Jump to content

scamar

Korisnik
  • Broj objava

    74
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je scamar objavio

  1. Hvala na odgovorima. Tako sam otprilike i pretpostavljao jer sumnjam da je pozvao komunalce. Mislim da je to izmislio kako bi meni sugerirao da ne podnesem kaznenu prijavu jer misli da nemam pojma. Usput,izvlači se da sam kupio zemljište u takvom,tj.viđenom stanju i da sam vidio gdje mu je gnojnica. Je li to istinito? Može li se on pozvati na to i da li svejedno svojim nemarom smije zagađivati tuđu vodu? Napominjem da smo kod kupnje posjeda bili priključeni na susjedov bunar. Taj susjed je svoj posjed prodao i novi vlasnik je tražio da izbacimo pumpu iz njegovog bunara u roku odmah.Kako smo ostali bez vode,okrenuli smo se svom bunaru i dali vodu na analizu koja je pokazala stupanj i uzrok zagađenja.
  2. Posjed je u mojem vlasništvu,a analiza vode provedena u Zavodu za ispitavanje kavalitete vode je ukazala na zagađenje moje bunarske vode gnojnicom. Susjed ne želi razgovarati o tome već tvrdi da je ta gnojnica tu preko 100 g i da je to tako. Još mi je naveo da mu ne mogu ništa jer je gnojnica udaljena od mog bunara 15 metara i od međe 4 metra. Da su mu tako rekli komunalci,u što ja ne vjerujem. Ponavljam da jedino susjedova gnojnica je unutar 100 m od bunara i da jedino ona može zagađivati vodu. No,opet pitanje: Kakvi su propisi u Zakonu o zbrinjavanju stajskog gnoja i koliko ona mora biti minimalno udaljena da ne zagađuje nećiju vodu i sl.? Molim konkretan pravni savjet vezan uz ovo. Hvala
  3. Molim odgovor struke. Imam bunar koji je jedini izvor pitke vode (vodovoda nema) te je ispitivanjem dokazano maximalno zagađenje uz izoliranost E.Colli. Objašnjenje je bilo da neka gnojnica,odnosno deponij stajskog gnoja zagađuje bunar. Jedini takav deponij je susjedov,gdje se na oko 10 m od mog bunara odlaže stajski gnoj i kao takav nekontrolirano širi po posjedu(ima) i na taj način zagađuje površinske vode koje se slijevaju u bunar. Upozorio sam susjeda na to,no on ne haje i kaže da je tako bilo i 100 godina prije. Kakvi su mi pravni prijedlozi? Kako se zakonski smije i mora oslagati stajski gnoj? Postoji li uopće zakonski propisana udaljenost takve otvorene gnojnice da se susjed može pozvati na to da nije odgovoran? Možete li mi predložiti takav zakon da ga provjerim? On kaže da gnojnica smije biti na 15 m udaljenosti od bunara i 4 m udaljenosti od međe. Je li to istina? Područje je izrazito seosko,ljudi žive od poljoprivrede i stočarstva. Hvala
  4. Što znači biti dužan ograditi desnu stranu svog posjeda? Ako ne ogradim znači li to da podliježem kaznenoj odgovornosti? Vezano za odgovor,mogu li postaviti s moje strane do ograde sa susjedom neprozirnu ogradu visoku 2 metra? Odnosi li se to isto i za lijevu stranu?
  5. Što mi vrijedi zvati mjernika ako rezultati njegove izmjere nikoga ne obvezuju? Kako ću dokazati,odnosno kako će susjed dokazati da su kolci postavljeni u roku 30 dana? On može tvrditi da su postavljeni prije 3 mjeseca,a ja da su postavljeni prije 3 dana. Kako se dokazuje taj rok?
