helen

Poštovani kolega Floki Kao prvo moram napomenuti kako u posljednje vrijeme ne djelujem na ovom forumu, barem ne u pogledu davanja pravnih savjeta. Međutim, pretraživanjem istoga naišla sam na ovu temu i ne mogu odoljeti, a da ne iznesem svoj stav o Vašem djelovanju na ovom forumu. Bez obzira na određene neutemeljene opservacije Vaših karakternih osobina a od strane određenih korisnika ovog foruma, moram priznati da mene osobno fascinirate svojim impresivnim opsegom znanja, kao i nesebičnom spremnošću da u svakom trenutku pomognete onima kojima je to zaista potrebno. Isto tako, smatram kako Vas krasi izniman žar prema pravničkoj struci, a to je nešto što velikoj većini kolega nedostaje. Zbog toga mi je žao što primjećujem da na ovom forumu više ne dijelite pravne savjete. Vaši brojni postovi ne služe samo kao pomoć određenim korisnicima ovog foruma, nego predstavljaju i svojevrsnu riznicu znanja iz koje mnogi, pa i pravnici, mogu puno toga naučiti. Lijep pozdrav

Eh, da... Pravilnik o načinu policijskog postupanja... ....i ne samo on.. To Vam se nadovezuje na st. 2. istog čl. kojim se dopušta policijskom službeniku samostalno provjeravanje sadržaja predmeta odnosno prometnog sredstva u slučaju ako osoba odbije omogućiti uvid. Znam da ne bi trebalo biti točno da policijski službenik ima pravo nasilno otvoriti zatvoreni predmet, ali odredba pravilnika je takva kakva jest. I bilo bi lijepo kad bi takva bila samo odredba pravilnika. Međutim, i u Zakonu o policiji postoji takva identična odredba (čl. 49.) Slažem se s Vama u potpunosti. To je nešto što prelazi granicu pregleda i zadire u područje pretrage. Mislim da je ovdje bitno napomenuti da unatoč činjenici da se i pregled i pretraga mogu provesti prisilnim putem, treba ipak imati na umu načelo razmjernosti. To načelo se zapravo interpretira kao zahtjev da je za manje posizanje u prava i slobode građana potreban niži stupanj vjerojatnosti da je počinjeno kazneno djelo. Znači mora postojati visoki stupanj sumnje da je počinjeno konkretno kazneno djelo, pa da bi policijski službenik mogao primijeniti ovu ovlast u navedenom opsegu (naravno, neću ni spominjati da ta sumnja mora postojati prije poduzimanja radnje). A opet, s druge strane, visoki stupanj sumnje na počinjenje kaznenog djela, povlači za sobom i potrebu pribavljanja sudskog naloga. Hm…meni osobno je to isto vrlo nejasno (ali i zanimljivo) područje. E sad… Kako to konkretno funkcionira u praksi, ja osobno ne znam. Mogu Vas jedino uputiti na neke presude VSRH ili možda na neki članak koji se bavi tom tematikom, ali se nadam da će netko od kolega „praktičara“ ponuditi adekvatan odgovor.

Sam zakon je u pogledu razgraničenja pregleda i pretrage nejasan i kontradiktoran, međutim, sudskom praksom i stajalištima kaznenopravne literature iskristalizirala su se neka određena pravila. Pregled se smatra radnjom „vanjskog“ karaktera, dakle, radnje koje su dostupne osjetilima vida, opipa, sluha i mirisa (u pravilu vida). Element dobrovoljnosti u postupanju osobe je vrlo bitan čimbenik jer osoba, zapravo, sama pristaje na ograničenje svojih osobnih prava, a što isključuje potrebu pribavljanja sudskog naloga. Naravno, to ovisi o stupnju zadiranja u privatnost osobe. Neću Vam sad pisati cijeli referat... ..ali ono što je bitno jest činjenica da ste pristali na to da policijski službenik obavi uvid u sadržaj Vaše torbice. I još nešto.. Jednako kao što je ovlašten obaviti pregled, policijski službenik je dužan priopćiti razloge primjene policijskih ovlasti, jer i za pregled i pretragu vozila, putnika i prtljage mora postojati materijalnopravna osnova.

A što su vam naveli kao razlog pregleda? Primjećujem da su vas pozvali da omogućite uvid u sadržaj torbice, međutim, niste spomenuli jesu li vas upoznali s razlozima pregleda. Inače, policijski službenik ovlašten je obaviti pregled osobe, predmeta koje osoba nosi sa sobom, kao i prometnog sredstva. I to primjenom više različitih metoda.

Postojeća numeracija članaka Zakona o kaznenom postupku, koju nalazite u pročišćenom tekstu tog zakona u NN ili bilo gdje drugdje na internetu, je neispravna. Odbor za zakonodavstvo, pri sastavljanju pročišćenog teksta zakona, pokušao je na svoju ruku promijeniti numeraciju članaka, a što nije u njihovoj ovlasti. Pogledajte odluku Ustavnog suda U-I/2597/2003. Isto tako, pročišćeni tekst bilo kojeg zakona isključivo predstavlja tehničko pomagalo i po svojoj pravnoj prirodi ne može se smatrati zakonom niti može utjecati na sadržaj i važenje istog.

Mislim da niste dobro pogledali članke i stavke spomenutog Zakona o kaznenom postupku. Svaki od njih ima čl. 3., a glase: čl. 367. – navodi bitne povrede kaznenog postupka st. 3.: „ ako je glavna rasprava održana bez osobe čija je nazočnost na glavnoj raspravi po zakonu obvezna ili ako je optuženiku, branitelju, oštećeniku kao tužitelju ili privatnom tužitelju, protivno njegovu zahtjevu, uskraćeno da se na glavnoj raspravi služi svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave.“ čl. 310. – odnosi se na odgodu ili ponovni početak glavne rasprave u slučajevima izmijenjenog sastava vijeća. st. 3. – „Glavna rasprava mora iznova početi i svi se dokazi moraju ponovno izvesti ako se rasprava drži pred drugim predsjednikom vijeća. Isto vrijedi i u slučaju ako je odgoda trajala dulje od dva mjeseca.“ čl. 393. – odnosi se na odluke drugostupanjskog suda. st. 3.: „ Prvostupanjski sud dužan je izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci.“ Izvanredni pravni lijekovi u kaznenom postupku su: - Zahtjev za obnovu kaznenog postupka (u slučajevima i uz uvjete koji su propisani ZKP-om) - Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne (dopušta se u slučajevima kad se pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme izricanja presude ili sud za njih nije znao, o postojanje takvih okolnosti bilo je odlučno za izricanje blaže kazne) - Zahtjev za zaštitu zakonitosti (u slučajevima povrede zakona podiže ga državni odvjetnik RH) - Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude I još nešto. Ustavna tužba NIJE izvanredni pravni lijek. To je dodatno i izuzetno sredstvo zaštite ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane posebnog tijela koje je izvan sustava redovnog i specijaliziranog pravosuđa. Uz postojanje iznimke, ustavna tužba se podnosi tek nakon što je iscrpljen predviđeni pravni put za zaštitu spomenutih prava i sloboda.

Molim Vas da ne širite dezinformacije. Rješenje u prekršajnom postupku postaje pravomoćno u dva slučaja. - kad se više ne može pobijati žalbom, odnosno istekom roka koji je predviđen za podnošenje žalbe, i - kad žalba nije dopuštena U svakom slučaju, takva napomena mora stajati u dostavljenom rješenju. Što se tiče mogućnosti pritužbe na rad policije, ona je moguća uvijek kada građanin smatra da su postupanjem (ili ne postupanjem) policijskog službenika, povrijeđena njegova prava ili da je došlo do povrede zakona. I to u svako doba.

