Milly

Kikicce, molim Vas ubuduće isključite Caps Lock kad pišete na forumu. Tnx.

Ako smijem ispravit početni post: Es wird bekannt gegeben!

he,he...'ko kaže da sporost državnih tijela ne može biti prednost...

P.S.

Da me se krivo ne shvati: nisam protiv gradnje kažunčeka. Uopće. Bila mi je fora pročitat kokolin odgovor.

U svakom slučaju: puno sreće želim!

Ako namjeravate graditi novu kuću, trebaju Vam svi papiri kao za novogradnju. Ovo s građevinskom vrijedilo bi samo za uvjetno rečeno "legalizaciju" objekta izgrađenog prije veljače 1968. Za nadogradnju takvog objekta trebalo bi opet ishoditi potrebne dozvole/rješenja.

Potpisujem prethodni odgovor i dodajem još samo konkretne izvode iz ZAkona o porezu na dohodak na ovu temu:

članak 7. st. 5

U skladu s člankom 10. točkom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. ovoga Pravilnika isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija.

i potrebni dio iz članka 13. st.2.

(2) U skladu s odredbama članka 10. točke 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to:

1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru,

13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,

14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna.

NA ovim stranicama je što-šta napisano o ovoj temi. Mislim da VAm nema druge nego tužiti i na legalan način naplatiti svoje.

S obzirom da niste u sustavu pdv-a ne treba Vam R-1 račun. To što ne spadate pod sustav oporezivanja, znači samo to da ne možete odbiti predporez, odnosno da uvijek plaćate porez na dodanu vrijednost.

Za VAs je bitno da za svaki rashod imate račun koji će biti kontroliran i ovjeren od ovlaštene osobe, kako bi se isti mogao evidentirati u poslovnim knjigama.

Što se tiče hrane i putnih troškova - precizirajte pitanje. Račun imati morate, pitanje je samo imate li pravu na isplatu naknada za hranu i prijevozne troškove. Radi li se o službenom putu ili ste mislili na trošpkove dolaska i odlaska s posla?

EVo LINKAna pretplatu, a za pojedini broj imate kontakt na istoj stranici.

Prema Zakonu o porezu na dohodak, dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.

Prekovremeni rad je rad iznad redovnog radnog vremena.

S obzirom da se radi o dvije potpuno različite kategorje, isplata jednog ne isključuje isplatu drugog. Kod prekovremenog samo treba vidjeti limite koji su postavljeni kolektivnim ugovorima s obzirom na broj mogućih prekovremenih sati.

Ako se ne radi o skraćenom postupku (gdje će se kao odgovorna osoba imenovati upravu pod uvjetom da nemate punomoć za drugu osobu)imat ćete raspravu. Onaj koji će se u ime pravne osobe pojaviti u postupku imat će i punomoć - i ta osoba će biti odgovorna osobu. To ne treba biti nitko iz uprave društva, dapače vrlo često su to referenti (obični, ni trunčice krivi) ljudi koji zarađuju svoj kruh, a poslodavac ih onda fino "usosi".

Imaju pravo prema Kolektivnom ugovoru.

Reprezentacijom se smatraju ugošćenja poslovnih partnera, darivanje prigodnim poklonima, i u slučajevima kada se na tim poklonima nalazi znak tvrtke, kako je to riješeno u čl. 7. st. 1. toč. 3. te st. 6. istoga članka Zakona o porezu na dobit. Prema tim odredbama, porezno se ne priznaje 70% troškova reprezentacije, nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom. Zakonski okvir za oporezivanje troškova reprezentacije PDV-om dan je u odredbama čl. 2. st. 1. toč. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prema kojima se PDV plaća na vlastitu potrošnju kojom se smatra i stvaranje rashoda po osnovi reprezentacije i korištenje osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, koji se ne mogu odbiti pri oporezivanju dohotka odnosno dobiti. Prema navedenim odredbama, rashodi reprezentacije svrstavaju se u vlastitu potrošnju, a njihov obuhvat propisan je čl. 26. st. 1. i 2. Pravilnika o PDV-u, gdje se navodi da su rashodi koji se smatraju vlastitom potrošnjom, i oporezuju PDV-om, i 70% izdataka reprezentacije.

Po ulaznim računima vezanim uz troškove reprezentacije poduzetnik, koji je u sustavu obveznika PDV-a, odbija 100% iznosa pretporeza (ako ulazni račun ima sve elemente nužne za odbitak pretporeza) i evidentira u Knjizi U-RA za vlastitu potrošnju. Istovremeno na iznos od 70% porezno nepriznatog dijela navedenih troškova zaračunava PDV i evidentira u Knjigu I-RA za vlastitu potrošnju.

Propisi o oporezivanju dobiti ne propisuju uvjete koji moraju biti ispunjeni i dokumentirani u svezi troškova reprezentacije, kao što je, kod ugošćenja broj osoba za koji je učinjen trošak ili broj osoba koje su mogu ugostiti, broj zaposlenika koji sudjeluje u nastanku troška i sl. Međutim, po općim odredbama o vjerodostojnosti svake isprave kojom se dokazuje svaka poslovna promjena, proizlazi da i računi za reprezentaciju moraju biti vjerodostojni, što znači da dokazuju da je trošak učinjen u poslovne svrhe. To znači da bi pri likvidaciji računa za reprezentaciju trebalo navesti poslovnog partnera kojemu je reprezentacija učinjena.

Na zastaru za naplatu potraživanja u gradskoj uoravi neće paziti po službenoj dužnosti. Stoga na opomenu morate napisati prigovor ili žalbu i pozvati se na zastaru.

Brojite šest godina od dospjelosti pojedinog obroka.

OVDJE možete pročitati krasan tekst o zastari potraživanja komunalne naknade (str.132).

Da biste mogli dobiti bilo kakvu građevisnku dozvolu, odnosno rješenja - prethodno morate platiti komuanlni doprinos (ili dio obroka) te u jedinici lokalne samouprave za plaćeno dobiti potvrdu koju prilažate uz zahtjev za izdavanje... kolokvijlano rečeno građevinske dozvole.

Hm..ako imate konačnu građevinsku, onda je to vjerojatno po starom zakonu, odnosno od 2004. (tada ste građevinsku mogli dobiti bez potvrde o plaćenom dorpinosu). Dobro pogledajte što u dozvoli piše. Naime, obično u dozvolama piše da gradnji ili nadogradnji treba pristupiti u roku od dvije godine.

Bilo kako bilo - gradskoj upravi možete podnijeti i nekakav zahtjev za odgodu plaćanja. Međutim, moram još jednom ponoviti da stvari stoje tako da prvo treba platiti komunalni doprinos.

S obzirom na šturo pitanje neznam hoće li Vas zadovoljiti odgovor.

C/P članak 64. Zakona o upravnim sporovima

Ako nadležni organ nakon poništenja upravnog akta ne donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, novi upravni akt ili akt u izvršenju presude donese na temelju člana 42. stava 5. ovog zakona, stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. Ako nadležni organ ne donese akt ni za sedam dana od toga traženja, stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stepenu.

U vezi s takvim zahtjevom sud će zatražiti od nadležnog organa obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Nadležni organ dužan je dati tu obavijest odmah, a najkasnije u roku od sedam dana. Ako on to ne učini, ili ako dana obavijest, prema mišljenju suda, ne opravdava neizvršenje sudske presude, sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog organa. Sud će to rješenje dostaviti organu nadležnom za izvršenje i o tome istovremeno obavijestiti organ koji obavlja nadzor. Organ nadležan za izvršenje dužan je bez odgode izvršiti takvo rješenje.

P.S. Iskreno nije mi jasno što ste čekali od 1994.? Zar se u tom vremenu niste nikom obratili za rješenje stvari?

Najpotpuniji opdgovor dobit ćete na carini ili ako pitate nekog otpremnika (špeditera). Oni će Vam reći kolika je carinska stopa prema Carinskoj tarifi i koliko su druga davanja, postoje li neka druga ograničenja (kontingenti)i sl. S obzirom da se radi o prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla zasigurno ćete trebati i potrvdu sanitarne, odnosno veterinarske granične inspekcije.

Bilo bi dobro da prilikom prikupljanja informacija imate točnu informaciju o vrsti robe koju namjeravate uvoziti, a još bolje bi bilo da imate tarifne brojeve po kojim se roba izvozno carini u Italiji.

A na koga je bilo naslovljeno rješenje za komunalnu naknadu i uplatnice?

Možda gospođa umjetnica ne želi da se vidi da je tijekom godine ostvarila više od 80-tak tisuća kunića dohotka tijekom godine, jer bi u tom slučaju postala obveznica pdv-a.

Šalu na stranu. Ako žena ne da račun, napravite ugovor. I ugovor je vjerodostojna isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. A vi joj svakako ne možete platiti nešto, za što nemate vjerodostojnu dokumentaciju.

POrez na promet nekretnina plaćao bi se kad bi postojao promet nekretninom. Znam da objašnjenje zvuči pomalo bedasto, ali ako netko na svojem zemljištu izgradi objekt onda tog prometa nema.