  6. Molim za savjet. Na dijelu mog posjeda na međi sa susjedom gdje nikad nije bilo ograde,susjed je samoincijativno postavio štapove i povezao ih sa špagom te je na taj način odredio među,a da se nije savjetovao sa mnom niti ne išta pitao. Ja smatram da ta "ograda" ne odgovara stvarnoj granici na međi jer je moj posjed sada uži od pola metra do metar. Što mi je činiti? Sa susjedom ne komuniciram i on odbija bilo kakav pokušaj dogovora. Kako tu "ogradu" osporiti i koje su mi pravne mogućnosti? Na tom dijelu namjeravam postaviti ogradu jer je nikad nije bilo. Znači li ta njegova "ograda" pokušaj da on odredi pravile igre? Smijem li tu njegovu tvorevinu srušiti? Uopće,što moram poduzeti da zaštitim svoju među sa susjedom? Hvala
  7. Poštovanje; Molim savjet struke ili nekoga tko je imao sličan problem. Na međi sa susjedom postavljena je žičana ograda koju je on postavio i bila je tu i takva kada smo kupili svoj posjed. Naime,ta žica na gornjem završnom rubu ima žičane šiljke (oko 2 cm) koji strše prema gore. Nekoliko puta smo se ogrebali na njih jer nam je tu vrt. Sa tim susjedom nismo u dobrim odnosima i ne komuniciramo na njegov zahtjev. Neki dan sam te šiljke uvinuo prema dolje no on ih je ponovno vratio. Zanima me da li je zakonski dozvoljena takva ograda i uopće kakve su žičane ograde dozvoljene postaviti gledano iz sigurnosnog aspekta? Gledam žice koje su danas u prodaji i sve imaju fin i ravan završetak bez opasnosti za ozljede. Imam malo dijete koje će za koji mjesec prohodati i moglo bi se ozbiljnije ozlijediti. Kakve su mi pravne mogućnosti glede te ograde i mogu li na neki način utjecati da se takva žica zamjeni? Napominjem da je sa susjedom pokušaj dijaloga ili dogovora nemoguć. Unaprijed hvala
  8. S nikim se ne želim svađati,ali mi smeta da nečiji pas piša po vrtu i biljkama od kojih spravljamo kašicu za 8-mjesečnu bebu. Kako je to selo ne znam ima li komunalne inspekcije,ali ja sam odlučio psa razvaliti. Vlasnicu sam dvaput upozorio i ako nema zakona koji ju mora primorati da psa pazi,ja ću biti taj zakon. I to sam joj pripomenuo.
  9. Puna crta je zabrana prelaska vozila i dobro je rekao Ljutko. Nema preticanja,skretanja,obilaženja,pulokružnog okretanja i sl. Krivi ste! Trebali ste pričekati da steknete uvjete za preticanje predviđeno ZSPC-om. Uvijek je puna crta iscrtana s razlogom.
  10. scamar

    Susjedov pas

    Imam slijedeći problem. Susjed,par kuća dalje,ima psa koji slobodno šeta ulicom (selom). Godinu dana mi taj pas ulazi u dvorište i obavlja malu nuždu u vrtu sa povrćem,po autu,po cvjetnjaku i ulazi u podrum. Tjeram ga ali ništa,stalno dolazi. Prije mjesec dana upoznao sam vlasnicu sa stanjem i zamolio ju da pripazi na psa i neka se pobrine za njega. Rekla je da bude. Slijedeći put pas opet u mom dvorištu i opet slobodno šeta sam selom. Opet sam vlasnicu zamolio da pripazi na psa jer mi smeta njegovo ponašanje u mom dvorištu na što se ona lagano nadurila. Sve se i dalje ponavlja i vlasnica nije ništa poduzela. Što da radim ne bih li spriječio psa u ulasku i obavljanju nužde u mom dvorištu? Kako natjerati vlasnicu da psa drži pod kontrolom? Mogu li psa pogoditi ciglom i na taj način trajno riješiti problem kad već neće vlasnica? Moram li ju prijavljivati ipak i ako da,gdje? Jer je sasvim izvjesno da će pas i dalje raditi isto i da vlasnica neće poduzeti ništa. Hvala
  11. Danas sam predao prigovor na kaznu. Pročitao sam novi ZSCP i uvidio da preticanje nije kažnjivo ako se obavi na zakonski predviđen i siguran način te sam kao objašnjenje ponudio da sam imao tu brzinu pri povratku u traku nakon preticanja i da me tu vjerovatno ulovio mjerač brzine. Naveo sam i da je dio ceste gdje sam preticao pregledan i dug 1000 m. Nadam se da će mi to uvažiti.
  12. Hvala lijepa. A što mogu napraviti ako me usprkos tome mjerač brzine uhvati nakon povratka u svoju traku sa većom brzinom i prometna policija kazni? Jer ne može se brzina od npr.80 km/sat ostvarena u pretjecanju trenutno smanjiti na potrebnih 50 km/sat. Mogu li tada pri žalbi tražiti ukidanje izrečene novčane kazne i moram li,pritom,podastrijeti kakav dokaz? A i ne znam kako bih dokazao suprotno jer se nisam slikao dok sam pretjecao,a i nemam vozača vozila koje sam pretjecao.
  13. Prije neki dan kažnjen sam sa 1000 kn za prekoračenje brzine u naseljenom mjestu na državnoj cesti. Pregledao sam novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama 06/2008. Po zakonu sam kažnjen primjereno. Imam jedno pitanje vezano za pretjecanje ili obilaženje. Nalazim se na cesti u naseljenom mjestu gdje znakom ili nekako drugačije nije propisana brzina pa znači da moram voziti 50 km/sat. Ispred mene je npr.kamion sa prikolicom koji vozi 35-40 km/sat,najmanje 200 m pregledne ceste,isprekidana linija i vozilo iz suprotnog smjera koje se jedva nazire. Krenem u preticanje kamiona,no moram potegnuti jer je dugačak,a i vozilo iz suprotnog smjera se približava jer vozi debelo iznad ograničenja. Da bih pretekao tako dugačko vozilo i sigurno se vratio u traku moram voziti iznad ograničene brzine,oko 70-80 km7na sat. Da li me prometna policija smije i može kazniti ako vozim brže od ograničenja u radnji pretjecanja? To u spomenutom Zakonu nisam pronašao. A i svi vozači znaju da kod pretjecanja se mora stisnuti gas. Pitam jer ne bih volio da me kazne jer sam pretjecao sporo vozilo i to obavio na siguran način. Hvala
  14. Što se tiće naselja,radi se o mjestu Graberje Ivaničko koje možda i spada u naselje grada Ivanića. Naravno,tu nisu zgrade već kuće s obje strane ceste. Hoću reći da postoji nogostup na kojem se mogu kretati pješaci. Dio prometnice na kojoj su me izmjerili je dobro osvjetljen,ravan 500 m i odlično pregledan. Prometnicu poznajem kao vlastiti džep tako da znam gdje moram smanjiti brzinu zbog zavoja,pješačkih prijelaza,spajanja sporednih sa glavnom prometnicom. Znam svako oštećenje na toj cesti napamet. Naravno,to me ne ispričava. I ne bježim od odgovornosti. No,mogu li nekako smanjiti kaznu pozivajući se na neispravnost mjerača brzine ili na status nezaposlene osobe?
  15. A što da je bačva ispala iz nekog kamiona 2 minute prije nailaska oštećenog automobila? Stigne li HAC reagirati u tom vremenu i ukloniti ju s autoceste? Razmišljam da se to meni dogodilo. Može li(u tom slučaju)policija intervenirati i zaustaviti dotični kamion na autocesti ili na naplatnim,ako uopće stigne? I kako dokazati da je nekome ispala bačva?
  16. Uhvatila me prometna policija u prekoračenju brzine. Vozio sam 77 km/sat na cesti koja nema znak ograničenja,ali obzirom da se radi o prolasku kroz naseljeno mjesto(tako su rekli)ograničenje je 50 km/sat. Cesta je državna(Ivanić grad-Bjelovar)mada naziv ceste nisu upisali u Obavezni prekršajni nalog. Vrijeme je bilo 22,50 sati. Znam da sam vozio brže i da je brzina 50% veća,ali gotovo svi(barem na tom dijelu te ceste)voze jednakom ili većom brzinom. Cesta je pregledna,dobro osvjetljena noću,postoji pješački nogostup. Nisam bio pijan. Auto mi je sigurnosno u besprijekornom stanju. Mogu li tražiti ublaženje tako visoke novčane kazne? Mogu li se pozvati na mogućnost neispravnosti mjerača brzine ili da kao trenutno nezaposlen nemam sredstava za platiti takvu kaznu,a uz to imam i malu bebu? Jasno da ne bježim od odgovornosti,ali mislim da je ovakva kazna previsoka za prekršaj koji sam počinio. Hvala vam na odgovoru(ima).
  17. Samo da vam javim svima da sam dobio konkretni odgovor na pitanje kojim sam pokrenuo temu. Naime,stanje ograde,odnosno međe "prihvatio" sam kupnjom nekretnine. Što će reći da sam granice posjeda privatio takve kakve jesu. Mjerilo u katastru kojim se mjeri posjed je 1:2880 što dodatno otežava posao mjerniku i sudu ako eventualno dođe do suda. Čak je sud skloniji presuditi u takvom slučaju u korist sadašnje međe što znači da bih izgubio. I mjernici su skloniji "izmjeriti" onako kako je sada. Sada sam mirniji jer,znajući kakvo je stanje,mogu se prepustiti uređenju bez bojazni da nešto nije riješeno. Ta sporna ograda nalazi se u zoni građenja. No,nije mi jasno kako se postaviti prema ostatku međe koja nije ograđena. Zadnja,najdonja četvrtina posjeda nije ograđena sa nijednim susjedom (obostrano) i međa kojom završava posjed. Ima li tada za to smisla inzistirati na točnoj međi obzirom da se ne zna gdje je jer nije ograđena? Hvala
  18. Ako dozvoljavate moje uplitanje u ovu temu koja i mene jako zanima,zbog sličnosti problema,postavio bih pitanje. A kako se može dokazati tko je od nasljednika plaćao rate,ako to na uplatnici nije izričito naznačeno? Hvala
  19. Sve sam ovo shvatio i hvala vam. No,smije li majka(kao sadašnja vlasnica)uopće prodati ili darovati stan nekome(pa i sestri,npr.)ako smo mi djeca bili kriterij na osnovu kojeg je ona dobila stan? Sama ga nikad ne bi dobila. Je doduše bila samohrana,ali imala je i djecu te se na osnovu toga uzimao u obzir broj soba kod određivanja veličine stana.
  20. A kako ja to mogu saznati,obzirom da nismo u dobrim odnosima? I ima li to smisla dokazivati prije majčine smrti?
  21. Ima li to dokazivanje uopće smisla prije majčine smrti?
  22. Molim savjet(e). Moja majka ima u vlasništvu stan koji je dobila kao samohrana majka dvoje djece. Ja već duže vrijeme ne živim u tom stanu jer nije bilo kvalitetnih uvjeta za suživot sa majkom. Sestra je cijelo vrijeme živjela sa majkom,uz izuzetak od godinu i pol,kada je živjela sa suprugom na njegovoj adresi. Danas opet živi u tom stanu nakon rastave,ali sa drugim suprugom,a majkaživi na drugoj adresi. Ja živim sa suprugom na njenoj adresi. Ne znam jesu li majka i sestra sklopile kakav ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili je čak oporučno majka stan u cijelosti prepustila sestri. Pretpostavimo da je ovo drugo,obzirom da nisam sa njima u dobrim odnosima. Imam li ja kakvo pravo,nakon majčine smrti,tražiti matematički svoj dio stana i eventualno pobiti moguću oporuku? Obzirom da je majka pravo na stan stekla zbog djece od kojih sam ja jedan. Negdje sam čuo za nužni dio. Što bi to točno značilo i kakva su mi prava u ovakvoj situaciji? Hvala
  23. Molim za pomoć. Stan,kojeg je vlasnica moja mama,dobila je,odnosno otkupljuje ga kao samohrana majka dvoje djece od kojih sam jedno dijete ja. Dakle,kriterij da dobije taj stan bio je da je samohrana. Ja sa majkom i sestrom nisam u dobrim odnosima. Majka je živa. Sestra sa mužem živi u tom stanu,dok majka ne. Ja sam otišao jer nisam imao kvalitetne uvjete za suživot(tada)sa majkom. Ne znam kakav je sadašnji dogovor između sestre i majke,jesu li sastavile kakav ugovor o naslijeđivanju ili dosmrtnu pomoć. Ali,pretpostavimo da je majka oporučno ostavila stan sestri. Mogu li ja,nakon smrti majke,tražiti svoj dio u tom stanu usprkos oporuci(ako je ima)? Negdje sam čuo da imam pravo na nužni dio,ako već nemam pravo na svoj matematički dio stana. Sestra sada,a i kada je živjela sa majkom neudana moju sobu je iznajmljivala podstanarima i na taj način otkupljivala stan. Hvala
  24. Naravno da nisu jednaka ta dva slučaja,ali prekršaj je prekršaj. Čini mi se,da bi se izbjegla prepucavanja oko toga,da je zato zakonodavac predvidio kaznu-za sve jednako. Čovjeka mi je žao utoliko što je baš slučajno napravio prekršaj(naravno,ako govori istinu) i što je ostao bez vozačke,a možda mu je posao biti vozač.
  25. Dakle,Felixx; Živim u kvartu koji obiluje sa puno jednosmjernih ulica. Često vozači presjeku smjer obveznog kretanja i ulete u suprotni smjer svjesno i namjerno. Često se događa da mi takav netko uleti,a ja se vozim pravim smjerom. U dosta slučaja se pogrešni vozač vrati i sve ok. Međutim,nekad mi se namjeri vozač koji je željan utjerivanja prava. Te ulice,zbog uskoće i obostrano parkiranih vozila,ne omogućavaju mimoilaženje. Dakle,netko se mora "povući". Tada ti rijetki vozači zbog kulturne i prometne neimaštine kreću u svađu. Zbog ega ili taštine problem im je vratiti se i propustiti me jer imam prednost. Nekoliko puta sam se i vratio da bih izbjegao fizički sukob. Ne zato što se bojim nego su u autu žena i dijete. Zato sam je za beskompromisno kažnjavanje kršenja prometa,a posebice vožnje u suprotnom smjeru. Netko mora takve kazniti,a ne možeš znati tko je tko. Posebice sam za to u gradu. Kako polovicu vremena provodim u seoskom okruženju gdje imam vikendicu(Felixx,ti ćeš se možda sjetiti pitanja na koje si mi odgovorio)takve probleme nemam. A i za to sam da se u takom okruženju takve kazne ne izriču jer je promet bitno rjeđi i drugačiji. Tamo,30% prometala su traktori. No,u gradu Zagrebu,zbog svoje infrastrukturne prometne situacije,treba svesti odgovornost vozača na najvišu razinu.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija