Milly

Prije svega zapoišljavanje u JLS ide prema Zakonu o JLS - natječajem, a sistematizacija i visina plaće određene su intenrim aktima JLS (obično pravilnici koje donose tijela JLS). Dakle, natječaj svakako mora bit. A što se tiče izbora kandidata - ako svi imaju uvjete koji su propisani pravilnicima i objavljeni natječajima - uvijek se može izabrati onaj podobni - mislim da tu lijeka nema. Osim naravno žalbe onih koji su se natjecali, što JLS dakako ne mora prihvatiti.

Sve dok se samo puno priča o nekakvom zakonu koji bi trebao biti donesen za zaposlenike u JLS, najveći dio nekakvih posebnih radnih prava prepušten je autonomnom odlučivanju unutar JLS. Hm... o zakonu se priča već jaaaakooooo dugo, ali kao i mnoge stvari - zakona nema, pa nema.

E, budući da ne znamo o kakvoj korespodenciji vi sad govorite (radi li se o nekom dopisu, žalbi, prigovoru ili nećem drugom) i koja su vam prava uskraćena teško je i konkretno odgovoriti. Osim toga, imate li neki dokaz da ste im pismeno dostavili (potvrda o preporučenoj preslici ili slično)? U svakom slučaju, ako su vam odgovorili tako kako jesu, odite još jednom u općinu i recite im nek se svakako potrude naći to što vama treba ili da ćete se obratiti nadležnom Uredu državne uprave u vašoj Županiji. Oni su naime, nekakvo drugostupanjsko tijelo za provođeje zakonitosti u JLS. Možda vam ova prijetnica pomogne...

Korespodencija u jedinicama lokalne samouprave obavlja se u skladu s upravnim postupkom, propisima o arhiviranju i naravno s Uredbom o uredskom poslovanju. Mora dakle postojati knjiga primljene i izlazne pošte, urudžbeni zapisnik itd. itd. (To bi bilo ono što vi zovete protokolom).

Sve to skupa nije vlasništvo fizičke osobe, nego je službena dokumentacija općine (jedinstvenog upravnog ili drugog odjela - zavisno od ustroja). Odlazeći ljudi NE SMIJU odnositi nikakvu službenu dokumentaciju ili dopise. Štoviše, pri predaji vlasti, trebalo bi napraviti primopredaju kako imovine, tako i dokumentacije. Ako sumnjate ili imate saznanja da nećega nema - imenujte povjerenstvo, napravite inventuru, pregledajte arhivu, popišite sve (imovinu i dokumentaciju) i tako krenite u poslovanje. Zapisnike povjerenstva trebalo bi razmotriti i poglavasrtvo i vijeće. I pri kraju, ako doista imate "čudnu" situaciju, a ex-čelnik ne želi dati ono čega nema, poduzmite mjere preko službenih tijela. Vrlo nepopularna mjera, ali jedina moguća.

P.S. U općini svakako mora biti netko stalno zaposlen koji je trebao položiti državni stručni ispit. Ako je položio ispit, onda sve ovo treba znati. Dakle, pitajte službenika (tajnik, pročelnik...) gdje ćete pročitati i na koji način poduzeti potrebne radnje.

A ja sam pravnica i od nikoga ne pravim budalu. I isto ko i ti ne volim da bi od mene pravili budalicu. Hm...ja sam ti o tvojoj kućici rekla kaj mislim, a o mišljenjima raznih ministarstava i primjeni zakona o vladavini prava mogu ti nakon podosta radnog iskustva reć dvije stvari:"ne bi se štela mešati...jer zakoni su prečesto jedno, a mišljenja nekaj čist drugo!" i "samo uporni i strplijivi opstaju".

Gle, nešto niže sam našla ona tvoja pitanja, pa sad ne kužim: ti si imao još neki topic s ovom temom ili? Nema veze, glavno da si se izborio za svoja prava!

Sorry, nemrem ti stalno :clap: , pa onda

Gentiću, evo ti :clap: :clap: :clap: :clap: za upornost! Svaka čast!

Administrativni gledano, izmjenama HRD-a u kunice, brisale su se tri nule. Vrijednosno....to će već biti malo veći problem. Pitanje je jel' imate namjeru vratit stvarnu vrijednost duga ili samo onako reda radi obavit to što je vaš otac zaželio. Mislim da ne bi bilo loše nazvat i pitat u Narodnoj banci, pa će vam savjest bit čista.

Nadam se da mi V3 neće zamjerit što ću samo malo dopunit njegov odgovor koji inače vrlo konkretan i korektan. Međutim, kad ja nekom postavim pitanje, onda mi se uobičajeno događa u glavi ovo"A-ha, hvala na odgovoru, ali zašto je to tako?" Pa ću u tom smislu nadopunit.

1. Ako ste student u Zg onda ste vjerojatno prijavili boravište u Zg i na temelju toga dobivate subvenciju.

2. Porez na prirez plaćate tamo gdje ostvarujete dohodak, odnosno gdje dte prijavljeni. Boravišna pristojba nije pirez, nego pristojba koju plaćate izvan mjesta prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta. Ostatak definicje pročitajte u gornjim postovima. Najbitnije je shvatit to, da jedno drugo ne isključuje, to su dva potpuno različita davanja s isto tako različitim namjenama.

Gledajte, pretpostavljam da se radi o prekršaju koji se poziva na rok prijave jer članak 14. stavak 2. kaže:

Vlasnici iz članka 2. ovoga Zakona dužni su u roku iz stavka 1. ovoga članka turističkoj zajednici općine, grada ili njihovim podružnicama ili turističkoj zajednici mjesta prijaviti svoj boravak ili boravak svih ostalih osoba, te odjaviti njihov boravak.

To znači da ste se bili dužni prijaviti u roku od 24 sata kad ste stigli, a vi ste koliko sam shvatila inspektoru rekli da ste u kući nekakva tri dana.

Što se tiče rješenja, postoje neke mogućnosti po Zakonu o prekršajima kada se rješenje može održati bez ročišta, kolokvijalno rečeno radio se o tzv. skraćenom postupku. Ali i u takvim rješenjima imate pravo na korištenje tzv. pravnog lijeka (prigovor, žalba). Dakle, negdje pri kraju teksta rješenja pišpe UPUTA O PRAVNOM LIJEKU pa pogledajte što piše i naravno...iskoristite.

:mig:

Odite u općinsku/gradsku upravu gdje imate zdanje i provjerite što u toj odluci piše. (Možda imaju i posebni odjel u poreznoj koji se time bavi, ali će vas na njih uputit ovi iz uprave.) Zapravo, nije bitno jel se radi o dva stana u kući ili jednoj kući s dva odvojena prostora jer se porez plaća prema m2 površine. Znači, površina stambenog prostora kojoj ste vlasnik puta vrijednost u kunama prema odluci = obveza . Porez, odnosno površinu ste obvezni sami prijaviti, a oni će vam radosno poslati rješenje s obračunanom obvezom. Koliko vlasništva - toliko i obveze.

Ako je tako, dužni su sve vratiti u prijašnje stanje. Njima bi dakako bilo najjeftinije asfaltirat. Mislim, milimetar asfalta na cesti manje se nešto i ne osjeti, a vama lijepi asfaltirani ulazi... Pa pokušajte se lijepo dogovorit, a ako neće ić -ostaje tužba.

Jeste li s JLS zaključili nekakv ugovor ili sporazum?

Nešto me zbunjuje, rekonstrukcija ceste kažete, a pitate za sanaciju štete na privatnom posjedu? Ne znam jel shvaćate pitanje, ali ako je ograda i dvorište na vašem posjedu, što su izvođači ŽUC-a i Grada imali tražiti na vašem posjedu koji nikako ne može biti izjednačen s cestovnim pojasom?

Milsim da će vam trebat još i tzv. Ledigungsbescheid, odnosno potvrda da niste vjenčani koju također možete uzeti u Matičnom uredu. To je bar trebala moja poznanica koja je rodila u Švicarskoj.

Broj članova nije bitan. Podredno, broj članova ne može biti ispod tri, s obzirom da je potrebno najmanje tri osnivača.

Mislim da bi bilo najbolje otić u Ured državne uprave koji dozvole i izdaje.

Evo, da ne velite da vam se nitko neće obratit. Tajne svih vaših nedoumica kriju se u Zakonu o boravišnoj pristojbi (NN 35/95, 42/95, 52/95, 30/99, 64/00 i 42/05)

A mudra legislativa kaže sljedeće:

Članak 2.

Boravišnu pristojbu plaća vlasnik kuće ili stana za odmor u turističkom mjestu i sve osobe koje borave u toj kuć ili stanu.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka boravišnu pristojbu plaćaju kada u kući i stanu za odmor u turističkom mjestu borave u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna.

***DAkle, ako se radi o turističom mjestu, bez obzira na lokaciju, plaća se boravišna pristojba, u iznosu koji određuje taj isti Zakon. Kako bi vas umirila, vjerujte mi da su u turistička mjesta uvršteni i mnogi krajevi Lijepe naše koji vam se takvima ne čine - ali eto, razvojem (trenutno vrlo trendi )kontinentalnog turizma isplada da se boravišne pristojbe moraju plaćat i u Samoborskom gorju i Zagorskim bregima. Dal' dolaze inspektori? To ćemo ostavit na dušu truističkim zajednicama i Državnom inspektoratu. Osim, ako ih u vlastitom bjesu, vi tamo ne pošaljete svojom prijavom.

Ono što vas ključno zanima piše u sljedećem članku:

Članak 12

Vlasnik iz članka 2. stavka 1. ovoga zakona, za razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna može, za sebe i članove uže obitelji, boravišnu pristojbu platiti u paušalnom iznosu, kako slijedi:

Razred turističkog

mjesta Boravišna pristojba u DEM

za dva člana

(po osobi) za svakog sljedećeg

člana (po osobi)

A 15 6

B 12 5

C 10 4

D 7,5 3

Boravišna pristojba u ostalim mjestima koja nisu razvrstana u razrede uplaćuje se sukladno D razredu turističkog mjesta.

Boravišna pristojba plaća se u protuvrijednosti domaće valute u odnosu na DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hnratske na dan uplate.

Vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je paušalni iznos boravišne pristojbe uplatiti do 15. srpnja tekuće godine na uplatni račun turističke zajednice općine, grada i turističke zajednice mjesta, a ukoliko one nisu osnovane, paušalni iznos boravišne pristojbe vlasnik je dužan uplatiti na uplatni račun "Hrvatske turističke zajednice".

Pretpostavljam da je inspektor u prijavu napisao nešto prema sljedećem članku:

Članak 14.

Pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu dužne su u roku od 24 sata po dolasku prijaviti turističkoj zajednici općine, grada ili njihovim podružnicama ili turističkoj zajednici mjesta, sve osobe kojima se pruža usluga noćenja u smještajnom objektu, te u roku od 24 sata odjaviti njihov boravak.

Vlasnici iz članka 2. ovoga Zakona dužni su u roku iz stavka 1. ovoga članka turističkoj zajednici općine, grada ili njihovim podružnicama ili turističkoj zajednici mjesta prijaviti svoj boravak ili boravak svih ostalih osoba, te odjaviti njihov boravak.

Pa sad, kad sve pročitate, shvatit ćete da ste malo zakasnili s rokom prijave. U prekršajnom postupku lijepo pojasnite da niste znali za taj rok. Morate znati da vas nepoznavanje zakona ne ispričava, ali vam se može umanjiti krivnja čemu će svakako pridonijeti i činjenica da ste pristojbu ipak uplatili.

Nadam se da ste zadovoljni odgovorom.

Bvb!

Hvala na dopuni koleg-ice/a!

Osim odluka pogledajte i u Zakon o komunalnom gospodarstvu. Na temelju njega su JLS dužne brinuti za održavanje nerazvrstanih cesta i javnih površina. O načinu obavljanja spomenutih komunalnih djelatnosti donose odluke. Dakle, sve piše u Zakonu o komunalnom gospodarstvu.

Ako treba više info - nije problem. Samo pitajte.

Računa se per capita Cvito. Za svakog studenta posebno.

Evo dijela odgovora ako se radi o trgovačkom društvu, odnosno bilo kojem obvezniku poreza na dobit.

Zakon o porezu na dobit (Narodne novine 95/05).

13. Usklađenje i otpis potraživanja

Članak 33.

(1) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavak 1. Zakona, priznaju se kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.

(2) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj od dopuštene prema članku 9. stavak 4. Zakona.

(3) Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja.

(4) Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od 5000,00 kuna. Ako su zastarjela potraživanja na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.

Evo Cvito, dodajem člančiće Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 95/05, 96/06). Nadam se da će bit od koristi.

Članak 7. st. 7.

Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja.

3. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada

Članak 45.

(1) Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona i članka 44. ovoga Pravilnika, ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju isplatitelji i to:

1. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 10. točke 4. Zakona, do visine 1.600,00 kuna mjesečno,

2. primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka 10. točke 6. Zakona, do visine 50.000,00 kuna godišnje,

3. stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona, učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.600,00 kuna mjesečno. Iznimno, oporezivim se primicima ne smatraju stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu do visine 4.000,00 kuna mjesečno, koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Poreznom obvezniku – studentu, može se priznati neoporezivi dio stipendije do visine 4.000,00 kuna mjesečno po osnovi samo jedne dodijeljene stipendije. Porezno priznati neoporezivi dio stipendije u visini do 4.000,00 kuna mjesečno i porezno priznati neoporezivi dio stipendije u visini do 1.600,00 kuna mjesečno, međusobno se isključuju,

4. športske stipendije prema članku 10. točki 14. Zakona, koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje ukupno do 1.600,00 kuna mjesečno,

5. nagrade za športska ostvarenja iz članka 10. točke 16. Zakona, prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godišnje,

6. naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima, do visine 1.600,00 kuna mjesečno.

(2) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ili stipendije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili športske stipendije iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ili naknade športašima iz stavka 1. točke 6. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.

(3) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika što ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi.

Evo vam članaka iz Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991 i 103/1996 (odluka USRH)

2. Pozivanje

Članak 70.

(1) Organ koji vodi postupak ovlašten je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna, a koja boravi na njegovu području. U pravilu, pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka, ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte i na drugi način pogodniji za osobu kojoj se priopćenje ima učiniti.

(2) Iznimno, na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakšava, a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni veću dangubu za pozvanoga.

(3) Poziva se pismenim pozivom, ako posebnim propisima nije predviđen drugi način pozivanja.

Članak 71.

(1) U pismenom pozivu označit će se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kad je to moguće i sat dolaska pozvanoga, predmet zbog kojega se poziva i u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vještak itd.), a zatim i koja pomoćna i dokazna sredstva pozvani treba da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna doći osobno ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati, a zatim će se upozoriti da je u slučaju spriječenosti da se odazove pozivu dužna izvijestiti organ koji je izdao poziv. Pozvani će se isto tako upozoriti na posljedice ako se ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je spriječen doći.

(2) U pozivu na usmenu raspravu stranka se može pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a može se upozoriti i da može povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.

(3) Kad to dopušta priroda stvari, može se ostaviti na volju pozvanoj osobi da mjesto osobnog dolaska preda do određenog dana potrebnu pismenu izjavu.

Članak 72.

(1) Prigodom pozivanja organ će voditi računa da se osoba čija je prisutnost potrebna pozove da dođe u vrijeme koje će najmanje ometati pozvanoga u obavljanju njegova redovnog posla.

(2) Nitko ne može biti pozvan da dođe u toku noći, osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama.

Članak 73.

(1) Pozvana osoba dužna je odazvati se pozivu.

(2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kojega drugoga opravdanog razloga spriječena doći, dužna je odmah nakon primitka poziva o tome izvijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog spriječenosti nastao kasnije, onda odmah nakon saznanja tog razloga.

(3) Ako se osoba kojoj je poziv osobno dostavljen (članak 87) ne odazove pozivu a izostanak ne opravda, može biti privedena, a pored toga i kažnjena novčanom kaznom do 5.000 dinara. Te će se mjere primijeniti samo ako je u pozivu bilo naznačeno da će se one primijeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali troškovi u postupku, može se odrediti da te troškove snosi osoba koja je izostala. Zaključak o privođenju, o izricanju kazne ili o plaćanju troškova donosi službena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa službenom osobom ovlaštenom za rješavanje stvari, a kod zamoljenog organa - u suglasnosti sa rukovoditeljom tog organa odnosno sa službenom osobom ovlaštenom za rješavanje u sličnim stvarima. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba.

(4) Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik milicije, organ će se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede, a može je i kazniti po stavu (3) ovog članaka, odnosno odrediti da snosi troškove.

P.S. Nek vas ne razljuti i ne zbuni terminologija. Zakon je preuzet iz bivšeg sustava i dosad nije pretrpio terminološko usklađivanje. Pa čitajte umjesto organa- tijelo, milicje- policija itd.

Ako sam dobro shvatila, vi biste "prebili" svoja otraživanja i obveze od dva subjekta pod "državnom kapom", ali samo računovodtsveno. Mislim da to ne možete, jer se radi o dvije različite pravne osobe, s dva različita računa, MBS-a i ostalim elementima . Postoji mogućnost cesije. Naravno u postupku propisanom zakonom, te bi PU bi od HZZ preuzela vaš dug, na ime svojih potraživanja koja ima od vas.

Uostalom, računovodstvo vam se mora temeljiti na vjerodostojnim ispravama - a te ćete imati samo ako dobite potpise na ugovorima i izjavama za cesiju. Tek tada smijete knjižiti.

Jel poduzeće Y možda županijska uprava za ceste? Jel u gruntovnici upisan javni put ili pašnjak ili...Dali ste premalo podataka za konkretan odgovor.

Ako se radi o ŽUC- mislim da nikako ne može bit vlasnik ceste. Ni nerazvrstane, ni javne. Oni samo upravljaju u nečije ime (obično RH) i nisu vlasnici cesta. tako mora biti upisano u zemljišne knjige (čl. 23. ili 24.Zakon o zemljišnim knjigama).

U praksi to obično izgleda ovako: ŽUC ima lovu, grad interes, cesta svakom treba, pa cestu izgrade. Građevinske - nemaaaa. Uporabne - nemaaaa.

Malo više podataka molim.

Molim prijevod riječi butika na hrvatski.

Jeli to ona prodavaonica koja prodaje lijepe stvarčice za obuć lijepim ženama ili je to neka bilo koja butiga?

Iako nisam u cijelosti razumijela pitanje, pokazat ću dobru volju. Izlazne račune, fakture ili kako već hoćete uvijek morate evidentirati knjigovodstveno. I naravno morate ih evidentirati u knjizi izdanih računa. U praksi je najčešće tako da su sve vrste računa (R-1, R-2, trakice) u jednoj knjizi, ali imaju oznaku "pripadnosti". Prodaja je ista - vi prodate, evidentirate, razlika je s poreznog aspekta. Prepustite to svom računovođi.

Ako baš hoćete sami izvukla sam parčlanaka i dolje imate link gdje možete baš sve pročitat:

X. ISPOSTAVLJANJE RAČUNA

2. RAČUNI POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 75.

(1) Porezni obveznik mora za isporučena dobra ili obavljene usluge ispostaviti račun koji sadrži najmanje podatke iz članka 15. stavka 3. Zakona, i to:

1. mjesto izdavanja, broj i nadnevak,

2. ime (naziv), adresu i matični broj ili jedinstveni matični broj građana, (porezni broj poduzetnika), koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),

3. ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),

4. količinu, cijenu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu, količinu i cijenu obavljenih usluga,

5. nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga,

6. iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga razvrstane po poreznoj stopi,

7. iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi,

8. zbrojni iznos naknade i poreza.

(2) Izuzetak od odredbi stavka 1. ovoga članka su računi za gotovinski promet koji moraju sadržavati najmanje podatke iz članka 15. stavka 6. Zakona odnosno članka 74. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(3) Porezni obveznik koji porez plaća prema izdanim računima, mora izdavati račune s posebnom oznakom R-1 čiji je sadržaj propisan odredbom članka 15. stavak 3. Zakona i stavkom 1. ovoga članka. Porezni obveznik koji porez plaća prema primljenim (naplaćenim) naknadama obvezan je izdavati račun istovjetnog sadržaja ali s posebnom oznakom R-2.

Članak 129.

(1) Porezni obveznik koji plaća porez prema izdanim računima mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost, a naročito:

1. o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s porezom, iznosu naknade za isporuke dobara i obavljene usluge koje ne podliježu oporezivanju, iznosu naknade za isporuke dobara i usluge koje su oslobođene poreza, iznosu naknade za isporuke dobara i usluga koje se oporezuju po stopi od 0%, 10%, i 22% bez obzira kome su obavljene,

2. o obračunanom porezu po izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge, razvrstanom po propisanim poreznim stopama

3. o ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge bez poreza, o ukupnom iznosu naknada s porezom te iznosu naknada za primljena dobra razvrstanim po poreznim stopama,

4. o obračunanom porezu po računima za primljena dobra i korištene usluge (pretporezu) razvrstanom po poreznim stopama,

5. o obvezi poreza za uplatu i uplati poreza,

6. o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj uplati.

http://propisi.porezna-uprava.hr/?id=b04d1

Nisam tako shvatila, pa ću sad pokušat razjasniti :

Komunalni doprinosi

Članak 31.

(4) Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne čestice, odnosno investitor sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture utvrđenih Programom iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona.

**Vidite, ova odredba daje mogućnost da grade kom. infrastrukturu i negdje drugdje, a ne baš uz lokaciju na kojoj ćete graditi. Bitno da je u skladu s Programom.

Rješenje o komunalnom doprinosu

Članak 32.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka obvezatno sadrži:

4. »popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će jedinice lokalne samouprave izgraditi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.«

5. »obvezu jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava u odnosu na izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz točke 4. ovoga stavka i ostvareni priliv sredstava.«

***Sad kad malo bolje čitam, obveza se doista veže samo na Program gradnje, što znači ako lokacija na kojoj namjeravate graditi nije obuhvaćena Programom - ne može bit obuhvaćena niti rješenjem.

Ima tu jedan ali, i to u sljedećem članku

Članak 33.

Obveznik komunalnog gospodarstva može uz suglasnost jedinice lokalne samouprave i sam snositi troškove gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona te da mu se ti troškovi priznaju u iznos komunalnoga doprinosa, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s jedinicom lokalne samouprave.

***Kod nas se često koristi ova mogućost (btw. čitamo je kao obveznik komunalnog doprinosa). Dakle, radovi se kompenziraju za komunalni doprinos.

Neznam vam dati pravi savjet, ako vam ne odgovara ova mogućnost iz čl. 33., probajte se žalit.

Međutim nije mi jasno kako će vam dozvoliti gradit ako se nećete moći priključiti na komunalnu unfrastrukturu jer je obveza za priključenja i korištenja komunalne infrastrukture propisana čl. 34. ZOKG-u.

Članak 34.

(1) »Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi:

1. odluku o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda i

2. odluku o obvezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada.«

Žao mi je što nisam više pomogla. Ako uopće jesam...