Jump to content

vicro

Korisnik
  • Broj objava

    76
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je vicro objavio

  1. Nismo niti mislili raditi kupoprodajni ugovor, a niti darovni obzirom da je stan bračna stečevina i oko toga su suglasni i mama i tata. Zar ne postoji nekakvo jednostavnije rješenje? Npr. da mama i tata sklope "bračni ugovor" (ili nešto slično) u kojem bi pisalo nešto tipa da "supružnici ti i ti potvrđuju da je nekretnina ta i ta bračna stečevina te da obzirom na isto supruga bez naknade prepušta suprugu 1/2 navedene nekretnine te mu dozvoljava upis u zemljišne knjige? I to se naravno ovjeri kod JB-a.
  2. Primili smo obavijest upravitelja zgrade (ZG Holding, GSKG) da će se pokrenuti postupak upisa i etažiranja zgrade. Zgrada je izgrađena 1997. godine, i mi smo prvi vlasnici stana. U obavijesti piše da im dostavimo vlasničku dokumentaciju. E sad, na Ugovoru o kupoprodaji kupac je samo moja mama, no ona bi se željela upisati na 1/2 stana, a na drugu polovicu da se upiše tata (u trenutku sklapanja tog Ugovora već su bili u braku preko 10 godina tako da je stan svakako dio bračne stečevine). Zanima me što trebaju priložiti uz taj Ugovor da bi se svatko upisao na 1/2 stana? Treba li mama napisati nekakvu suglasnost ili dopuštenje da je suglasna da se on upiše kao vlasnik 1/2 ili trebaju sklopiti nekakav ugovor? I još nešto - znam da je za upis potrebna tabularna izjava. Jedan od članaka Ugovora o kupoprodaji kaže: "Prodavatelj dozvoljava Kupcu, temeljem ovog Ugovora i plaćene cijene iz članka xy ovog Ugovora, te plaćenog poreza na promet, upis vlasništva u zemljišnim knjigama na nekretnini iz članka 1. ovog Ugovora bez ikakvog daljnjeg pristanka ili suglasnosti." Je li to to? Hvala unaprijed!
  3. Banka će pokrenuti ovršni postupak na tvojoj cjelokupnoj imovini. Za prepisivanje nekretnina/pokretnina na druge osobe ti je prekasno jer će to banka bez problema na sudu poništiti jer je očito s kojom je namjerom nekretnina/pokretnina darovana. Ne preostaje ti ništa drugo nego se dogovoriti s bankom da im nekako otplatiš taj dug. U protivnom te čekaju zatezne kamate i troškovi ovrhe koji nisu mali.
  4. Ako će pomoći, evo tekst rješenja Suda: "RJEŠENJE Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda xxxxx kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Zagrebačke banke d.d., protiv ovršenice xxxxx, dana 13. travnja 2011. godine riješio je Odbacuje se žalba ovršenika od 26. siječnja 2011. godine izjavljena protiv ovosudnog rješenja o ovrsi broj xxxxx od 24. prosinca 2009. godine, kao nepravovremena. Obrazloženje Ovosudnim rješenjem o ovrsi pod gornjim poslovnim brojem od 24. prosinca 2009. određena je ovrha na nekretnini ovršenice, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja. Ovršenica je dana 26. siječnja 2011. godine izjavila žalbu. Žalba ovršenice je nepravovremena. Uvidom u vraćenu dostavnicu za ovršenicu naznačeno rješenje sud je utvrdio da je ista zaprimila navedeno rješenje 17. ožujka 2010. godine. Obzirom da je ovršenica izjavila žalbu nakon proteka zakonskog roka od 8 dana, valjalo je na temelju odredaba članka 358 stavak 1 i 2 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08) u svezi odredaba članka 19 stavak 1 i članak 11 stavak 3 Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99), odlučiti kao u izreci rješenja. U Zagrebu.... Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u dovoljnom broju primjeraka, a o njoj odlučuje Županijski sud u Zagrebu."
  5. Danas nam je stigao odgovor Suda na žalbu koju je mama poslala na Rješenje o ovrsi. Unatoč svemu što je u žalbi bilo navedenom (da nismo bili obaviješteni o otkazu kredita, da se isti plaća svo ovo vrijeme i da je vraćeno preko 80000 eura, da nam Banka odbija dati točne podatke vezane uz stanje duga...) žalba je odbijena jer je nepravovremena. Možemo se u roku od 8 dana žaliti na to, i o tome će onda odlučivati Županijski sud. Što dalje? Ima li se smisla žaliti na tu odluku, i što navesti kao razlog? Moram priznati da sam ostao neugodno iznenađen ovakvom odlukom Suda obzirom na sve, a pogotovo obzirom na postupke Banke.
  6. Stan kao niti cijela zgrada NISU upisani u ZK. Zgrada ima samo formiranu katastarsku česticu, a u gruntovnici nije upisana (i dalje je upisano prijašnjih 12 različitih čestica, većinom livada i oranica). Zbog toga ne postoji klasična hipoteka, već je prilikom kupnje stana mama potpisala Izjavu o zasnivanju založnog prava (tata to nije potpisao, iako je stan bračna stečevina, i polovica je njegova). Inače, još u siječnju je mama uputila Žalbu na Rješenje o ovrsi Općinskom sudu. Još uvijek nikakvih novosti.
  7. Zna li itko odgovor na gornje pitanje: kako putem Suda zatražiti podatke o kreditu od Banke obzirom da ih ona ne želi ustupiti već nas i sama upućuje da ih zatražimo putem Suda?
  8. Danas je mama poštom primila odgovor Unutarnje revizije na pritužbu koju smo uputili HNB-u. Odgovor glasi: "Provjerom u evidencijama Banke utvrdili smo sljedeće: - dana 8.1.1998. sklopili ste s Bankom Ugovor o kreditu (stambeni kredit) u iznosu od 132.141,00 DEM (kasnije konvertirano u EUR) - zbog neuredne otplate kredit je otkazan u travnju 2001. godine te je pokrenut ovršni postupak na nekretnini - postupak je u tijeku i vodi se na Općinskom građ. sudu u Zagrebu pod brojem xxxx Obzirom da je između Vas i Banke u tijeku sudski spor molimo da sve potrebne podatke i dokumentaciju pribavite uvidom u spis ili ukoliko isti nisu priloženi spisu, zatražite od Banke putem suda. S poštovanjem, xy" Dakle, ništa novo. Ono što me zanima je kako sada putem suda zatražiti te podatke od Banke? Napravili bi uvid u spise, ali tamo su dokumenti iz 2001. godine kad je Banka predala Prijedlog za ovrhu, a od tada je prošlo 10 godina, i doslovno su stotine tisuća kuna uplaćene po kreditu tako da to nije pravo stanje.
  9. Zanima me još nešto; ima li banka pravo ovršiti cijeli stan ili samo maminu polovicu? Naime, stan je bračna stečevina, a tata nije niti sudužnik po kreditu, niti je potpisao suglasnost o zasnivanju založnog prava (hipoteke) na nekretnini. Pa me zanima može li on spriječiti ovrhu nad svojom polovicom stana? I ako išta znači, na ovoj je adresi prijavljen tek unazad 2-3 godine, iako je stan kupljen prije više od 12 godina.
  10. To bi značilo da možemo i sada uložiti žalbu na to Rješenje o ovrsi i u njemu navesti da nismo od Banke bili obaviješteni o ničemu te da se konstantno vrše uplate po kreditu već više od 10 godina? Ili...? U ovo zaista sumnjam tj., sve i ako se nešto tamo događa, sigurno neće biti nama u korist.
  11. Poslao sam im mail; javim što su odgovorili. Dakle, stvarno su super, nema šta. Poslao sam im mail u kojem sam objasnio problem sa Zagrebačkom bankom, i od njih nisam dobio nikakav odgovor niti savjet, nego su oni moj mail gdje ih molim pomoć prosljedili - Zagrebačkoj banci. Stvarno su mi puno pomogli. I onda me mailom kontaktirala službenica Zagrebačke banke iz odjela za unutarnju reviziju i zamolila podatke o kreditu kako bi mogla vidjeti o čemu se radi. Te podatke sam joj poslao 9.12. Naravno, do danas nisam dobio nikakav odgovor. Zašto me to ne čudi?!
  12. "Napisali ste da je jedino sredstvo osiguranja bila hipoteka na nekretnini, a isto nije provedeno jer nije izvršen upis u zk." Tako je; jedini instrumenti osiguranja su bili hipoteka (tj. Zapisnik o zasnivanju založnog prava; a zgrada i stan do danas nisu uknjiženi) te suglasnost o zapljeni 1/3 primanja. "Također, svaka 3 mjeseca (?) se Vašoj majci skida sav novčani iznos s računa?" Više ne. 2000. godine kada je aktivirana administrativna zabrana, blokiran je i tekući račun u Zabi na koji je sjedao ostatak plaće i svi dodatci. I od tada pa sve do svibnja 2009. su povremeno (svaka 2-3 mjeseca) skidali sav iznos koji bi se našao na računu. U početku su skidali sve, a negdje od 2003. godine se na izvodima iz banke pojavio trajni nalog u iznosu od 3300kn, koji mama nikada nije ugovorila i koji se provodio do svibnja 2009. kada odjednom prestaje. Nedavno smo u banci zatražili promet po tekućem od 1999. do danas tako da sad imamo točne iznose koji su sjedali na račun i koji su isplaćivani (a te isplate koje su oni sami vršili, mudro vode kao "isplata u poslovnici" pa ispada da smo mi sami u poslovnici banke dizali te novce). Koji bi nam onda sada trebao biti sljedeći potez obzirom da se banka oglušuje na naše zahtjeve za podatcima vezanim uz kredit? Odemo na Općinski sud u Zagrebu i...? Rok za žalbu na Rješenje o ovrsi je istekao prije više od pola godine tako da pretpostavljam da žalba nema smisla.
  13. Tako je; administrativna zabrana se provodi već skoro 10 godina (na 1/3 plaće), a do početka 2009. su se vršili prijeboji s tekućeg računa na koji je sjedao ostatak plaće i svi dodatci (božićnice, regresi, uskrenice, jubilarne nagrade...). I još smo im u svibnju ove godine uplatili 18500 eura, tako da smo im po našim izračunima do sada uplatili preko 88000 eura, ali za velik dio nemamo dokaz jer su oni sami vršili te uplate terećenjem tekućeg računa, i upravo nam zato i treba taj ispis svih uplata (koji oni očito namjerno ne žele dati).
  14. Poslao sam im mail; javim što su odgovorili.
  15. To bi značilo što? Da ih tužimo? Za što? Ne davanje informacija?
  16. 2.11. poslali pismeni zahtjev Banci za podacima vezanim uz kredit, i do danas naravno nikakvog odgovora. I kako sada doći do tih podataka, jer Sud naravno ne priznaje ništa drugo osim službenih podataka iz Banke? Prema ovome Banka može raditi što god hoće, a mi se lijepo možemo je...
  17. Jeste li Vi sigurni u ovo? Naime, mojoj mami banka već godinama uzima 1/3 plaće putem administrativne zabrane, ali su ujedno podnijeli i Prijedlog za ovrhu na nekretnini na kojoj imaju zalog, i Sud tu nije vidio ništa sporno i donio je Rješenje o ovrsi na nekretnini.
  18. Ako banka ima hipoteku na stan/kuću može provesti ovrhu nad istima. I vjerojatno hoće.
  19. Banku ne zanima tvoj stan jer oni su tebi dali novce, a ne stan, i njih zanima samo gotovina. Banka će tek u krajnjoj nuždi (kada se ne budu mogli naplatiti niti od tebe, niti od sudužnika), aktivirati hipoteku i zatražiti od suda prodaju stana na dražbi. Jer ovrha košta, a i treba vremena da dođe do nje. Jedino što ti preostaje je probati prodati stan, i od onog što dobiješ prodajom vratiti kredit.
  20. Što se tiče Industrogradnje, kažem, ne znam što bismo postigli time. Prilično sam siguran da bi se na pismeni poziv oglušili, a da ih idemo tužiti to bi sigurno koštalo, a nekada nismo imali doslovno niti za kruh, a kamoli još za plaćanje sudova. A niti sada nije bolje. Nismo uložili žalbu (tako da je Rješenje postalo pravomoćno) zato što smo tada pokušavali postići dogovor s bankom, i oni sami su nam mudro savjetovali da ne ulažemo žalbu "jer će to biti samo dodatni troškovi". Zatim smo angažirali odvjetnika, on je sve papire pregledao i rekao nam da mu za daljnje postupanje treba točan izračun sudskog vještaka. Mi smo zatim kontaktirala jednu sudsku vještakinju koja se baš bavi financijama (i revizorica je) i od kad smo je angažirali pokušava dobiti od njih te papire koji joj trebaju da bi mogla sve točno izračunati, međutim banka to uredno odbija. Sada ćemo, kao što ste savjetovali, mi probati pismeno zatražiti sve te papire.
  21. Možete li mi, molim Vas, navesti na koji da se zakon pozovemo, obzirom da smo ih mi kontaktirali telefonski i nakon toga otišli u banku, ali su nas svaki put odbili s objašnjenjem da nam to oni nisu dužni dati. Koliko znam, Industrogradnja je u stečaju?! Pa ne znam koliko bi to uopće imalo smisla? I što bi uopće time postigli? @severus: Na Rješenju o ovrsi imamo kretanje kamatnih stopa - počele su od 25% i smanjivale se na sadašnjih 14%. Da, kredit je otkazan, iako mi o tome nikada nismo bili obaviješteni niti telefonski, a kamoli pismeno. To smo saznali tek kada smo primili ovo Rješenje o ovrsi početkom ove godine jer piše na njemu. Svakako nam je u interesu ovo riješiti, kao prvo zato što nemamo kamo ići, ovo je stan u kojem živimo i nikako ne želimo ostati bez njega, a kao drugo zato što smo kroz ovih deset godina banci vratili cijeli iznos koji su nam oni "posudili". Hvala Vam na pomoći, zaista mi puno znači.
  22. 1997. kada je kredit dizan, bilo ga je (očito) moguće dobiti na temelju Zapisnika o zasnivanju založnog prava ovjerenog od javnog bilježnika. Radilo se o novogradnji (i stanu kupljenom preko ZANE), i u Katastru zgrada uredno ima svoju česticu. A za upis u Gruntovnicu je bila Ugovorom o kupoprodaji obvezana Industrogradnja (koja je gradila zgradu), koja to eto, do danas nije učinila, iako je rok bio 5 godina (a prošlo je 13). Ponavljam, kredit nema jamaca niti sudužnika. Mama je digla kredit na sebe (zaposlena 30 godina u državnoj tvrtki), i jedini instrumenti osiguranja su bili taj Zapisnik o zasnivanju založnog prava, osiguranje od požara, te normalno suglasnost o zapljeni 1/3 primanja.
  23. Zar nitko nema nikakav savjet? Može li mi barem netko odgovoriti ima li banka pravo odbiti službeni zahtjev sudske vještakinje?
  24. Više zaista ne znam kome bih se mogao obratiti za nekakav savjet, pa se obraćam i Vama na ovom forumu. Mama mi je krajem 1997. podigla stambeni kredit u Zabi za kupnju stana, u iznosu od 66000 eura (132000 DEM), na rok od 15 godina s promjenjivom kamatnom stopom od 10%. Kredit nije imao nikakvih jamaca niti sudužnika, a jedini instrument osiguranja je kupljeni stan koji je koštao 110000 eura (220000 DEM), i dio je plaćen u gotovini, a za ostatak je dignut spomenuti kredit. Zgrada do danas nije etažirana, niti upisana u zemljišnim knjigama, tako da je stan u vanknjižnom vlasništvu. Ubrzo nakon što je kredit dignut, tata ostaje bez posla i roditelji prestaju plaćati kredit. Krajem 2000. godine banka blokira mamin račun u banci i šalje administrativnu zabranu u njezinu tvrtku. Od tada se 1/3 plaće administrat. zabranom automatski uplaćivala banci na ime duga, a ostatak koji je sjedao na račun banka je skidala s računa u razmacima od dva-tri mjeseca. Moram napomenuti da su tu osim plaće uključene i sve božićnice, uskrsnice, regresi, darovi za djecu, dvije jubilarne nagrade (za 25. i 30. godišnjicu)... Roditelji se nisu bunili niti išta poduzimali jer su vjerovali da se kredit time plaća. Napomenuo bih da svo to vrijeme iz banke nije stigla jedna jedina obavijest o stanju kredita, otplaćenog iznosa, ostatka duga niti išta drugo. Negdje u ljeto 2007. odlazimo do banke vidjeti stanje kredita i saznajemo da dug ne da se nije smanjio nego je narastao na iznos od 145000 eura (podsjećam da je dignut kredit od 66000 eura), te da je kamatna stopa 18%. Tada gospođe u banci nisu našle shodnim napomenuti jedan detalj - da je kredit otkazan 2001. godine (bez ikakve obavijesti). Od tada pokušavamo kontaktirati više instance u banci na koje su nas uputili kako bi nekako riješili taj problem no oni se uredno oglušuju. U ožujku ove godine dobivamo sa Suda Rješenje o ovrsi na nekretnini zbog duga od 93000 eura kako stoji u Rješenju (zanimljivo je i da je Prijedlog za ovrhu iz 2001., a Sud ga je zaprimio tek 2004.). Tada ponovo odlazimo u banku gdje nam nude dvije opcije - gotovinska uplata od 70000 eura (ostatak duga se otpisuje) ili refinanciranje kredita. Druga opcija je odmah otpala jer više na ovom stanu banka ne može upisati hipoteku obzirom da stan nema vlasnički list (niti je upisan u KPU), a kasnije je otpala i prva opcija jer mi naravno taj iznos nemamo, a niti jedna banka ne želi dati novi kredit nekom s crne liste tko već ima i utuženje po kreditu. Uspjevamo skupiti 18500 eura i to uplaćujemo na račun banke. Nakon toga stanje kredita (dugovanja) iznosi 131000 eura. I tako dolazimo do mrtve točke - gotovine više nemamo, a na stan koji imamo banka ne može upisati hipoteku jer nije uknjižen. Odlazimo po savjet i kod odvjetnika koji pregledava sve papire koje imamo i nakon što je zbrojio sve uplate koje su svih ovih godina bile uplaćivane dolazi do iznosa od preko 88000 eura koje smo do sada uplatili banki na ime tog kredit. On nas upućuje na sudsku vještakinju za bankarstvo i financije. Nakon što smo njoj objasnili sve detalje, predali sve papire koje imamo, ona nas traži da donesemo još neke papire iz banke (točne iznose svih uplata s datumima, kretanje kamatnih stopa, te izvod iz poslovnih knjiga na temelju kojih je podnijet Prijedlog za ovrhu) - banka nas naravno odbija s obrazloženjem da nam oni to ne mogu dati jer nismo u sudskom sporu. Nakon toga im ona šalje nekoliko službenih dopisa na koje se uredno oglušuju, zove ih telef. gdje joj govore kako je to jako puno posla i kako oni to ne mogu, da bi joj prošli tjedan (nakon 2 mjeseca natezanja) poslali dopis da oni ne moraju dati tražene podatke. I sada smo opet na mrtvoj točki. Ispričavam se na ovako dugom postu, ali zaista se nadam za pomoć i savjet jer više ne znam kome da se obratimo. Zanima me ima li banka pravo oglušiti se samo tako na zahtjev sudske vještakinje? Samo bih napomenuo da i odvjetnik i sudska vještakinja smatraju da smo mi ovdje oštećena strana, ali dok ne dobiju sve potrebne službene papire iz banke ne mogu ništa. A nama za to vrijeme prijeti izbacivanje na ulicu. Mislim da je tu i više nego očito da nas banka želi izigrati obzirom da ne bi oni samo tako nudili otpis skoro pola kamata.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija