Jump to content

Lutjena

Korisnik
  • Broj objava

    189
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je Lutjena objavio

  1. Ispričavam se, pogubila sam se u tekstu. Ponovno sve pročitavši, našla sam dio u kojem se kaže da se radničko vijeće protivilo.

    Mislim da ne bi bilo zgorega obratiti se inspekciji rada. Neka i sindikat priloži nekakvu izjavu da poslodavac nije zainteresiran za razgovor sa predsjednikom sindikata.

    Ja cijelu stvar vidim ovako: ili voditelj podružnice iz nekog svog razloga ne podnosi tog radnika ili je netko bacio oko na njegovo radno mjesto, pa ga se sad žele riješiti. U svakom slučaju, radniku će biti iznimno teško nastaviti tamo raditi. Može njega sud vraćati na to radno mjesto i sto puta, ali dok je na položaju voditelja podružnice ista osoba, koju uz to izgleda štiti i glavni šef, radnik neće imati mira. Pitanje je da li je psihički i financijski spreman voditi ovu borbu do svoje 65. godine?

    Obratiti se inspekciji rada.

  2. Stvar je ovakva: čovjek je dugo godina radio u firmi i sada je dobio redoviti otkaz. Otkazni rok od 2 mjeseca mu počinje teći od današenjeg dana, tj. 23.4. i traje do 23.6. Ima pravo na godišnji odmor, to nije sporno, ali kako da mu se taj godišnji izračuna. Da nije dobio otkaz, ove bi godine stekao pravo na 30 dana godišnjeg odmora. Međutim, njemu radni odnos prestaje prije 1.7. Po zakonu, tada ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ako tako računamo, on bi imao pravo na 6x30/12=15, dakle na 15 dana godišnjeg. S obzirom da otkazni rok ne teče za vrijeme godišnjeg odmora, njemu će radni odnos sa tih 15 dana godišnjeg zapravo prestati poslije 1.7. Razumijete moju dilemu?

    Da skratim, da li se pri odlučivanju o tome na koliko godišnjeg ima pravo uzima datum prestanka radnog odnosa bez korištenja godišnjeg odmora ili mu se prvo mora izračunati razmjerni godišnji pa vidjeti da li to prelazi 1.7.? Pa, ako prelazi, da li mu se onda treba ipak dati puni godišnji? :misli:

    Unaprijed hvala na odgovoru!

  3. 1. Ako je ugovorom o radu na određeno vrijeme predviđena mogućnost redovitog otkaza, onda ste dužni odraditi otkazni rok, pod uvjetom da ste dali redoviti otkaz. U redovitom otkazu niste dužni navesti razlog otkaza. Evo članka iz Zakona o radu:

     

    "Najmanje trajanje otkaznoga roka

     

    Članak 120.

     

    (1) U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

     

    – dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

     

    – mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

     

    – mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

     

    – dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,

     

    – dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina,

     

    – tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

     

    (2) Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

     

    (3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim pona­ša­njem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.

     

    (4) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je dužan ispatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

     

    (5) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

     

    (6) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka određenog u stavku 1. ovoga članka, za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.

     

    (7) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog."

     

     

    2. Ako ste dali izvanredni otkaz i naveli da otkazujete s danom uručenja izvanrednog otkaza poslodavcu, onda nema otkaznog roka. Evo članka iz Zakona o radu:

     

    "Izvanredni otkaz ugovora o radu

     

    Članak 114.

     

    (1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvan­redni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz rad­nog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

     

    (2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanred­ni otkaz temelji.

     

    (3) Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza."

     

     

    3. Da li je poslodavac urudžbirao vaš otkaz, odnosno da li vam je potvrđen primitak otkaza (prijemni pečat na otkazu) ili ste ga poslali poštom, preporučeno uz povratnicu? To vas pitam zato što je važno da bude evidentirano da se tog i tog dana predali otkaz, jer od toga dana počinju teći rokovi.

