Jump to content

Saku

Korisnik
  • Broj objava

    17
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Kako ne rastu kamate? Pa kada dođe drugostupanjsko onda postaje izvršno i onda smo duzni platiti potencijalnu obvezu koja je zaračunata u nadzoru. S obzirom da nikako da donesu drugostupanjsko rješenje prema zakonskim rokovima, mi smo u nepovoljnom položaju jer što ga oni kasnije donesu to će viši biti iznos kamata. Kamate se zaračunavaju do dana plaćanja koji je vezan za donošenje drugostupanjskog rješenja koje će uvažiti ili osporiti žalbu.
  2. Ima li neko pametan savjet kako nagnati ministarstvo financija da radi svoj posao u zakonskim okvirima. Dakle išla je žalba drugom stupnju početkom godine, prošao je "rok" od 2 mjeseca koji oni imaju po svim mogućim zakonima da donesu drugostupanjsko rješenje. Naarvno da nije doneseno i poslali smo požurnicu ali opet ni traga ni glasa. Problem je što oni za svaki dan će tražiti kamate od 14 posto do dana plaćanja potencijalne obveze a ako izgube nikom ništa. Potencijalni iznos koji potražuju u prvostupanjskom rješenju je jako velik i raste svakim danom kako vrijeme odmiče. Mi samo želimo dobiti drugostupanjsko pravomoćno rješenje da možemo postupiti po njemu, dakle platiti ako treba s kamatama do dana rješenja pa ići na upravni spor. Koliko sam shvatio po šugavim hrvatskim zakonima jedino što možemo je pokrenuti upravni spor zbog šutnje administracije. E sad da li ga pokrećemo protiv službe za drugostupanjski postupak samo zbog šutnje ili zbog odbijanja žalbe? Piše negdi da trebaš pretpostaviti da ti je žalba odbijena ukoliko nije doneseno drugostupanjsko rješenje u zakonskom roku.
  3. 1. ne 2. to je upisani kapital minus gubitak ili plus dobitak. Znači sve čini kapital i obveze i potraživanja također jer su sastavni dio dobitka ili gubitka. 3. točno, za iskazivanje porezno nepriznatih troškova služi kolona povećanje dobitka. ima ih raznih npr, 70% troškova reprezentacije, 30% osobnog prijevoza (kad imaš auto na firmu) itd.
  4. Evo jedno pravno pitanje. Dakle Porezna Uprava dolazi u nadzor i zaračunava raznorazne obveze i radi zapisnik. Ide prigovor pa dolazi prvostupanjsko rješenje, pa ide žalba pa drugostupanjsko rješenje pa tužba Upravnom sudu. Kroz cijelo to vrijeme ide kamata 14 posto na te utvrđene obveze u nadzoru i Porezna se može a i ne mora naplatiti sve do završetka Upravnog spora. Znači teoretski 4,5 godina prođe i ako dobiju na sudu naplate to sve uz kamatu 14 %. Mene zanima ako ja kao porezni obveznik osporim rješenje na sudu kakve su sankcije Poreznoj upravi. Proučavao sam sve žive zakone i ne vidim ništa pametno. Znači ako ja dobijem poništava se rješenje i nikome ništa a ako oni dobiju onda plati sve i još plus 14 posto kamata do dana uplate. Znači ne postoji nikakva sankcija prema poreznicima ako se ispostavi prema odluci Upravnog suda da su zaračunavali po rješenjima neutemeljeno porezne obveze pa se sve svodi da oni mogu bez ikakvog pardona pisat u rješenjima šta žele i kako žele. Ako upravni sud presudi protiv drugostupanjskog rješenja da li oni opet mogu u nadzor u obnovu postupka i opet čačkat po istoj stvari protiv koje je dosuđeno?
