nefuratios

Po mom misljenju bilo bi osnova za tuzbu, utvrdenje prava vlasnistva nadogradnjom uz pristanak vlasnika nekretnine. 

https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/ne-mogucnost-stjecanja-prava-vlasnistva-adaptacijom-dogradnjom-ili-nadogradnjom-postojece-građevine-30158

prije 1 sat , zao je napisao:

Pitanje za Nefuratiosa: je li pučki pravobranitelj odlučio o mojim pravnim interesima (kad je odbio moj zahtjev)?

Nije odlučio jer nema ovlaštenja da odlučuje o pravima i interesima fizičkih i pravnih lica. 

prije 8 sati , zao je napisao:

Postoji li pojam "neformalni postupak" u ijednom zakonu? Drugo je pitanje rješava li (ombudsmani) moje pravne interese kad obavještenjem odbija moj zahtjev, a budimo iskreni - rješenje o odbijanju mog zahtjeva ne želi donijeti samo iz jednog razloga, da sud ne ispituje zakonitost takve odluke.

A kako se u to sve uklapa Ministarstvo pravosuđa i uprave, radi li ono "neformalni postupak" kad u jednom drugom slučaju odbija moj zahtjev bez izdavanja rješenja?

Nema tu definisanog naziva postupka kod pučkog pravobranitelja, to je sui generis postupak koji eto, možete nazvati "pučkopravobraniteljski" postupak. On podnosi izvještaj o tome da li je utvrdio ili ne kakve povrede ustavnih ili zakonskih prava i to je to, nema tu pravnog lijeka na izvještaj jer nije on odlučivao o vašim pravima. Što se tiče ministarstva, ako smatraju da se ne radi o upravnoj stvari uopšte ili o stvari u njihovoj nadležnosti mogu vam odbaciti podnesak. Na kraju krajeva podneste apelaciju Ustavnom sudu ili predstavku ESLJP. 

Dana 30. 07. 2023. u 20:58, zao je napisao:

Onda se ponovo vraćamo na tzv. "retoričko" pitanje, koji postupak provodi pučki pravobranitelj kao javno-pravno tijelo prilikom svog djelovanja?

Ili još bolje pitanje, koji postupak provodi Ministarstvo pravosuđa i uprave prilikom svog djelovanja?

Pučki pravobranitelj prilikom svog djelovanja primjenjuje Zakon o pučkom pravobranitelju kao materijalno-procesni zakon, a Ministarstvo pravosuđa i uprave primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku kada rješava o pravima i obavezama fizičke ili pravne osobe. 

Prvi najmoprimac ima ozakonjen usmeni ugovor o najmu temeljem clana 294 ZOO, ali drugi najmoprimac i nije najmoprimac vec je zapravo "squatter" koji ilegalno boravi u kuci. Pozove se policija i kaze da su neke nepoznate osobe usle u vasu kucu i da se bojite sami ici suprotstaviti se. Policija dodje i napravi zapisnik i to vam je datum od kojeg mozete primjenjivati samopomoc. Izbacite njih i stvari i promijenite bravu i opet zovete policiju da vam neke nepoznate osobe pokusavaju provaliti u kucu ako krenu uci nazad. 

Zamislite dijete vam razapne šator iza kuće da se igra sa prijateljima kao u onim američkim filmovima i dođe mu inspekcija da piše kaznu za nedozvoljeno kampiranje. Digni visok zid i nema upadanja inspekcije na privatni posjed.

Odi na kiosk i kupi onaj stari, nepametni telefon kao iz 1999.g., odnesi ga u firmu i reci da se ne razumijes u telefone i da ti instaliraju aplikaciju na taj tvoj privatni telefon, a oni ce onda ili ti dati poslovni telefon ili odustati. 

Možda podnijeti zahtjev za postavljanje privremenog zastupnika CZSSu za osobe upisane u ZK. Oni dalje onda provjeravaju šta je sa tim osobama, jesu žive, prebivalište, itd. 

Na koji nacin bi se useljenjem vlasnika u jednu sobu stana vrijedjalo pravo plodouzivatelja? Vise osoba moze zivjeti u jednom stanu. 