     

    4. Koliki je bio vremenski razmak između potpisivanja pojedinih ugovora o radu na određeno vrijeme?

     

    U slučaju da ste dali redoviti otkaz i ne želite odrađivati otkazni rok, poslodavac vas može tužiti za naknadu štete.

    Ako se dali redoviti otkaz i odlučite da ipak odradite otkazni rok, nemojte ići na bolovanje ili godišnji odmor, jer za vrijeme bolovanja i godišnjeg otkazni rok ne teče, pa ćete si ga na taj produžiti.

     

     

  4. Samo hrabra, Mafalda, i svi ostali kojima se bliži rok!

    Evo jednog citata koji sam negdje "pokupila":

     

    "Suočit ću se sa strahom. Dopustit ću mu da prođe preko mene i kroz mene. A kad me pusti, osvrnut ću se da mu vidim trag. Tamo gdje je strah prošao, neće biti ničega. Preostat ću samo ja."

     

    Strah je normalan, ali u većini slučajeva nestaje kad se suočite sa ispitivačem. Tada ćete vidjeti i čuti samo njega, sve ostalo oko vas će nestati. Ustanovit ćete da znate više nego što mislite.

    Zato glavu gore, čaj od mente protiv probavnih smetnji. Ne gledajte na debljinu knjiga već se koncentrirajte na bitno. Prošećite i popijte kavu i nemojte zbog toga osjećati grižnju savjesti. Treba vam zraka i malo fizičke aktivnosti da bi mozak radio bolje.

     

    Svima vam držim fige!!! :palac:

  5. Privatne firme nisu dužne isticati grb RH u svojim prostorijama.

    Točno je da Ustav jamči slobodu vjeroispovjesti i javna očitovanja po tom pitanju i poslodavac joj, u principu, ne može zabraniti isticanje križa na stolu. Zato su joj to i, kako ste sami rekli, diskretno stavili do znanja, a ne propisali nekim pravilnikom. Međutim, vaša je kolegica, pretpostavljam, znala gdje se je zaposlila, a ako nije, trebala se je informirati o jehovinim svjedocima prije nego što je prihvatila to radno mjesto. Oni imaju svoj sustav vrijednosti i vjerovanja. Iako se ja osobno ne slažem s njihovim pogledima na svijet, njihovo je pravo da vjeruju u što žele. Zato nije primjereno reći da su tamo odnosi "čudni". Drukčiji su, to da, ali ako netko želi raditi u njihovoj tvrtki, onda to treba i poštivati.

    Zašto vaša kolegica inzistira na tome da drži križ na stolu? Neka ga nosi na lančiću oko vrata, ispod košulje, ili u torbi ili u džepu.

    Svaka vjera ima svoja obilježja i obrede, ali to ne znači da ih možemo i trebamo prakticirati na poslu. Nitko od nje nije tražio da prijeđe na njihovu vjeru, zaposlili su je iako je katolkinja a ne jehovin svjedok, što znači da je nisu dikriminirali po pitanju vjere. Ne žele da drži križ na stolu ili ga ističe na bilo koji način i ona to možda doživljava kao diskriminaciju, ali ja zaista ne vidim zašto na tome inzistirati.

     

  6. 1. Trenutno ne mogu, ali nemojte ići na bolovanje ili na godišnji odmor jer za vrijeme bolovanja i godišnjeg otkazni rok ne teče, što bi značilo da bi vam se otkazni rok produljio za onoliko dana koliko ste na bolovanju, odnosno godišnjem.

     

    2. Radilo bi se o financijskom iznosu, a njegova veličina ovisi o veličini štete (poslodavac mora dokazati da mu je počinjena takva i takva šteta vašim skraćivanjem otkaznog roka).

  7. Ako se radilo o ugovoru o radu na određeno vrijeme, onda joj ne treba nikakv pisani otkaz jer tu otkaza ni nema. Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje danom isteka roka na koji je sklopljen. Poslodavac joj može dati samo obavijest o prestanku ugovora o radu na određeno.

    Druga je priča ako se radilo o ugovoru na neodređeno.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija