neksi5

molim pomoć. provodi li se priznanje i ovrha sudske odluke (švicarska presuda je u pitanju) prema zakonu o međ. priv. pravu ili konvenciji iz Lugana? možete me uputiti u proceduru? Ako se provodi po konvenciji iz Lugana, treba li uopće priznanje ili se može odmah ići u ovrhu i što sve treba dostaviti sudu za to? Hvala puno unaprijed!!

@sivko i ima li učinka radi li se o putovanju u Schengen zonu ili izvan nje. Naime, gospodinu u čije ime pitam su rekli iz PU da moze dok se ne odluči o njegovom zahtjevu najnormalnije biti u RH, ali mu nisu nista govorili za putovanja

Ne nalazim to nigdje u zakonu pa pitam.

@sivko znate li mozda?

ok, to razumijem...ali ne traži li se za obj. identitet i ista činjenična osnova? hvala.

državljanin 3. zemlje (SAD) može slobodno više puta napuštati RH i vraćati se u RH za vrijeme onih 90 dana? uz to, čovjek čeka da mu se odluči o zahtjevu za privremeni boravak radi istraživanja (koji će najvjerojatnije biti odbijen). hvala unaprijed za info.

postoji li obj. identitet spora ako je prethodno pokrenut postupak radi utvrđenja ništetnosti ug. o kreditu koji ima međunarodno obilježje (prema onom zakonu koji je ukinut od strane ustavnog suda 2019.), a onda radi utvrđenja ništetnosti tog istog ugovora zbog nepoštenih odredbi? hvala ekipa unaprijed!

ako je dospijeće računa za komunalnu naknadu bilo 12.1.2021., nastupa li zastara 12.1.2022. ili 13.1.2022.? hvala.

Zna li netko?

Pozdrav, molim za savjet ako je netko slučajno bio u istoj situaciji ili zna kako postupiti. Naime, Hzz je dostavio poslodavcu dopis o negativnoj ocjeni zahtjeva za dodjelu potpora za očuvanje radnih mjesta za svibanj, a s čime se poslodavac ne slaže te su u pitanju nemali novci koji nisu isplaćeni. izjavljen je prigovor i Hzz je opet poslao sličan dopis o neg.ocjeni. Ima li tu poslodavac mogućnost pokretanja upravnog spora? i je li to uopće moguće s obzirom na to da se radi o dopisu za kojeg je upitno je li uopće upravni akt? hvala!

pozdrav. opisat cu situaciju pa ako mi netko moze sugerirati postoji li mogucnost stjecanja hrv. drzavljanstva. osoba je rođena u makedoniji i ima makedonsko drzavljanstvo. dodatno, osoba ima dozvolu za boravak i rad do 15.9.2022. majka osobe ima makedonsko drzavljanstvo. otac osobe je rodjen i zivi u makedoniji, ali ima dvojno drzavljanstvo (makedonsko i hrvatsko). hrvatsko je steceno 2008. godine te osoba ima domovnicu. djed po ocu roden je 20-ih godina u općini koja se nalazi u RH te ima izvadak iz matice rodjenih FNRJ baka po ocu rodena je 30-ih godina u općini koja se nalazi u RH te ima domovnicu i rodni list RH postoji li mogucnost stjecanja drzavljanstva i ako da po kojoj osnovi (te clanku zakona)? Hvala unaprijed!

Borbena, ispričavam se unaprijed što svako malo uskačem s novim pitanjima 😅. 1) što se troškova i kamata koji se mogu tražiti u ovršnom postupku tiče - misli li se pod troškovima na odvjetničke troškove s kamatama na te troškove + kamate na glavnicu ili samo na odvjetničke troškove (bez kamata na te troškove) + kamate na glavnicu za posljednje 3 godine? 2) ovo vrijedi i za trošak i kamate ili samo za prioritetne tražbine? pitam jer za prioritetne tražbine OZ kaže: "(2) Tražbine iz stavka 1. točke 2. ovoga članka namiruju se ako su prijavljene najkasnije na ročištu za diobu i ako se dokazuju ovršnom ispravom." dok za troškove i kamate ne piše ništa. Drugim riječima, može li se sve što se može potraživati u ovršnom postupku prijaviti do ročišta za diobu, ili nešto od toga i ranije? 3) trebam li u obračunu iznos glavnice iskazati po tečaju na dan podnošenja prijedloga za ovrhu ili neki drugi dan?

Hvala!

Kad ovrhovoditelj postaje vlasnik nekretnine kupljene na drazbi ako je osloboden placanja kupovnine? Je li to kad rj o dosudi postane pravomocno?

hvala puno Borbena7! Mogu li vas jos pitati do kad i kako se najkasnije moze traziti naknada za prioritetne trazbine, odnosno za glavnicu, kamate i trosak? Mora li to biti na rocistu na kojem je nekretnina prodana ili kasnije? Pretpostavljam da se sastavlja troskovnik, pa ako biste mi mogli pomoci s nekim okvirnim primjerom takvog troskovnika.

Doslo je do spajanja spisa jer je drugi ovrh. tek ranije ove god.pokrenuo ovrsni postupak. Pa onda i drugi ovrhovoditelj ima odredeni trosak koji bi spadao u ove primarne trazbine. Sorry, nisam bio dovoljno jasan. Prvi ovrh. je takoder i zalozni vjerovnik i prvi u c listu. Pa onda ako taj ovrhovoditrlj/vjerovnik kupi nekretninu na drazbi i bude osloboden placanja kupovnine, je li on duzan drugom ovrh. naknaditi trosak priznat rjesenjem o ovrsi drugog ovrh. ili ne? Pod ovim mislim na ono sto je priznato kao trosak rjesenjem o ovrsi.

Zna li netko?

bok, molim pomoc ako netko zna...naime, citam zakon pa ako mi netko moze razjasniti jer nije bas najsretnije napisano. Radi se o clancima 113. i 114. ovršnog zakona. 113. - koliko shvacam, ako I. ovrhovoditelj (koji je prvi u listu c) zamijeni trazbinu, on ima pravo na naknadu "troškova ovršnoga postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji"(je li to trosak naveden u rjesenju o ovrsi i trosak vjestacenja? postoje li jos neki troskovi koji bi pripadali u tu kategoriju). Znaci li to da u ove "primarne trazbine" spadaju i troskovi pristojbi i predujmova ostalih ovrhovoditelja pa bi im I.ovrhovoditelj koji zamijeni svoju trazbinu i zato ne placa kupovninu morao doslovno isplatiti taj iznos koji im pripada? ili? 114. - iz ovoga bi proizlazilo da I.ovrhovoditelj ima prednost u namirenju s obzirom na položaj u c listu? ali ako se njegova trazbina zamjenom za kupovninu ne moze pokriti u cijelosti, znaci li to da bi se naplatio samo dio kamata, glavnice i troskova? molim ako mi netko malo bolje moze razjasniti kako to sud racuna i utvrduje. hvala puno unaprijed.