kiki2329

Koliko mi je poznato rasprave su u kaznenim predmetima većinom javne osim ako sudac u iznimnim slučajevima (sudjelovanje djece i maloljetnika) ne isključi javnost. Što znači da profesori i studenti u npr. akciji Index nemaju pravo na privatnost? Pošto su se USKOK-ove snimke puštale za vrijeme dok su novinari bili u sudnici... Kako bi se ovo moglo razlikovati od naknadnog uvida u spis nakon što je presuda postala pravomoćna?

Kod javnog bilježnika će pokrenuti postupak ovrhe temeljem vjerodostojne isprave (račun ili što već). Vama dostavljaju rješenje o ovrsi na koje možete u roku, mislim 8 dana, podnijeti prigovor i u tom slučaju predmet ide na sud koji odlučuje dalje o ovrsi. Ako se radi o Zagrebu (a i ostalim gradovima), onda to znači mjeseci i mjeseci odugovlačenja zbog pretrpanosti sudova. Ali čini mi se da ima fora ako javni bilježnik utvrdi da je prigovor očito nepravodoban da može nastaviti s ovrhom i prije odluke suda - ali nemojte me hvatati za riječ.

Općinu zastupa načelnik...

Kako ne bi imalo smisla žaliti se... Ako ništa drugo (ako se radi o zagrebačkom prekršajnom sudu) kupit ćete si bar pola godine života ako ne i daleko više od toga s obzirom kojom se brzinom predmeti rješavanju. Pa kad je bal, nek je maskenbal...

Ne nosi se na sud i ne vrijedi na sudu ako nije utvrđeno činjenično stanje od strane policije ili sudskog vještaka.

Prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći imate pravo na odvjetnika kojeg ne morate plaćati ako zadovoljavate uvjete propisane tim Zakonom. Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći ispunite i šaljete osobno ili preporučenom poštom nadležnom uredu državne uprave (popis po županijama). Oni vam moraju odgovoriti u roku 15 dana je li vaš zahtjev odobren ili ne. Uvjeti su: (1) Smatrat će se da osoba ne može snositi troškove pravne pomoći bez egzistencijalne ugroženosti ako ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi i drugih oblika pomoći, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ili ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva odgovara sljedećim uvjetima: a) kad imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne iznosi više od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja, na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, po članu njegovog kućanstva b) kad podnositelj zahtjeva ili punoljetni članovi njegovog kućanstva posjeduju imovinu, osim imovine u novčanom obliku, čija ukupna vrijednost ne prelazi iznos od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, c) kad podnositelj zahtjeva odnosno punoljetni članovi njegova kućanstva, imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se smatraju zadovoljavajućim stambenim prostorom u smislu članka 3. ovoga Zakona, te ako imaju u vlasništvu automobil čija vrijednost ne prelazi osamnaest najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, d) kad ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos najniže osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja. (2) Besplatna pravna pomoć odobrit će se djeci, koju su roditelji i drugi obveznici uzdržavanja po odredbama zakona dužni uzdržavati, u postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima radi ostvarivanja prava djeteta na uzdržavanje neovisno o materijalnim prihodima obitelji. Zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći

Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina imate pravo na oslobođenje plaćanja poreza ako kupovinom stambenog prostora rješavate stambeno pitanje (u prijevodu ako vam je to 1. stan). Nema veze što ste kupili poslovni prostor. Ali postoje neki uvjeti... Građani koji kupuju prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje uz uvjet: 1. da imaju hrvatsko državljanstvo, 2. da prijavljuju prebivalište u mjestu i na adresi gdje se nekretnina (koju kupuju) nalazi, 3. da veličina nekretnine (stan ili kuća) koju kupuje građanin, ovisno o broju članova njegove uže obitelji, ne prelazi površinu kako slijedi: za 1 osobu do 50 m2 stambenog prostora za 2 osobe do 65 m2 stambenog prostora za 3 osobe do 80 m2 stambenog prostora za 4 osobe do 90 m2 stambenog prostora za 5 osoba do 100 m2 stambenog prostora za 6 osoba do 110 m2 stambenog prostora za 7 i više osoba do 120 m2 stambenog prostora 4. ako veličina nekretnine (stan ili kuća) koju građanin kupuje prelazi zadane površine iz podtočke 9.3. tada se porez na nekretninu plaća samo na višak stambenog prostora, 5. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu (stan ili kuću) koja zadovoljava njihove stambene potrebe. Pod nekretninom (stan ili kuća) koja zadovoljava stambene potrebe smatra se vlasništvo stambenog prostora koji je opremljen osnovnom infrastrukturom i zadovoljava higijensko-tehničke uvjete. Odgovarajućim stanom ne smatra se stan u vlasništvu fizičke osobe kojim se koristi zaštićeni najmoprimac, 6. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu stan, odnosno kuću za odmor te druge nekretnine znatnije vrijednosti. Pod drugom nekretninom znatnije vrijednosti podrazumijeva se građevinsko zemljište i poslovni prostor u kojem građanin ili član njegove uže obitelji ne obavlja registriranu djelatnost, a vrijednost nekretnine je približna vrijednosti nekretnine (stana ili kuće) koju građanin kupuje, 7. članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug te djeca prijavljena na istoj adresi kao i građanin.

S time da se može ugovoriti automatska naplata putem trajnog naloga, ako ste na to mislili...

Nije dozvoljena nikakva naplata bez pisanog dokumenta (računa, ugovora, zadužnice, mjenice...). Sva potraživanja namiruju se ovršnim postupkom koji vodi javni bilježnik. Ili pak ako je izdana zadužnica onda taj netko tko ju posjeduje ide od banke do banke tražiti račune dužnika i ukoliko na njima postoje sredstva isplaćuju se u iznosu upisanom u zadužnici.

Člankom 1., stavkom 3. Zakona o ustanovama definirano je da se na ustanove koje obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti primjenjuju propisi o trgovačkim društvima. Zakonom o trgovačkim društvima određeno je da osnivač i direktori ne odgovaraju svojom imovinom za d.. (pretpostavimo da se radi o d..-u). Imovina i prihodi se mogu saznati u ovršnom postupku ukoliko se isti pokrene. Koliko mi je poznato drugačije se ne mogu ti podaci saznati.

Imam problem sa Privrednom bankom Zagreb vezano uz najam sefa. U odgovoru iz kontakt centra kažu da "sukladno zakonskim odredbama kao i internim aktima Banke koji uređuju poslovanje Banke sa sefovima, kao i prema Pravilniku o izdavanju pretinaca – sefova na korištenje domaćim i stranim fizičkim osobama, korisnicima sefova zabranjeno pohraniti efektivni novac" Proučio sam ZOO, Zakon o platnom prometu u zemlji, Zakon o bankama, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i još neke propise i nigdje nisam pronašao odredbu koja bi zabranjivala pohranjivanje gotovog novca u bankovni sef. Druga su stvar transakcije iznad 105.000 KN i porijeklo imovine... Ali trenutačno je sporno samo to može li taj novac tamo legalno biti pohranjen. Molio bih nekoga da me uputi i kaže jesam li u pravu ili sam neki propis previdio. Treba napomenuti da dotični Pravilnik o izdavanju pretinaca – sefova na korištenje domaćim i stranim fizičkim osobama uopće nisam našao na stranici Narodnih novina.

Ispričavam se, nisam bio precizan, a to je u ovoj struci od ključne važnosti. Naravno da nije samo znatiželja. Konkretno bi mi trebao uvid u jedan spis koji je rješavao jedan sudac na Županijskom sudu. Konkretno se bavim proučavanjem lika i djela tog suca i nažalost nisam pravne struke pa moram tražiti dodatne savjete. Ide li taj postupak standardno po Zakonu o pravu na pristup informacijanma pa se napiše onaj standardni zahtjev u kojem se pozivam na Članak taj i taj, ili postoji posebna procedura po ZKP-u ili nekom drugom propisu. Što zahtjev mora sadržavati i tko točno odlučuje o mom zahtjevu (taj dotični sudac ili predsjednik suda, ili netko treći)? Puno hvala!

Zanimalo bi me imam li pravo od Županijskog suda u Zagrebu tražiti uvid u spis i tekst presude koja je pravomoćna tj. za postupak koji je završen. Znam da nemam pravo na uvid u spis dok je postupak u tijeku ako nisam stranka u postupku. Konkretno me zanima tekst presude i spis za kazneni progon koji se vodio pred Župan. sudom u Zagrebu, ali me isto tako zanima može li se isto to tražiti i od ostalih sudova u drugim postupcima. Napominjem, ja nemam nikakve veze s postupkom, znači samo građanin koji želi nešto provjeriti u spisu iz vlastite znatiželje. Hvala!

Zanimalo bi me općenito kod cesije može li dužnik od vjerovnika tražiti dokaz tj. kopiju ugovora o cesiji izmđu novog i starog vjerovnika kako bi se uvjerio da je cesija stvarno dogovorena. Čitao sam Građansko pravo (Petar Klarić i Martin Vedriš, Narodne novine, XII. neizmijenjeno izdanje, veljača 2009.) i na 447. str. piše "Cedent je, također, dužan, ali samo na zahtjev cesionara, ovome predati ovjerovljenu potvrdu o ustupanju tražbine" Nije mi jasno zašto bi cedent uopće cesionaru ustupao potvrdu kada su oni sklopili ugovor o cesiji i svaka strana zadržava svoj primjerak. Ne bih ulazio u detalje da li je u knjizi točno napisano, ali zanima me može li u cijeloj priči cesus tražiti kopiju ugovora ili na neki način se uvjeriti da je dogovor sklopljen (ili mora vjerovati cedentu na riječ i njegovu obavijest prihvatiti kao relevantan dokument)? Hvala!

A ništa onda... Ja mislim da bi najbolje bilo da na svakog inspketora zaposlimo po jednog policajca. Bar ćemo smanjiti nezaposlenost. Ili ćemo ići u proceduru promjene zakona. I to ne samo ovog zakona nego i mnogih drugih. Jer kakve logike ima u tome da Državni inspketorat ima ovlasti legitimirati, a sanitarni inpektor nema (ili zdravstveni, prosvjetni i drugi). To su naša balkanska posla.

Slažem se što se tiče Zakona o sanitarnoj inspekciji. Ali Zakon o Državnom inspektoratu je ipak malo pažljivije napisan pa kaže "...a osoba koja podliježe nadzoru i OSOBA ZATEČENA na mjestu nadzora dužna je na zahtjev inspektora dati mu takvu ispravu na uvid."

A što se sanitarne inspekcije tiče konkretno. Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08), Članak 21., Stavak 4. "Sanitarni inspektor je ovlašten u postupku nadzora zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih utvrđuje identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osobe koje podliježu nadzoru obvezne su na zahtjev sanitarnog inspektora dati mu takvu ispravu."

Ovo sa ograđivanjem sanitarne inspekcije nije mi skroz jasno. Zakon o Državnom inspektoratu (NN 116/08), Članak 27., Stavak 3. "Inspektor je ovlašten u postupku nadzora zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osoba koja podliježe nadzoru i osoba zatečena na mjestu nadzora dužna je na zahtjev inspektora dati mu takvu ispravu na uvid." Mislim da je što se legitimiranja sve jasno...

Nadovezao bih se na ovu temu s još jednim pitanjem. Zanimalo bi me tko je ovlašten provoditi nadzor nad Zakonom. Nova TV je u svojem dnevniku objavila informaciju da je policija jedina ovlaštena provoditi Zakon, te da vlasnici ugostiteljskih objekata imaju obvezu pozvati policiju ukoliko zateknu gosta koji puši. Postavlja se vrlo jednostavno pitanje - GDJE TO PIŠE? Ima li policija ovlasti provoditi Zakon i imaju li vlasnici objekta obvezu zvati policiju s obzirom na Članak 25. Zakona koji kaže "Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavljaju, svaki u okviru svojega djelokruga propisanog zakonom, sanitarni inspektori, zdravstveni inspektori, prosvjetni inspektori, inspektori rada i gospodarski inspektori Državnog inspektorata."?