Položaj zaštićenih najmoprimaca reguliran je Zakonom o najmu stanova. Također, prava i obveze proizlaze i iz ugovora kojeg ste kao zaštićeni najmoprimac sklopili s gradom. Općenito, kao zaštićeni najmoprimac, imate pravo na posebnu najamninu - zaštićenu najamninu. Otkaz ugovora o najmu stana možete dobiti samo na temelju točno utvrđenih razloga, a koji su zakonom taksativno navedeni. Kao zaštićeni najmoprimac imate pravo prvokupa. Isto tako, imate pravo uporabe zajedničkih prostorija, dijelova i uređaja zgrade nužnih za korištenje stanom te pravo korištenja zemljišta koje služi zgradi. Ako je određeno ugovorom, onda imate i pravo uporabe i drugih zajedničkih prostorija, dijelova i uređaja zgrade. Status zaštićenog najmoprimca ne pruža Vam zaštitu od uznemiravanja od strane ostalih stanara zgrade. Zaštitu od takvih postupaka morate tražiti na drugi način, a vidim da ste to i učinili (prijavom uznemiravanja). Nitko Vas nema pravo "izbaciti" iz stana. Vi ste ugovor sklopili s gradom, a ne s nekim od stanara. Prema tome, jedini tko Vam može otkazati ugovor o najmu stana jest grad, a i to iz točno utvrđenih razloga. Ne brinite, slobodno idite na more. Barem ćete se odmoriti od osoba koje Vam zagorčavaju život.

Zapisnik o očevidu potpisuju službene osobe koje su obavile očevid, a ne sudionici prometne nesreće. Isto tako, sudionici prometne nesreće na mjestu događaja ne mogu dobiti presliku zapisnika o očevidu. Ako baš toliko želite doći do tog zapisnika, moguće je osobno ili pisanom zamolbom (uz priloženu taksu) obratiti se policijskoj postaji čiji su službenici obavili očevid i tražiti presliku zapisnika o očevidu.

Pa ovo je prestrašno. Nemam riječi. Iznošenje takvih kvalifikacija.. ....od strane osobe koja je u potpunosti nestručna i nekompetentna.. Ne smeta mi što se moje ime i dalje nalazi u njezinim postovima, unatoč upozorenju da to ne čini. Jednako kao i većina korisnika ovog foruma, smatram ga ozbiljnim mjestom koje služi ponajprije davanju pravnih savjeta i razmjeni mišljenja. Ovo što radi dotična osoba ne pripada niti jednoj kategoriji. Isto tako, smatram da se ovome doista treba stati na kraj. Usuđujem se primijetiti da se zaključavanje topica pokazalo neuspješnom metodom jer dotična svaki puta otvori novi u kojem nastavlja sa svojim besmislicama. Ovo je sve što ću napisati o ovoj temi. odjava

Eh... Ne znam ni sama Valjda ne mogu odoljeti provokaciji, a i dotična me prozvala.... A da ne spominjem uvrede koje je iznijela na moj račun Nema veze... U nedostatku kvalitetne argumentacije i to može poslužiti kao svojevrsna obrana Zahvaljujem na upozorenju To me podsjetilo da se ne moram spuštati na nižu razinu da bih dokazala nešto što je očito A kako je ovo topic koji je otvorila Marija_1495 i koji je izgleda rezerviran samo za njezino "veličanstvo", sa zadovoljstvom se povlačim odjava

Marija_1495 Lijepo Vas molim da moje ime više ne spominjete u svojim postovima. Bez obzira na kontekst. Napisala sam Vam što sam imala. Svaka daljnja komunikacija je s Vama nemoguća iz svima vidljivih razloga. S obzirom da Vas je nemoguće izbjeći na ovom forumu, naši kontakti biti će od sada ograničeni isključivo na situacije kad ja budem ispravljala ono što Vi zabrljate.

Ja sam uvijek točna i precizna. Znate vi to dobro. A kolega Floki ne može odgovarati na moj post upućen Vama. On ga može samo komentirati. Vidim da je to učinio na vrlo slikovit način.

Vrlo žalosno.. Vaša izjava da ne možete ili ne želite čitati ono što sam Vam napisala samo pokazuje koliko imate protuargumenata. Mislim da ste ga ipak pročitali. I zbog toga takva izjava s Vaše strane. Samo napominjem… Na pitanje mi niste odgovorili, a sada vidim da ne razumijete ni pojam fah-idiota, jer da razumijete ne biste taj isti pojam upotrijebili u istoj rečenici s mojim imenom. Barem ne nakon onoga što ste pročitali u mom postu.

Draga Marija-1495 Samo da razjasnimo.. Jeste li Vi to mene možda nazvali fah-idiotom u jednom od svojih brojnih i nepotrebnih postova? Je li to možda posrijedi uvreda? Prvo.. Ne znam samo kako Vam se to dogodilo. Obzirom da se bavite pravom (doduše, iz hobija, ali i to je nešto) ne znam kako niste primijetili da ste time počinili kazneno djelo uvrede iz čl. 199. i to njegov kvalificirani oblik iz st. 2. U hrvatskom pozitivnom pravu uvreda se smatra kaznenim djelom. Pa to su ipak osnove.. Ne znam samo pomoću kojih premisa ste došli do tog silogizma. Nedopustivo je za jednu osobu visokog obrazovanja iznošenje takvih negativnih vrijednosnih sudova o drugima. Meni je u potpunosti jasno da je Vama na ovom forumu zabavno, ali molim Vas suzdržite se od daljnjih sličnih kvalifikacija nečije ličnosti. Preporučam Vam da se ostavite prava i nađete si neki konstruktivniji hobi jer još niste svladali ni osnove, a pomalo sumnjam da će se to dogoditi u skoroj budućnosti. Moram priznati da je Vaše nerazumijevanje Ustava i njegovog položaja u hrvatskom pravnom sustavu ponekad vrlo iritantno (barem za pravnike). Drugo.. Pogledajte ponovno moje pitanje i Vaš odgovor. Nigdje ne vidim da ste jasno odgovorili na moje pitanje. Na koji način pravo i psihijatrija mogu postati hobi? Malo razmislite o tome.. Ne mogu nikako. Što bi bilo da ja, primjerice, dajem svoju „stručnu“ kritiku o slikarskim djelima jer eto, to mi je hobi…ili da projektiram zgradu jer….eto…arhitektura mi je hobi.. Niti bi moja kritika nečijeg umjetničkog djela bila relevantna, niti bi zgrada koju bih projektirala stajala više od pola dana na temeljima. Dajte molim Vas još jednom razmislite o svojim izjavama ako ne želite da Vas ljudi doživljavaju kao nešto možda čak i gore od onoga kako ste Vi mene kvalificirali. Treće.. Pojam fah-idiot pripada području psihologije, i to konkretno području psihologije ličnosti. Obzirom da se i psihijatrijom bavite iz hobija, trebala bi Vam biti poznata elementarna razlika između ove dvije znanstvene discipline. Isto tako, ako tvrdite da se bavite promatranjem osoba koje sudjeluju u raspravama na ovom forumu, ne možete to nikako činiti s aspekta psihijatrije, nego eventualno s aspekta psihologije ili sociologije. Osobno smatram kako je Vaše znanje s ovih područja izrazito manjkavo, a na to ukazuju učestale i uvijek pogrešne kognitivne sheme o određenim osobama s ovog foruma. Osim toga, sudeći prema Vašim postovima, pokazujete izrazitu sklonost stereotipnom načinu percipiranja. Ne znam bih li se usudila reći da čak imate i određene predrasude prema pripadnicima pravne struke. Nadalje, nemojte se upuštati o ocjenu nečijih obrambenih mehanizama, jer i sami podliježete barem jednom od njih – fiksaciji. (fiksacija = sastoji se u upornom ponavljanju nekih akcija za koje je očito da ne dovode do cilja ili u ustrajanju u aktivnosti za koju nemamo odgovarajućih sposobnosti) Četvrto.. Osobno smatram da ste se nepotrebno ograničili na samo dva hobija. Preporučam Vam da malo bacite pogled i na područje filozofije. Krenite od one poznate Sokratove - Znam da ništa ne znam. Ili možda….Ipak je bolje znati malo a korisno, nego mnogo a nekorisno. Eto, to su Vam dvije teme za malo filozofsko razmišljanje. Ako se slučajno odlučite pozabaviti i ovim područjem, nemojte biti sofist....budite pravi filozof.

Iskreno priznanje na izvanrednom prikazu naše najčešće posjetiteljice, kao i na iznimno visokoj razini kreativnog izražavanja Ne znam kad sam se zadnji puta tako nasmijala Ali sad ozbiljno. Pravo i psihijatrija kao hobi? Pa mora da se šalite? Molila bih objašnjenje - na koji način se određena profesija pretvara u hobi? ...ali najozbiljnije...

Kao svjedoci se pozivaju osobe za koje je vjerojatno da će moći dati određene informacije o kaznenom djelu, počinitelju ili nekim drugim važnim okolnostima. Čl. 129. st. 2. KZ odnosi se na kazneno djelo prijetnje i to na teži oblik tog djela. Konkretno, na ozbiljnu prijetnju po život ili tjelesni integritet onoga kome je upućena prijetnja ili njemu bliske osobe. st. 2.: „Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti ili oduzeti slobodu, ili joj nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem ili drugim opasnim sredstvom, ili joj uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.“ U kaznenom postupku oštećenik, oštećenik kao tužitelj i privatni tužitelj mogu se ispitati kao svjedoci i dužni su odazvati se pozivu. Naravno, ako ne postoji neka zakonom predviđena okolnost zbog koje konkretna osoba nije obvezna svjedočiti. S obzirom da se radi o kaznenom djelu prijetnje, a uz to ste još i tužitelj, sasvim je razumljivo zašto vas se poziva kao svjedoka.

Ako idete sa trga onda sjedate na 14-icu i silazite na 5. stanici kod Radićevog šetališta. Mislim da bi to bilo najbliže. I onda još samo malo pješice i to je to.. Ma bez brige....snaći ćete se

Ma nije uopće komplicirano doći na tu adresu. Sjednete na broj 14 i tamo ste za tren. Ili 8 (ovisi odakle dolazite). Koliko sam shvatila već ste prolazili tim putem, pa mislim da onda pogotovo ne bi trebalo biti problema. Možda jedino da krenete malo ranije.. Tek toliko da na vrijeme nađete lokaciju i da Vam se ne bi dogodilo da zaglavite u gužvi. Karte su stvarno dovoljno precizne, ali ako što zapne javite