O kamatama stambenog kredita odvje je sve već napisano.

Da biste znali koliko ćete platiti carinu i porez, morate točno znati kakvu opremu ćete uvesti. Najbolje je pitati u najbližoj carinskoj ispostavi ili nekog špeditera koji će tu opremu tarifirati i izračunati Vam davanja. OPsim toga pitajte jel za takvu opremu nije potrebna dozvola nekog drugog tijela (inspekcije).

S obzirom, da ste izrazili potrebu za odvjetnikom, bila sam slobodna i prebacila Vašu zamolbu u pripadajući forum.

UF! Jel netko vidio da Legalis ima "Chat"? Možete tamo blablati do mile volje. KAko rasprava nema više nikakve veze s postavljenim pitanjem odoh po http://img360.imageshack.us/img360/1955/kljuca4.jpg[/img]

Upravni postupak nažalost nije tako jednostavan, pa ćemo zbog vlastite dobrobiti, prethodno mišljenje zasad preskočiti. Što-šta treba napraviti kako bismo se dočepali prava u kojem će suci Upravnog suda uopće htjeli razmotriti ono što im pišemo mora. Treba prije toga pročeprkati i odraditi sve na nižim instacama.

Budući da ste postavili jaaaako puno pitanja, copy/pastam dio Zakona o jedinicama loklane i područne samouprave u kojem ćete pronaći gotovo sve odgovore na Vaša pitanja.

1. OpĆi akti

Članak 73.

Predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom.

Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice.

Ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objavljuje se u službenom glasilu županije.

Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.

Opći akt ne može imati povratno djelovanje.

Članak 74.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan osiguravaju izvrša­vanje općih akata predstavničkog tijela na način i u postupku propisanom statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te obavlja nadzor nad zakonitošću rada uprav­nih tijela koja obavljaju poslove iz samopravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 75.

Upravna tijela osnovana za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave neposredno izvršavaju i nadziru provodenje općih akata svojih predstavničkih tijela.

U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka upravna tijela mogu u slučaju neprovođenja općeg akta poduzimati mjere propisane tim aktom i zakonom. Cijeli ZAkon s izmjenama i dopunama pročitajte u Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje članka 31. stavka 1., članka 46. stavka 1. i 2., članka 53. stavka 4. i članka 90. stavka 1. - i 129/05.

2. PojedinaČni akti

Članak 76.

Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela kad je to određeno zakonom, pojedinačne akte kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba donose tijela državne uprave.

Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu.

Na donošenje akata iz ovoga članka shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako posebnim zakonom nije propisan postupak pred tijelima jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

U skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima protiv konačnih pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

Odredbe ovoga članka odnose se i na pojedinačne akte koje donose pravne osobe kojima su odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

Članak 77.

Pojedinačni akt kojim se rješava o obvezi razreza lokalnih poreza, doprinosa i naknada, odnosno poreza, doprinosa i naknada koji su prihod jedinica područne (regionalne) samouprave donosi se po skraćenom upravnom postupku.

Skraćeni upravni postupak provodi se i kod pojedinačnih akata kojima se rješava o pravima, obvezama i interesima fizičkih i pravnih osoba od strane pravnih osoba kojima je jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave osnivač.

X. DRŽAVNI NADZOR I ZAŠTITA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 78.

Država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nadzor nad zakonitošću rada i akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi se na način i u postupku utvrđenim zakonom kojim se uređuje državna uprava.

1. Nadzor zakonitosti opĆih akata

Članak 79.

Nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u njihovom samoupravnom djelokrugu obavlja tijelo središnje državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti pročelniku županijskog ureda, u čijem su djelokrugu poslovi opće uprave, statut i opće akte koje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

VAljalo bi svakako još proučiti Poslovnik o radu općinskog/gradskog vijeće u dijelu koji se odnosi na način donošenja zaključka. I treba vidjeti radi li se o kakvom zaključku koji se odnosi na otuđenje/stjecanje imovine u dijelu kojim je donošenje odluka ograničeno Statutom ili pak možda Zakonom o vlasništvu i drugiom stvarnim pravima. .

Premješteno iz obiteljskog...

Za održavanje javne rasvjete je nadležna gradska uprava. RAspitajte se jeli gradska uprava dala nekom koncesionaru (ili na neki drugi ugovorni način nekom poduzeću - HEP ili drugi)održavanje rasvjete.

Što se tiče visine odštete - tu ćete morate vjerojatno pregovarati s nekim odvjetnikom koji u malom prstu ima odštetne zahtjeve.