vicro

Nadam se da će ovi raditi: https://www.dropbox.com/s/mu39t2qhdorf911/hep%20ovrha.pdf?dl=0 https://www.dropbox.com/s/k918acojl5dnpej/Obustava.pdf?dl=0

Probao sad, meni radi, samo se mora dva puta kliknut na slow download.

Evo rješenje o ovrsi, rješenje o obustavi ovrhe i rješenje o prijenosu. Nadam se da će pomoći. http://www.megafileupload.com/65v9/hep_ovrha.pdf http://www.megafileupload.com/65va/Obustava.pdf S obzirom da je za obustavu ovrhe odgovoran vjerovnik (nije na poziv suda uplatio iznos za izlazak sudskog ovršitelja), čini mi se da se tu radi o zastari po čl. 233. st. 1 ZOO-a.

Vrlo rado da imamo novca za odvjetnika. Ne bi inače ovdje molio za savjet.

Evo danas mama u računovodstvu kopirala papire koje su dostavili. Uvidom u papire koje su poslali i rekonstrukcijom cijele situacije stanje je sljedeće: 16.06.2001. HEP Toplinarstvo podnosi sudu prijedlog za ovrhu na pokretninama ovršenika i novčanoj tražbini ovršenika. 05.07.2001. Sud donosi rješenje o ovrsi. Isto rješenje mama nikada nije primila. U međuvremenu, punih 14 godina ništa se ne događa. 08.09.2015. Sud donosi rješenje o obustavi ovrhe jer ovrhovoditelj nije predujmio troškove za izlazak sudskog ovršitelja. 18.01.2016. Sud donosi rješenje o prijenosu kojem se nalaže maminoj firmi da isplati tražbinu iz rješenja o ovrsi. Sad mi kao prvo nije jasno, ako je ovrha obustavljena u rujnu 2015., kako onda u siječnju 2016. ta ista ovrha može biti nastavljena (radi se o istoj ovrsi, isti poslovni broj, dakle ovrhovoditelj nije podnio novi prijedlog za ovrhu). Također, ne bi li to rješenje o ovrsi trebalo biti u zastari s obzirom da je zastarni rok za pravomoćne presude deset godina? Što učiniti? U računovodstvu firme kažu da oni moraju postupiti po rješenju suda.

Njezina je plaća veća od prosječne (čista plaća, nema nikakvih naknada troškova, prijevoza i sl.), kreće se oko 6800kn i od toga joj svaki mjesec računovodstvo skida 1/3 zbog aktivirane ovrhe putem admin. zabrane. Zanima me može li se na ostatak plaće koji dobije (4800kn) provoditi neka druga ovrha, konkretno sada ova koju su poslali na naplatu u firmu? I od kuda HEP Toplinarstvu uopće podatci gdje ona radi? I mogu li oni samo tako poslati ovrhu direktno njezinom poslodavcu? Mama nikakvo rješenje o ovrsi od njih nije primila.

Molio bih vas za pomoć. Mami se već nekoliko godina putem administrativne zabrane skida 1/3 plaće i uplaćuje ovrhovoditelju. Iznos plaće koji dobije nakon toga je 4800kn. Danas su joj u računovodstvu firme rekli da joj je od HEP Toplinarstva stigla ovrha iz 2001. godine na iznos od 5000kn. Žena u računovodstvu je rekla da će joj taj iznos podijeliti u 4 rate i tako isplatiti tu ovrhu. Ono što mene zanima je krši li tu njezin poslodavac zakon ukoliko se njoj već putem administrativne zabrane (koja ima svojstvo pravomoćnog rješenja o ovrsi) skida 1/3 primanja, i ne bi li ova nova ovrha trebala ići u redoslijed naplate i čekati sve dok se prva ovrha ne isplati u potpunosti? Hvala na odgovoru.

Pa da nemam kasnije probleme zbog toga (tipa kamate, blokada računa i sl.), obzirom da zaista nije velik iznos.

Na moj primjerak tužbe (koji mi je odmah vraćen) otisnut je pečat s datumom kad je zaprimljena i to je sve. I pečat na kojem piše da sam obavješten da u roku od tri dana trebam platiti tu pristojbu.

Itko?

Poštovanje! Danas sam na Općinskom građ. sudu u Zagrebu predao tužbu i gospođa mi je na moj primjerak otisnula pečat na kojem piše da u roku od tri dana trebam platiti sudsku pristojbu od 100kn. Problem je što ne znam na koji poziv na broj to moram uplatiti. Na tom pečatu piše broj računa, model 64, i poziv na broj 5045-42910- i sad bi tu trebali ići neki brojevi koji se odnose na moj predmet, ali tužbi još nije dodijeljen nikakav poslovni broj. Molim za pomoć.

Puno hvala na odgovoru! Još jedno pitanje - može li tužbu i svu ostalu dokumentaciju u sudsku pisarnicu donijeti bilo tko ili to može samo tužitelj, tj. osoba koja ima njegovu punomoć? Hvala!

Poštovanje! Imam kratko pitanje. U ovrhu se prigovorom umiješala treća strana kojoj je sud naložio da "pokrene parnicu protiv stranaka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom". Ovrhovoditelj prigovor treće osobe smatra neosnovanim dok ga ovršenik smatra osnovanim i to su izjavili sudu. Sad mi nije jasno protiv koga se treba pokrenuti parnica: - protiv ovrhovoditelja i ovršenika jednom tužbom - protiv ovrhovoditelja i ovršenika, ali za svakog ide posebna tužba - samo protiv ovrhovoditelja - samo protiv ovršenika Zbunjuje me ovaj dio "protiv stranaka". Hvala!

Poštovanje! Molio bih za savjet. U siječnju 2011. godine primili smo Rješenje o ovrsi za nepodmirene VIP račune za razdoblje od studenog 1999. do travnja 2000. godine. Prijedlog za pokretanje te ovrhe zaprimljen je dana 12. travnja 2011. godine, a ista je pokrenuta temeljem pravomoćnog i ovršnog Rješenja o ovrsi od dana 20. prosinca 2000. godine. Koliko znam, rok za zastaru pravomoćnih potraživanja je deset godina, pa je prema tome ovo potraživanje u zastari. U zakonskom smo roku uložili žalbu na to Rješenje. Danas smo od Suda dobili rješenje u kojem piše: "Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od pravomoćnosti rješenja pokrene parnicu radi proglašenja da je nedopuštena ovrha određena ovosudnim rješenjem o ovrsi posl. broj xxxx/11 od dana 23. studenog 2011. godine te dokaz o tome (primjerak tužbe) dostavi ovom sudu pozivom na gornji broj spisa." U obrazloženju piše: "Ovrhovoditelj se na žalbu ovršenika nije očitovao. Kako navodi žalbe upućuju na žalbeni razlog iz članka 46. st. 1 t. 11 Ovršnog zakona, te kako nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 48. st. 4. OZ-a, temeljem odredbe čl. 48. st. 3 OZ-a odlučeno je kao u izreci rješenja." I sad mi ništa nije jasno. Ako je potraživanje u zastari zašto mi moramo pokretati parnicu protiv VIP-a? Gledam taj čl. 48. st. 4. OZ-a i isto mi nije jasno o kakvim se "pretpostavkama" radi? U žalbi smo napisali: "I. Žalbu izjavljujem zato što je za potraživanje Ovrhovoditelja nastupila apsolutna zastara. II. Slijedom navedenog predlažem da Sud navedeno Rješenje o ovrsi stavi izvan snage, te ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika proglasi nedopuštenom." Što sad učiniti? Postoji mogućnost žalbe na ovo rješenje ili pokretanje te parnice.

Zanima me ako otac (koji nema braće ni sestara) da izjavu da se odriče nasljedstva samo u svoje ime, imaju li onda njegovo dvoje punoljetne djece (inače, unuci preminulog) pravo na njegov dio i nasljeđuju li svatko 1/2 tog djela? Hvala!

Puno Vam hvala na savjetima!

Dakle, ako sam dobro shvatio - podižemo stupnjevitu tužbu protiv banke i u njoj tražimo od Suda da tuženik (u ovom slučaju banka) ustupi sve podatke vezane uz kredit i dugovanje. Nakon što dobijemo sve podatke angažiramo vještaka da izračuna stvarno stanje duga i onda na temelju tih podataka "nadopunjavamo" tužbu konkretnim zahtjevima. No, ukoliko vještak izračuna da je dug uistinu onolik koliko banka tvrdi da je, možemo li prekinuti taj parnični postupak pred Sudom? I još nešto, koliko bi koštalo sastavljanje te tužbe od strane odvjetnika? Što se uopće u ovom slučaju uzima kao vrijednost spora?

Hvala na savjetima. U trenutku potpisivanja ugovora o kreditu kamatna stopa je bila 10% (promjenjiva) no već je kod prvog anuiteta ista "skočila" na 12%. Iznad toga nije išla sve do trenutka kad je kredit otkazan. Tad je zatezna kamata bila 25%, pa 18%, pa 14% (tako je barem navedeno u rješenju za ovrhu) i sad je 12%.

Nemamo niti otplatni plan, nikada ga nismo dobili. U pitanju je bio kredit na 15 godina, s polugodišnjim anuitetima (znači ukupno 30 anuiteta). Ono što imamo je promet po tekućem računu za razdoblje od 1999. do 2010. godine no problem je (i kako je to uopće moguće?!) što se svi prijeboji s tekućeg računa vode kao "Isplata u poslovnici" iako mi nikada nismo nikakve novce dizali u poslovnici (to nismo niti mogli obzirom da je račun bio blokiran). Sudska vještakinja koju smo bili kontaktirali i koja je banku tražila podatke je rekla da bez točnog popisa uplata s datumima kad su bili te kamatnih stopa ne može napraviti izračun koji bi bio uzet kao dokaz pred sudom. No uvidom u sve papire koje imamo rekla je da smo mi ovdje oštećena strana. No što nam to vrijedi kad to ne možemo dokazati...

A kako doći do podataka temeljem kojih će se obaviti financijsko vještačenje kad ih banka odbija dati?

Uplate sjedaju na žiro-račun banke, s posebnim pozivom na broj pod kojim se vodi kredit. Od banke smo u više navrata pismeno (preporučenom poštom s povratnicom) tražili plan otplate, ispis svih izvršenih uplata s datumima, kretanje kamatnih stopa od dana stavljanja u otplatu do danas, te točan iznos dospjele nepodmirene tražbine no do sada nikada nismo dobili nikakav odgovor. Također, mailom smo kontaktirali HNB, objasnili im da nam banka ne ustupa podatke o dugovanju. Oni su naš mail proslijedili Sektoru unutarnje revizije Zagrebačke banke. Od njih smo dobili kratak pisani odgovor da "svu potrebnu dokumentaciju zatražimo od Banke putem suda". Eto, u teoriji je sve to lijepo, ali u stvarnosti banke su očito ipak iznad svih. Ne preostaje nam ništa drugo nego provaliti u banku i ukrasti te papire. A obzirom da banka nikako ne želi dati te podatke, izgleda da tu ipak ima nečeg. I što sad poduzeti?!

Nije uplaćivana samo 1/3 plaće, već cijela plaća koja je u početku iznosila 5000kn, a danas preko 7000kn (putem blokade računa, iako to banka po ugovoru nije imala pravo). Do danas je banci uplaćeno preko 95,000 eura. I upravo u tome je problem - cijelo vrijeme se novci uplaćuju, a dug je poduplan. Ne bi mi bilo ništa sporno da mi njima nismo do sada platili ni lipu, ali uplatiti im preko 95,000 eura, a da dug ipak naraste na 140,000 eura mi je naprosto nevjerojatno. Nije se prije reagiralo zato što nismo uopće znali da je kredit otkazan, a obzirom da je banci svaki mjesec išla cijela plaća logično je bilo za pretpostaviti da se kredit otplaćuje. Da je kredit otkazan saznali smo tek prije dvije god. kad nam je stiglo rješenje za ovrhu na nekretnini. Tada smo na jedvite jade uspjeli saznati i koliko iznosi ukupno dugovanje. Inače, banka nam "milom" ne ustupa nikakve podatke. Odlazili smo u banku u njihov Sektor naplate rizičnih potraživanja da nam daju podatke no uredno su odbijali, preporučeno s povratnicom smo im slali zahtjeve za ustupanje podataka na što nam nisu niti odgovorili, onda smo kontaktirali sudsku vještakinju koja im je poslala nekoliko zahtjeva za ustupanjem podataka no oni su i nju uredno odbili. Također, kontaktirali smo i odvjetnika no on ništa nije napravio, osim što nam je za čitanje ugovora o kreditu i razgovor od pola sata naplatio 1500kn. Onda mogu samo pomisliti koliko bi koštalo da je poduzeo nešto pred sudom. Mi te novce jednostavno nemamo. Ići tužiti banku... zaista ne znam koliko ima smisla bosti se s rogatim. Zato me zanima radi li se ovdje o lihvarenju i može li se to prijaviti nekome i kome? Ja jednostavno ne vjerujem da je po zakonu da dug od 60,000 eura naraste na 140,000 eura, iako je banci vraćeno preko 95,000 eura i još se ide na ovrhu nad nekretninom koja je procijenjena na 135,000 eura.

Ne znam je li pitanje postavljeno na dobar podforum, no molim Vas za savjet. Ukratko - 1998. godine u Zabi je podignut stambeni kredit u iznosu od 60,000 eura. Godine 2000. kredit je zbog neplaćanja otkazan (bez ikakve pisane/usmene obavijesti). Odmah je počela prisilna naplata putem administrativne zabrane na 1/3 plaće te blokadom tekućeg računa svih ostalih primanja koja su na njega sjedala (regresi, božićnice, darovi za djecu, jubilarne nagrade...). Administrativna zabrana na 1/3 plaće provodi se i danas, a račun je "misteriozno" odblokiran krajem 2009. godine. Do danas je banci plaćeno preko 95,000 eura na ime duga. U isto to vrijeme dug od 60,000 eura ne da nije smanjen nego je narastao za više od duplo i danas iznosi nešto manje od 140,000 eura (s time da nam je usmeno rečeno da glavnica iznosi svega 10,000 eura, a sve ostalo su kamate). Iz banke nikada nismo dobili ništa napismeno o stanju duga, a odbijaju dati i popis svih izvršenih uplata. Kao šlag na tortu, banka je pokrenula ovrhu na nekretnini čiju je vrijednost sudski vještak procijenio na 135,000 eura. Ono što me zanima je - je li ovo legalno i po zakonu ili je u pitanju kamatarenje? Isplaćeno je 60,000 eura, do sad je banci vraćeno 95,000 eura, a dug unatoč tome iznosi 140,000 eura (od čega je 10,000 eura glavnica, a ostalo kamate) + pokrenuta ovrha na nekretnini. Ukoliko se radi o kamatarenju, kome i gdje možemo prijaviti banku? Puno hvala unaprijed!

Na Općinskom građ. sudu u Zagrebu rekli su nam da je pokretanje mirenja moguće jedino ako je u tijeku parnični postupak. Dakle, ta opcija otpada. Zar ne postoji nikakav drugi, jednostavan način, da se svatko upiše na 1/2 nekretnine, pogotovo obzirom da su oboje suglasni da se to učini i da je stan bračna stečevina?!

U redu, znači najpametnija opcija je prijedlog za mirenje. U Zagrebu se to podnosi Općinskom građ. sudu? Jel možete, molim Vas, ukratko navesti kako pokrenuti taj postupak i tko bi ga trebao pokrenuti? Pretpostavljam da oboje dođu na mirenje, odmah se slože oko ovog i sud izdaje rješenje? Još jedno pitanje - koliko se to plaća?