Možda pojedini pravnici i imaju određene komplekse, ali kao razumni ljudi mislim da bismo svi trebali izbjegavati generaliziranje. Nemojte biti razočarani. Ja sam samo upozorila na ono što nevjerojatnom upornošću konstantno činite na ovom forumu – a to je da u pojedinim situacijama dijelite pogrešne pravne savjete, možda i nesvjesni štetnosti takovog svojeg postupanja. Naravno da smo na ovom forumu svi u svojstvu građana, no skrećem Vam pažnju na sistematizaciju ovog foruma (a na što je upozorila newbie), koja ipak ima određeni značaj. Isto tako, smatram potpuno neumjesnim, neutemeljenim, a i nepotrebnim Vaše analize nečije osobnosti. Ukoliko to do sada niste shvatili, kolega Floki je vrstan pravnik sa širokim znanjem, posebice glede određenih pravnih područja. Broj i kvaliteta njegovih postova govore tomu u prilog. A što se tiče prvotne teme: Mladić koji se na navedeni način pojavio na sudu kažnjen je zbog nepoštivanja Kućnog reda suda. Svaki sud dužan je imati Kućni red. Pa tako, primjerice, prema Kućnom redu Općinskog suda u Zagrebu: - zaposleni u sudu i građani za vrijeme boravka u sudu, dužni su se ponašati tako da ne ometaju redoviti rad suda i biti odjeveni na prikladan način, da ne dovode u pitanje dostojanstvo službe i ugled suda. (čl. 6. Kućnog reda) - nepoštivanje odredbi Kućnog reda od strane građana predstavlja povredu u smislu odredaba o Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. (čl. 24. st. 3. Kućnog reda) - sa sadržajem Kućnog reda dužni su se upoznati svi zaposleni u sudu, a odredbe koje se odnose na građane koji pozvani i nepozvani borave u sudu biti će istaknute na oglasnoj ploči suda. (čl. 25. Kućnog reda) Mislim da sam Vam vrlo zorno pojasnila na koji način i koje točno odredbe je spomenuti mladić povrijedio svojim stilom odijevanja. Znate, nitko ne može povjerovati u tvrdnju da mladić nije imao ništa drugo za odjenuti (osim sportske odjeće). Isto tako, smatram da je nepotrebno upućivati na to što bi trebala obuhvaćati sintagma „prikladno odjeven“ jer držim kako na to upućuje životno iskustvo. Nepoštivanje određenih odredaba povlači za sobom i određenu odgovornost, u protivnom bi svaki zakon bio samo mrtvo slovo na papiru. A što se tiče pitanja koje je postavio Mrljavac, držim da je potpuno opravdano. Nikome od nas nisu poznate sve činjenice konkretnog slučaja, pa ne možemo raspravljati o opravdanosti postupka suca. Ne znamo je li dotični mladić, primjerice, i na neki drugi način povrijedio dostojanstvo i ugled suda, a ne samo svojim stilom odijevanja.

Cijelo vrijeme sam razmišljala o tome trebam li se uključiti ili ne. Osobno ne volim ovakvu vrstu rasprava, ali jednostavno moram upozoriti na neke činjenice. Koliko logike ima u činjenici da jedna arhitektica svesrdno dijeli pravne savjete? Otprilike isto onoliko koliko bi logike bilo u tome da pravnik razglaba o tri Vitruvijeva načela ili drži predavanja o radu u AutoCAD-u. Samo bih htjela skrenuti pažnju na činjenicu da se Mariji ovdje dijele dobronamjerni savjeti, a koje ona uporno i zbog tko zna kojih razloga ne želi prihvatiti. Znate, postoje razlozi zašto se pravo studira toliko koliko se studira. Ne učimo mi tamo samo tumačiti zakonske propise. Nemojte se ljutiti, ali morala sam Vas upozoriti jer konstantno gledam kako dajete krive, a time i štetne savjete. I još nešto.. Nemojte se upuštati u procjenu nečijeg karaktera i temperamenta. To je činjenično stanje koje Vam ipak nije poznato.

Naravno Kvalifikacija djela je takva kakva jest (barem sudeći prema opisanoj situaciji).

Obzirom da je očito riječ o lakim tjelesnim ozljedama (kako se to prije nazivalo) lako moguće je da one budu kvalificirane i kao uporaba sile kod počinjenja kaznenog djela razbojništva, a ne kako sam u ranijem postu spomenula, kao posebno kazneno djelo nanošenja tjelesne ozljede u stjecaju s kaznenim djelom razbojništva. Iz onoga što navodite zaključujem kako je ovdje riječ o supočiniteljstvu. Ono što je bitno kod supočiniteljstva jest načelo da se svi učinci ostvareni u okviru zajedničkog dogovora uračunavaju svim počiniteljima. Isto tako, za sve supočinitelje vrijedi isti kazneni okvir. Međutim, o olakotnim i otegotnim okolnostima koje se utvrđuju na strani svakog od supočinitelja ovisi vrsta i mjera kazne koja će im biti određena. Važnu ulogu pri odmjeravanju kazne pojedinom supočinitelju ima i veličina doprinosa svakog od njih. Što se tiče pobuda zbog kojih je djelo počinjeno, one se shvaćaju kao izrazito osobne okolnosti koje terete samo onog sudionika kod kojeg postoje, odnosno određeni motiv može postojati samo na strani jednog od njih, dok kod drugog može biti riječi o sasvim drugom motivu. Zbog toga sam Vas pitala o motivu počinjenja kaznenog djela. Inače, koristoljublje kao motiv (koji ste ovdje naveli) shvaća se kao otegotna okolnost. Moguće je da taj motiv nije postojao na strani Vašeg prijatelja. Koliko sam shvatila, Vi implicirate da je posrijedi bila osveta zbog onoga što je taj čovjek učinio Vama i Vašoj prijateljici. U tom smislu svakako bi bilo korisno da ste tog čovjeka prijavili zbog krađe, pa makar se radilo o stvari male vrijednosti. Moj savjet je da Vaš prijatelj angažira dobrog odvjetnika koji će vješto istaknuti sve okolnosti koje bi mu mogle ići u prilog kako bi odmjerena kazna bila što manja. U skladu s time, vidjet ćete može li i Vaše svjedočenje biti korisno u bilo kojem smislu.

Prema ovome što ste naveli evidentno je kako se radi o kaznenom djelu razbojništva i to vjerojatno u stjecaju sa kaznenim djelom nanošenja tjelesne ozljede. Činjenica da je osoba prema kojoj je počinjeno navedeno djelo shizofreničar može predstavljati samo otegotnu okolnost jer se radi o osobi koja boluje od endogene psihoze, odnosno duševno je bolesna i neubrojiva. Naravno, ovo je bitno ukoliko je Vaš prijatelj znao za tu činjenicu. Izbor vrste i mjere kazne ponajprije ovisi o kaznenom okviru za počinjeno kazneno djelo, a sud vrstu i mjeru kazne određuje na temelju stupnja krivnje, pogibeljnosti djela i svrhe kažnjavanja, uzimajući pri tome u obzir sve okolnosti koje utječu da ta kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja. Činjenica da Vaš prijatelj nema niti jednu prijavu svakako će mu se uzeti kao olakotna okolnost jer ukazuje na njegov život prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima. Međutim, ono što mene zanima jest razlog njihovog ulaska u stan oštećenika. S kojom namjerom su oni došli k njemu? S namjerom da ga samo pretuku, da ukradu određene predmete ili oboje? Ako su došli k njemu samo s namjerom da ga pretuku, tko i kada je predložio krađu, tko ju je izvršio? Moram priznati da nisam čitala članak u novinama, ali iz Vašeg posta zaključujem da se radilo o više počinitelja. Ako je tako, kakvu ulogu u cijelom tom događaju je imao Vaš prijatelj? Kakva je priroda ozljeda koje je zadobio oštećenik? Isto tako, zanima me jeste li vi i prijateljica prijavile krađu mobitela? Vidite, postoji tu jako puno praznina da bih Vam mogla dati konkretniji odgovor.. Ali, nadam se da sam barem malo pomogla.

Mene stvarno zanima do kada će se nastaviti ova besmislena i bespotrebna polemika. Trenutno nemam previše vremena da bih pronašla neku sudsku presudu koja bi se odnosila na spomenutu situaciju, ali sa sigurnošću i dalje tvrdim da ovdje nema govora o kaznenom djelu zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. KZ, već da je riječ isključivo o prekršaju. Ono što sa sigurnošću mogu tvrditi jest činjenica da su sudovi u velikoj mjeri opterećeni postupcima zbog posjedovanja droge, a što proizlazi iz statistike. Za spomenuto kazneno djelo iz čl. 173. st. 1. KZ u 2005. g. osuđene su 2662 osobe, pri čemu su sudovi u 254 slučaja izrekli sudsku opomenu, a nerijetko donijeli i oslobađajuću presudu primjenom odredbe o beznačajnom djelu. U nekim slučajevima državna odvjetništva niti ne pokreću postupak pozivajući se na načelo svrhovitosti iz čl. 175. ZKP. Budući da se u konkretnom slučaju radi o iznimno maloj količini opojne droge (u tragovima) mišljenja sam da se policija neće upuštati u postupak po kaznenoj prijavi, nego da će se slučaj rješavati po prekršajnom postupku.