Ja bih probao sa članom 16. Zakona o državljanstvu, stav 3. kaže da ne morate priložiti dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu ukoliko vam je za roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu, a to bi po meni bio taj rodni list oca kao javna isprava kojom je neosporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu vašeg oca. Jedino ne znam da li se u zakonu misli da oba roditelja moraju imati nesporno utvrđenu pripadanost ili je dovoljno samo jedan roditelj. 

prije 3 sati , Vježba29 je napisao:

Molim savjet. Kako prisiliti bivšeg supruga da sa svojim stvarima napusti stan koji je u mojem privatnom vlasništvu? Bivši suprug nije prijavljen na adresi stana, nema ključ od stana, u stan ulazi onda kada mu vrata otvorimo ili ja ili sin (punoljetan je). Poznata mi je redovita procedura (tužba za iseljenje). No dobro znamo da to može trajati godinama. On to zna i iskorištava. Neka stan napusti pa neka svoja prava nastoji ostvariti sudskim putem. Postoji li neki efikasan neprotuzakonit način? Hvala.

Žs uZg, Gž-8738/00 od 7.studenog 2000.

Nema ključa, nema posjeda. Ne otvarajte idući put kad pokuca.

Imam sličnu situaciju kao u drugoj presudi. Tužbom bi se tražilo utvrđenje prava vlasništva dosjelošću na određenom dijelu nekretnine, ali taj određeni dio u mom slučaju je posebni dio nekretnine, odnosno poslovni prostor. Nije problem tražiti dosjelost na tom poslovnom prostoru, ali je problem što zgrada nije etažirana niti je uspostavljena zemljišna knjiga za tu parcelu, dakle kako postaviti tužbeni zahtjev koji bi bio provediv kasnije u ZK? 

prije 23 sati , Borbena7 je napisao:

Tužba radi predaje nekretnine u posjed i zahtjev za isplatu naknade radi korištenja iste.

Zar nije jedno od pravila reivindikacione tuzbe da vlasnik nije u posjedu pa zato trazi predaju u posjed? Ovdje je vlasnik u posjedu, sta bi tacno trazila da joj se preda? Ako bi sud i uzeo da su suposjednici, on ne bi imao pravo na posjedovnu zastitu od nje jer bi se moralo raspravljati o njihovom pravnom odnosu. 

prije 5 sati , Vježba29 je napisao:

Ima još puno toga. Npr., već odavno nije se okupao u mojem stanu, čega je svjedok i dijete (17 godina). Izgleda da je njegova namjera da se prikaže da smo u izvanbračnoj zajednici. Jesam li dužna na njegov zahtjev predati mu kopiju ključa stana? Ako pozvoni na vrata, moram li mu otvoriti vrata (npr. pretvarajući se da u stanu nema nikoga)? 

Ni to fotografisanje nije dokaz da on tu zivi. Po toj logici bih ja mogao ici kod prijatelja svaki dan u stan, slikati sa njegovog balkona i onda ga tuziti za smetanje posjeda kad me jednog dana ne pusti u stan i pokazivati slike kao dokaz da ja tu zivim. Vi isto tako bi mogli reci da on svaki dan dodje da vidi dijete i da zato ima fotografije iz stana. Tu bi jedino susjedi kao svjedoci mogli biti dokaz da on tu zivi. Po meni bi ovdje mogla ici vasa tuzba za zastitu od uznemiravanja prava vlasnistva. 

Meni kopka to sto on nema kljuc od stana vec ulazi samo po dozvoli bivse zene. To bi skoro mogao biti pomocnik u posjedovanju koji nema posjed stana pa tako ni pravo na zastitu posjeda. Ako on nema prijavljenu adresu na stanu, ima li drugi dom gdje bi mogao zivjeti da hoce? U tom slucaju ne bi bilo ni povrede prava na dom. Kako bi taj covjek uopste dokazao da zivi tu ako nema kljuc niti adresu, ako i ima dokumente i svoje osobne stvari u stanu, to bi se moglo pravdati da mu nisu jos vraceni nakon razvoda. 

prije 15 sati , Vježba29 je napisao:

Bivši suprug nema niti ključ od stana. 

Kako ulazi u stan?

prije 1 sat, geo365 je napisao:

Pozdrav,

planiramo graditi kuću na zemljištu koje nema pristup cesti, ali susjedna k.č. bi nas upisala u teretovnicu kao pravo služnosti prolaza. Postoji li mogućnost ishođenja građevinske dozvole na takvoj čestici i koliko je to rizično kasnije, može li se pobiti to pravo služnosti

Sto se tice sluznosti, ja bih tu isao na sudsko osnivanje nuznog prolaza jer taj ugovor o osnivanju sluznosti druga strana moze kasnije raskinuti. 

Dana 05. 02. 2023. u 17:27, Borbena7 je napisao:

Po Vašem tumačenju čovjek je pokrenuo sudski postupak bez razloga?

Ovdje je u pitanju višestruko otuđenje iste nekretnine s dva različita pravna posla, te se jedino sudskim putem može utvrditi tko stječe vlasništvo nekretnine.

