neksi5

zna li netko? gubim li kakva prava ako nisam baš ja prijavio tražbinu već ju je u prijedlogu za pokretanje predstečaja naveo dužnik?

Sto bi se dogodilo da podnesem zahtjev za izravnu naplatu Fini?

Pozdrav, nad dužnikom d.o.o. otvoren je predstečaj. Kasno sam to vidio na eoglasnoj ploči, a imam potraživanje (koje uopće nije malo) i koje bi se inače moglo ostvarivati izravnom naplatom preko Fine. Fina je objavila tablicu tražbina u kojoj je navedeno da je ta tražbina navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka. Jesam li svejedno trebao prijaviti tražbinu u onom roku od 21 dan? Hvala

u mupovim uputama nakon nabrajanja dokumentacije koja se traži od podnositelja zahtjeva (životopis, izvadak iz matice rođenih [...]) stoji "iseljenici: ovjerena preslika putne ili druge javne isprave temeljem koje je osoba iselila iz Republike Hrvatske u inozemstvo, ako se radi o potomcima iseljenika treba dokazati i rodbinsku povezanost sa iseljenom osobom". možete li mi, molim vas, reći koja bi to još dodatna dokumentacija bila osim ove navedene na mupovim stranicama? hvala.

Je li onda ovaj dokument kojeg ima "stalni pasoš FNRJ" dovoljan, ili treba pribaviti i još neku dokumentaciju da se dokaže državljanstvo

Shvaćam li onda dobro da je ovo točno, tj. dovoljno u konkretnom slučaju?

ako ja sad dobro shvaćam (slobodno me @sivko ispravite ako griješim), u konkretnom slučaju primjenjuje se st. 3. jer je Lasinjski (Karlovačka županija) područje današnje RH pa se onda smatra da se djed iselio s područja RH u Njemačku. Zato ovdje nije potrebno dokazivati pripadnost hrv. narodu, već samo iseljenje djeda i rodbinsku povezanost s njime?? A st.4. bi bio primjenjiv npr. u slučaju da je djed poznanice živio u Beogradu pa se iz Beograda odselio u Njemačku. Tek u tom slučaju bi trebalo osim iseljenja i rodbinske povezanosti s djedom dokazivati i djedovu pripadnost hrv. narodu

hvala puno! onda to znači da poznanica ne mora dokazivati pripadnost hrv. narodu djeda? možete mi samo pojasniti razliku između stavaka 3. i 4., ako je st.3. primjenjiv u konkretnom slučaju jer mi nije baš jasno. 3) Iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi. 4) Iznimno, iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je i pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.

Bi li to bio st.2. ili st. 3.?

Pozdrav, pokrećem temu u ime jedne poznanice s obzirom da ona ne priča hrvatski. Djed joj je rođen 1922. u selu Lasinjski (Karlovačka županija). Za vrijeme 2.svj. rata zatočili su ga Talijani i kasnije je završio u Njemačkoj gdje ga je "pod svoje" uzela jedna obitelj i tamo je dalje nastavio živjeti i raditi. Oženio se njemicom s kojom je dobio dvoje djece (jedno dijete je otac poznanice). Djed je kasnije redovito dolazio u Jugoslaviju i posjećivao svoje roditelje i ostalu rodbinu. Otac poznanice imao je mogućnost izbora tadašnjeg jugoslavenskog i njemačkog državljanstva, ali se odlučio za njemačko s obzirom da je živio i radio u Njemačkoj. Međutim, otac poznanice kasnije je ipak uspio steći hrv. državljanstvo (2020.). Od dokumenata za djeda koje je poznanica uspjela pronaći je tzv."Stalni pasoš FNRJ" iz 1967. godine u kojem stoji da je izdat "za prebivalište u SR Njemačkoj". Također se navodi da s njim idu (putuju) njegovo dvoje djece. Ima li poznanica uvjeta za stjecanje državljanstva kao potomak iseljenika (čini mi se da bi ovdje bio primjenjiv čl. 11. st.2. ili st.3.???) i koju dokumentaciju bi bilo potrebno još priložiti? hvala.

Mogu li vas ljubazno zamoliti da mi objasnite zašto bi mi prijedlog bio odbijen ako na temelju ovršne isprave jednim prijedlogom tražim ovrhu na više predmeta? osobito s obzirom da je moja tražbina u svakom slučaju veća od vrijednosti ovršenikove imovine? Stvarno pokušavam shvatiti što mi pokušavate reći, ali mi i dalje nije jasno. hvala.

pa ok, to neka ocjenjuje sud. Ali svejedno mi nije jasno zašto ne bi bilo moguće tražiti ovrhu na više predmeta istodobno.

znači da ja mogu predložiti više predmeta ovrhe (npr. nekretnina, automobil, brod), a tek ako ovršenik tome prigovori, ovrha se može ograničiti na samo neki/e predmet/e?

@Borbena7 možete mi molim Vas pojasniti zašto ne? Nigdje u OZ ne nailazim na prepreku da se EON-om ne bi mogla tražiti ovrha na svim ovim predmetima? Glavnica je cca 120.000 EUR

ovršenik je u HR, nekretnina, brod i automobil su prema podacima iz zk, registra plovila i MUP-a u HR. Ovršna isprava je izjava o priznanju duga s ovršnom klauzulom koju je solemnizirao njemački notar. i sad se čeka da njemački notar izda EON.