanje: Da li je imao pravo se odreći ako je bio u posjedu i zaveden kao suvlasnik u PL, na koncu kada je raspolagao imovinom? Može li se tražiti poništenje ili ima zastara?
  4. Prolaz za invalidnu osobu ?

    Hvala
  5. Prava i dužnosti na povlasnoj nekretnini

    Nema problema,shvatio ... zahvaljujem
  6. Prolaz za invalidnu osobu ?

    Jedini put do moje čestice prolazi preko tuđe čestice sa kojom graničim, a tuda prolazim skoro 50 godina i nikada do sada nije bilo problema. Prijašnji vlasnik koji je naknadno od starosjedilaca otkupio česticu, nije se protivio prolasku. Nakon njegove smrti, njegovi nasljednici također nisu prigovarali i nadogradili su svoju kuću. Obavijestio sam vlasnike kako bih popločao ili cementirao dio puta (cca 1 mširine) do ulaska na moju česticu, zbog prolaska vozila za invalidnu osobu u obitelji, međutim nisu mi dozvolili !!! Dapače, tek sada se izjašnjavaju da je to njihova zemlja na kojoj nemam nikakva prava, te koju će ograditi ! Pitanje: 1. Imam li pravo bez njihove privole, put osposobljavati i čistiti za nesmetan prolaz nama kao i vozilu za invalidnu osobu ? 2. Imam li pravo tuda pozvati bager, kamion i sl. za dovoz opreme za faktičku podjelu suvlasništva /etažiranje, eventualno gradnju/dogradnju i nužne popravke na zgradi ?
  7. Naša čestica zemlje je druga po redu od glavne ceste, ispod nas nalaze se susjedi preko čijeg zemljišta prolazimo mi i još 30-tak vlasnika zemljišta poviše nas, u početku vjerujući da je to „općinski put“ koji se „oduvijek“ koristio ( sa lijeve strane naših dviju čestica). Općina je propustila osposobiti pristup putu u donjem dijelu a s glavne ceste na kojem se nalaze hridine , već su ih „zaobišli“ tako da jedini ulaz sa ceste do mjesta faktički stvarnog puta, prolazi preko zemljišta u privatnom vlasništvu ( cca 10-tak m dužinski ). Dakle, put postoji u nacrtu, ali faktički ne postoji u donjem dijelu odakle bi se sa ceste trebalo njemu pristupiti ! U međuvremenu, zemljišteje prodano i 70-tih godina i tek tada smo saznali da se taj dio nalazi na njihovoj zemlji a ne na općinskoj. Tada su izgradili prizemnicu, vlasnik nije imao primjedbi već je dozvolio daljnji prolazak. Nakon njegove smrti njegovi nasljednici nisu se protivili dok nisu izgradili i kat kuće, za koju su zatražili naš pristanak koji smo im, kao dobri susjedi bez prigovora dali. Na našoj čestici je također zgrada izgrađena ranih 70-tih godina od strane naših prednika, ( čestica je naša djedovina ) te su oni ranije, kao i mi kasnije nastavili prolaziti tuda (mi preko 40 godina ). Nakon što su završili radove na svojoj zgradi, susjedi su se tek sada sjetili da mi „prelazimo preko njihove čestice“ i smatraju da nemamo pravo prolaza, te isto tako da nemamo pravo ni sklanjati veće kamenje, kositi „njihovu“ travu i sl., te prijete da će postaviti ogradu. Koliko smo shvatili, pošto faktički prolazimo tuda preko 40 godina ( naši prednici preko 100 godina ), mi smo DOSJELOŠĆU stekli pravo stvarne služnosti u korist naše ( naših ) nekretnine (a) !? U tom slučaju nam je činiti što ? Treba li knjižiti to pravo ? Koja su naša prava na poslužnoj nekretnini ?
×