Ako je u pitanju višestruko otuđenje, to znači da se knjiži onaj ko prvi podnese zahtjev ako je u dobroj vjeri koja se pretpostavlja. Da nije bio u dobroj vjeri nema ni ko dokazivati jer je supruga umrla, a djece nema. 

prije 14 sati , karla78 je napisao:

Znači, ostajem bez ičega, lagao mi je da je taj stan kupljen radi mene. Hvala Vam puno u svakom slučaju.

Nije baš da ostajete bez ičega, imate nužni dio i u kući i u stanu. Kad otac umre vi tražite svoj zakonski dio na kući i stanu, a oni isto tako. Kad maćeha umre, oni traže svoj zakonski dio na stanu. Na kraju ćete biti suvlasnici kuće i stana i ugovorom o zamjeni nekretnina vi uzmete stan, a oni kuću ako vam tako svima odgovara. Naravno, sve ovo pod uvjetom da ne bude komplikacija u vidu nekakvih ugovora o doživotnom uzdržavanju, poklonu, oporuka itd. 

prije 22 sati , Borbena7 je napisao:

Spriječava, jer ima prednost pri upisu.

 

Rješenje Gž Zk 175/2022-2 od 10.06.2022. Županijskog suda u Varaždinu kaže da zabilježba ugovora o doživotnom uzdržavanju nema učinak čuvanja prvenstvenog reda upisa. I da ima, niko nije podnio zahtjev za uknjižbu na osnovu ugovora sa suprugom da bi se morao utvrđivati prvenstveni red. 

Ako je stric jos uvijek upisan kao vlasnik, ne vidim razlog zasto bi vam gruntovnica odbijala upisati pravo vlasnistva na osnovu vaseg ugovora. Zabiljezba njegovog ugovora sa suprugom ne sprecava vas da se upisete. Ja bih podnio prijedlog za uknjizbu pa ako vas gruntovnica odbije, drugostepeni sud bi po zalbi to trebao rijesiti u vasu korist. 

Stranka trazi produzenje roka podneskom, a sud onda mora odgovoriti pozitivno ili negativno svojim rješenjem, zavisno od opravdanosti prijedloga za produzenje roka. Mislim da nije propisano za koliko vremena sud mora donijeti takvu odluku, ali uvijek se može slati požurnica, otići direkt kod sudije u ured, obratiti se predsjedniku suda itd. Po mom mišljenju, ako imate uredno predan prijedlog za produženje sudskog roka, a prvobitni rok je istekao, a sud još nije donio odluku o produženju, taj prvi rok je na neki način "suspendiran", sve dok sud ne donese odluku po prijedlogu za produženje. 

Kod prekluzivnih rokova kao što je rok za ispravku tužbe, sud ne donosi rješenje o produženju roka jer se u biti on i ne može produžiti, ali eto sudovi, hajmo reći, ne rade ništa po tom predmetu ukoliko je za ispravku ili dopunu tužbe potrebna informacija do koje se teže ili duže dolazi kao što je adresa. Ako se radi o OIBu tužitelja, to je nešto što tužitelj lako može dopuniti pa se rok ne bi produžavao u tom slučaju. Ako rok nije prekluzivan, odnosno ako nije određen zakonom, onda sud moze "oficijelno" produžavati takve rokove donošenjem rješenja o produženju roka i dužan je ta rješenja donositi ako odluči produžiti rok. 

Darovanjem dobijate samo nekretninu, ali ako ima tereta na njoj, tipa hipoteka, onda postoji mogućnost da ostanete bez nje ako ne biste takve obveze izmirili. 

Ja mogu reći samo šta sam ja doživio, npr. podnesena je tužba i sud je vratio radi ispravke jer tuženi nije bio na toj adresi, podneskom sudu tražen je produžetak roka radi pribavljanja adrese od nadležnih institucija i uz taj podnesak je priložen taj zahtjev za adrese prema nadležnoj instituciji sa napomenom da ćemo dostaviti sudu adresu čim je dobijemo jer dalje ne zavisi od nas koliko će vremena proći dok ne dobijemo adresu. Sud se nije očitovao po tom podnesku jer zna da ne može produžiti rok za određeno vrijeme kad se ne zna koliko će trajati postupak dobijanja adrese već se oslanja na stranku da je njoj u interesu što prije dostaviti adresu i nastaviti sa postupkom. Eventualno bi sud nakon par mjeseci kad mu dođe spis iz skontra,ako se ništa nije desilo, pozvao stranku opet da dopuni tužbu i dao rok od 8 dana, ali tad ga ne bi više produžavao.