  5. Evo jedno pravno pitanje. Dakle Porezna Uprava dolazi u nadzor i zaračunava raznorazne obveze i radi zapisnik. Ide prigovor pa dolazi prvostupanjsko rješenje, pa ide žalba pa drugostupanjsko rješenje pa tužba Upravnom sudu. Kroz cijelo to vrijeme ide kamata 14 posto na te utvrđene obveze u nadzoru i Porezna se ne mora naplatiti sve do završetka Upravnog spora. Znači teoretski 4,5 godina prođe i ako dobiju na sudu naplate to sve uz kamatu 14 %. Mene zanima ako ja kao porezni obveznik osporim rješenje na sudu kakve su sankcije Poreznoj upravi. Proučavao sam sve žive zakone i ne vidim ništa pametno. Znači ako ja dobijem poništava se rješenje i nikome ništa a ako oni dobiju onda plati sve i još plus 14 posto kamata do dana uplate. Znači ne postoji nikakva sankcija prema poreznicima ako se ispostavi prema odluci Upravnog suda da su zaračunavali po rješenjima neutemeljeno porezne obveze pa se sve svodi da oni mogu bez ikakvog pardona pisat u rješenjima šta žele i kako žele.
  6. Onda kako je završilo vezano uz obračun kamata za period 1200 dana kada nisu donijeli rješenje u roku?Da li su stornirali kamate?
  7. Mozes ti njega darovat al moras platiti PDV na procijenjenu vrijednost danas. Znaci npr Izdas račun ženi na 1 kunu a PDV 23 % na procijenjenu vrijednost. Ta vrijednost ti je ovisno o tipu vozila, postoje tablice u poreznoj upravi pa tamo pitajte. Dakle država želi svoj dio od 23 % na procijenjenu vrijednost vozila danas pa nazovi ti to darivanjem ili kako već želiš.
  8. Ma po kojoj logici imaju pravo traziti ID obrasce iz 2001 i 2002. Pa ti obrasci su im predavani tada jer imamo potvrdu njihovog primitka. Kako ih mogu sada traziti i knjiziti u 2010 kada je nastupila zastara?!
  9. Porezni obveznik obveznik poreza na dobit je prestao s radom pocetkom 2009. Jos i dan danas ima rekapitulacija u Poreznoj upravi sa dugovnjima i pretplatama po pojedinim kontima koja se tamo vode. Dan je zahtjev za usklađenjem i preknjiženjem sa pretplaćenih konta na konta di ima evidentiran dug. Međutim nikako da to uštimasvanje njihovo završi. Po saldu iz te rekapitulacije je iznos pretplaćenih konta veći od onog jednog konta na kojem je dug. Za sve to vrijeme usklađenja koje nikako da završi porezna obračunava kamate na kontu di je dug a ove pretplate stoje netaknute. Sad su se nedavno javili da oni nemaju evidentirana zaduženja iz 2001 i 2002 godine po ID obrascima te da je zato iskazana pretplata jer je porezni obveznik uplaćivao al oni nisu knjižili zaduženja. Zanima me imaju li oni pravo sada tražiti ID obrasve iz 2001 i 2002 godine i zadužiti to retrogradno jer to bi trebala biti zastara.
  10. Ma nisam siguran da ste shvatili. Nije se on bavio djelatnosću iznajmljivanja. Slobodna zanimanja su odvjetnici, j. bilježnici itd. Covjek je sebi kao fizicka osoba iznajmljivao prostor sebi kao pravnoj osobi obvezniku poreza na dobit do 1999. Te godine je taj prostor unio tzv. zapisnikom o ulaganju u svoju djelatnost i od tada je vrsio amortizaciju. Ostatak je opisan u prvom postu.
  11. Covjek otisao u mirovinu jer djelatnost prestaje po sili zakona zbog 70 godina zivota. Prije 10 godina unio je zapisnikom o ulaganju nekretninu u poslovna sredstva. Do tada ju je sebi kao slobodnom zanimanju iznajmljivao. Znaci nekretnina je bila kupljena od strane njega kao fizičke osobe dakle nije je kupio kao Slobodno zanimanje nego je unio zapisnikom o ulaganju i na nju je obracunavao amortizaciju u slijedecih 10 godina. Porezna dosla u nadzor nakon prestanka djelatnosti i kaze treba platiti porez na dobit na procijenjenu vrijednost nekretnine. Dakle tumače to kao izuzimanje. Procijenili je na vise nego li ju je on svojedobno unio zapisnikom. Traze porez na dobit i pripadajuce kamate od dana dospjeca navodne obveze. Prema zakonu o porezu na dobit iz 1995 koji je bio na snazi u vrijeme kada je nekretninu unio zapisnikom bilo je propisano da je takvo ulaganje neoporezivo prilikom likvidacije. Poslije se zakon o porezu na dobit mijenjao i zanima me jel porezna sad može to tako retroaktivno tumacit. Evo par članaka zakona na koje se pozivamo u prigovoru Članak 5. Zakona o porezu na dobit (NN 35/95) važećeg 1999 godine. (1) Osnovica poreza na dobit uvećava se za isplate i izuzimanja, a umanjuje se za ulaganja Članak 10. Pravilnika o porezu na dobit (NN 7/96) važećeg 1999 godine. (1) Pod ulaganjem se, prema članku 5. Zakona, razumijeva sve što je porezni obveznik tijekom razdoblja oporezivanja unio u poduzeće, a ne potječe od obavljanja djelatnosti poduzeća. (2) Ulaganja mogu biti u obliku novca, dobra, vrijednosnih papira ili prava. (3) Ulaganja koja nisu u obliku novca, procjenjuju se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti. S obzirom da se radi o obvezniku poreza na dobit potrebno je sagledati i Članak 12. Zakona o porezu na dobit važećeg 1999 godine (1) Ako poduzetnik prestane s radom (likvidacija, otuđenje, promjena pravnog oblika i dioba), vlastiti kapital iz članka 3. ovoga Zakona utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine. (2) Ako imovinu poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka preuzme poduzetnik na temelju udjela u kapitalu, razlika između vrijednosti preuzete imovine i knjigovodstvene vrijednosti udjela smatra se promjenom kapitala i ne oporezuje se. Opći porezni zakon Članak 5. U postupku oporezivanja primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje.
  12. Jeste li vi sigurni u to što tvrdite? Mi smo tek u fazi prigovora na zapisnik. Kad bi to bilo tako mi bi odmah platili ono što oni traže prema prvostupanjskom rješenju i išli dalje žalbom na drugi stupanj i poslije tužbu. To bi napravili da zaustavimo kamatu al dobijam od odvjetnika informacije da ako platimo prema prvostupanjskom rješenju da to znači da priznaješ njihovo rješenje i ništa od daljnjih žalbi i tužbi.
  13. Porezna moze nakon drugostupanjskog rjesenja ici u ovrhu. Tuzba upravnom sudu ne odgada rjesenje. Al mislim da oni u pravilu cekaju ishod upravnog spora pa tek onda idu u naplatu. Pretpostavljam da je tako iz razloga jer u slucaju gubitka na upravnom sudu moraju vratit naplaceno uvecano za kamate. Jos ih se moze tuziti za naknadu stete zbog neutemeljeno naplacenog poreza. Na ovaj nacin cekajuci presudu upravnog suda igraju na sigurno jer nema potencijalnih kamata ni tuzbi za naknadu stete u slucaju gubitka upravnog spora a ujedno i vrijeme radi za njih jer raste kamata duzniku u slucaju gubitka spora.
  14. To i mene zanima al nikako da neko da suvisao odgovr. Ja sam tek u fazi prigovora na zapisnik al pretpostavljam da ce to na kraju doc do upravnog suda. Kamate su vec u ovoj fazi ogromne. Lako je ako dobijes na upravnom sudu, jasno da se otpisuje sve. Pitanje je ako izgubis na upravnom sudu, onda kamata ide sve do dana uplate a to se moze protegnut nekoliko godina. Stvar konkretno u mom slucaju je fifty fifty da cu dobit ili izgubiti. Al bitna razlika je da Porezna zaracunava kamate i ako dobije sve pet a ako izgubi ne snosi nikakve sankcije. Porezni obveznici su u totalno neravnopravnom polozaju.
  15. po poreznom rješenju treba odmah platiti porez (zbog zateznih kamata ako se izgubi upravni spor). povrat uplaćenih kamata tražiti nazad,uvečano za zakonske kamate,ako se uspije u upravnom sporu. Pa zar se ne smatra ako si svojevoljno platio po rjesenju da priznajes porezno rješenje i tužba upravnom pada u vodu? I mene zanima kako izbjeci te ogromne kamate koje smao rastu do okoncanja spora.
×
×
  • Napravi novi...