sony

Ne cudis se sto ti nitko nije odgovorio, kakv sustav PDV-a? Sta si ti obrtnik, uposlenik, imas doo ili si samo gradjanin na placi odnosno po novom na mirovini???

Nije jasno ima li tvoj otac poslovni prostor ili pak je sjediste firme u stambenom prostoru vl tvog oca. Ako je poslovni prostor (ima takav status) sto znaci poseban je, ima svoje prikljucke itd., na poreznoj mozes dobiti informaciju o cijenama najma. Ukoliko pak se radi o stambenom prostoru, iznos najamnine nije nicim odredjen, drugim rijecima otac ti moze dati besplatno u najam prostor. Inace porez na najam ce placati tvoj otac (iznos najamnine pomnozi sa 0,105 i dobit ces iznos poreza). Inace ta vrsta poreza je "najjeftinija", pa proracunaj mozda ti se isplati da napises vecu svotu, kako bi sebi u firmi povecao troskove, a porez koji mora platiti tvoj otac platis sam ali ti je jeftiniji nego porez na dobit. Nadam se da je jasno

Koliko razumijem ne radi se o nikakvoj donaciji. Vi sufinancirate u ime svoje rodjake gradnju kuce vaseg prijatelja. Dogovorite s prijateljem da se kuca gradi u ime oboje i da su on i njegova supruga suvlasnici. Isto tako tako je kuca izgradjena u vrijeme vazeceg braka ili vanbracne zajednice koja se s brakom moze posistovjetiti, u slucaju razvoda po novom Obiteljskom zakonu, supruznici dijele zajednicku imovinu 50 / 50

Zavisi na kakvu povlasticu? Naime neke su ukinute tipa braniteljske i taj upis zabrane otudjenja se moze brisati iz prometne. Vise detalja pa ce i odgovor biti vjerojatno konkretniji

POtrazi u svojoj arhivi RRIF br 12 od 2002.g. - sve pise

Vidi jos i ovo http://infos.hok.hr/faq/odgovor/416_hr.html

Evo sto sam nasao UGOVOR O ORTAKLUKU Ugovor o ortakluku, ili ugovor o ortaštvu. Ugovor o ortaštvu mogu sklopiti fizičke i pravne osobe, domaće i strane. Ortaštvo je trajan obveznopravni odnos pa se i na njega primjenjuju odgovarajuće odredbe koje vrijede za obveznopravne odnose. Ugovor o ortaštvu je imenovani ugovor jer ga zakon izričito uređuje i konsenzualan je budući da nastaje u trnutku kad su se ortaci o njemu sporazumjeli. Ugovor o ortaštvu je neformalanjer jer za sklapanje ugovora ne postoji unaprijed propisani oblik. Sloboda oblika vrijedi i za ugovor sklopljen između bračnih drugova. Moguće je dakle sklapanje ugovora i u usmenom i u pisanom obliku, kao i konkludentnim radnjama, na primjer kad supružnici zajedno nasljede nekretninu ili vode zajedničko poduzeće ili kada više nasljednika zajedno nastave voditi nasljeđeno poduzeće. Čak i onda ako se pritom poriče sklapanje ugovora o ortaštvu, može se iz ponašanja prema trećima (odnos prema vani) zaključiti je li riječ o ortaštvu ili nije. Iznimka glede obilka sklapanja ugovora postoji samo u osobitim, zapravo prilično nevažnim slučajevima kad je pisani oblik obvezatan ako se ugovor odnosi samo na sadašnju ili samo na buduću. I za izmjenu ugovora ne zahtjeva se posebni oblik, no potrebna je suglasnost svih ugovornih stranaka. Određene pravne posljedice mogu nastati bez obzira na postojanje ugovora o ortaštvu. Pobudi li se u nekog trećeg, koji je u dobroj vjeri, dojam da između više osoba postoji odnos članova nekog ortaštva, onda se u odnosu prema trećemu oni tretiraju kao ortaci. Pojam Ugovorom o ortakluku uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Ortakluk je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Sastav imovine Imovinu ortakluka čine ulozi ortaka (glavnica) te imovina stećena poslovanjem ortakluka. U imovinu ortakluka ulaze i naknade za uništene, oštećene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. Imovina ortakluka zajednička je imovina ortaka. Imovina ortaka koja kao ulog nije unesena u zajedničku imovinu, njegova je posebna, od zajedničke odvojena, imovina. Ulog Ortački se ulog može sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima. Ako se ulaže cijela imovina, pod njom se razumijeva samo sadašnja imovina. Ali ako ugovor obuhvaća i buduću imovinu, pod njom se razumijeva samo stečena, a ne i naslijeđena imovina, osim ako su obje izrijekom ugovorene. Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadašnje ili samo buduće imovine nije valjan bez popisa i opisa dijelova koji u nju ulaze. Ortak koji se obvezao uložiti samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici ortakluka, osim ako je vrijednost njegova rada, procijenjena u novcu, uključena u glavnicu. Veličina uloga Ako nije drukčije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge. Ortak nije obavezan na naknadno povečanje ugovorenog uloga. Ali ako se zbog promijenjenih okolnosti zajednički cilj ne bi mogao postiči bez povečanja uloga, ortak koji ne pristane na povečanje može istupiti iz ortakluka, a može ga se iz njega i isključiti. Svi ortaci su, u pravilu, dužni jednako sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja, bez obzira na vrstu i veličinu njihovih uloga. Unošenje uloga u imovinu ortakluka Stvari i prava iz ortačkog uloga postaju imovinom ortakluka temeljem ugovora o ortakluku na način propisan za.stjecanje pojedinih imovinskih prava. Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga. Kad se ulaiu novac i stvari procijenjene u novcu, u dvojbi se smatra da se daju u vlasništvo. Ortak ne može raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajedničke imovine, niti može zahtijevati njezinu diobu. Zajedničko poslovodstvo Pravo na vođenje poslova ortakluka pripada zajednički svim ortacima. Odluke u vođenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju zajedničkom stvarju u suvlasništvu. Ortak koji ulaže samo svoj rad, a koji nije ukljućen u glavnicu, sudjeluje kod donošenja odluka, ali bez prava glasa. Prijenos poslovodstva i zastupanje Zabrana konkurencije Kad je ugovorom o ortakluku ovlaštenje na vođenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, tada se oni smatraju punomočnicima. Ako je ovlaštenje na vodenje poslova preneseno na više ortaka odgovarajuće se primjenjuje odredba iz naprijed navedenog, ali ako je ugovorom o ortakluku određeno da svaki od njih može sam poduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka ovlaštenih na vodenje poslova može usprotiviti poduzimanju posla u kojem se slučaju namjeravani posao ne može poduzeti. Prava i obveze ortaka kojima je povjereno vođenje poslova ortakluka određuju se prema odredbama Zakona o obveznim odnosima (vidi u nastavku), ako ugovorom o ortakluku nije drukčije određeno. Nijedan ortak nema pravo povjeriti vođenje poslova ortakluka trečoj osobi, niiti koga primiti u ortakluk, a ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajedničkog cilja ili nanijela šteta ortakluku. Polaganje računa Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo dužni su uredno voditi poslovne knjige i polagati račun o stanju zajedničke imovine te svim prihodima i rashodima. Prije nego se dovrši posao ne može se zahtijevati za ključni obračun i podjela dobiti i gubitka. Ali ako se radi o dugoročnim poslovima koji donose godišnji prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje računa i podjelu dobiti koncem svake poslovne godine. Ortak koji je pristao na podnošenje samo zaključnog obračuna ili se odrekao prava zahtijevati polaganje računa, može, ako dokaže nepošteno vođenje poslova, zahtijevati polaganje računa za dovršene i buduće poslove. Pravo nadzora Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili više ortaka, zadržavaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje uključuje pravo zahtijevati izvješće o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave. Oduzimanje ovlaštenja i otkaz poslovodstva Ovlaštenje na vodenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, ako ugovorom o ortakluku nije drugačije određeno, može se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene dužnosti, nesposobnosti za uspješno vođenje poslova ili drugih važnih razloga. Ortak može otkazati povjereno mu poslovodstvo ako za to ima opravdan razlog. Sklapanje pravnih poslova prema trećima Ortak ne može pravnim poslom s trećom osobom pravovaljano obvezati ortakluk bez izričitog ili prešutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomoćnika. Položaj trećega može imati i ortak koji je u ortakluku samo s dijelom svoje imovine, a s preostalim dijelom samostalno sudjeluje u pravnom prometu. Potraživanja i dugovanja ortakluka Na potraživanja i dugovanja ortakluka, ako nije drugačije ugovoreno, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama s više dužnika ili vjerovnika. Treći kao dužnik ortakluka ne može staviti u prijeboj potraživanje koje ima prema nekome od ortaka protiv potraživanja koja pripadaju ortakluku. Prigovor da potraživanje pripada imovini ortakluka ne može se istaknuti prema dužniku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato. Odgovornost za štetu i nedopuštenost prijeboja Ortak odgovara za štetu koju nanese ortakluku, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Nije dopušten prijeboj štete s korišću koju je ortak inače pribavio ortakluku, osim kad su šteta i korist nastale istim samovlasno poduzetim poslom. Dobitak i gubitak Dobit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrijednosti ortačkih uloga (glavnice, zajedničkih dugova i troškova). Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortačkih uloga (glavnice). Udjeli u dobiti i gubitku Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvrđeni ugovorom o ortakluku, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veličini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku. Ako je određen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u dvojbi to utanačenje vrijedi za dobit i za gubitak. Istup iz ortakluka Ugovor o ortakluku sklopljen na neodređeno vrijeme ortak može otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na štetu ostalih ortaka. Isto vrijedi za ortakluk koji je nakon isteka određenog vremena prešutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja života ortaka. Ugovor o ortakluku sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati prije isteka toga vremena samo iz važnih razloga, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku koju, namjerno ili iz krajnje nepažnje, učini drugi ortak, zbog nemogućnosti ispunjenja takve obveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojega je poglavito zavisilo obavljanje poslova ortakluka. Ortak koji otkaže suprotno naprijed navedenom, odgovara ostalim ortacima na štetu koja zbog toga nastane. Vjerovnik koji je postigao pljenidbu ortakova udjela u imovini ortakluka, može otkazati ortakluk i bez pridržavanja otkaznog roka. Za vrijeme trajanja ortakluka vjerovnik ne može ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortakluku, izuzev prava na udio u dobiti. Ništava je odredba ugovora kojom se isključuje ili ograničuje pravo ortaka na otkaz ugovora o ortakluku. Iskljućenje ortaka Ortak se može isključiti iz ortakluka ako za to postoje važni razlozi, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku, pada pod stečaj, potpunog ili djelomičnog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog učinjenog kažnjivog djela. Odluku o iskljućenju, ako nije drugačije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno. Učinak istupa i isključenja Učinak otkaza i isključenja nastupa danom izjave o otkazu odnosno danom priopćenja odluke o isključenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvrđeni kao pravovaIjani. Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka isključen sudjeluje u dobiti i gubitku nastalima do dana otkaza, odnosno isključenja. Ostala prava i obveze ortaka iz prethodnog stavka utvrđuju se prema odredbama o diobi zajedničke imovine ortakluka u slučaju njegova prestanka. Razlozi prestanka ortakluka Ortakluk prestaje: 1. ostvarenjem zajedničkog cilja ili ako njegovo ostvarenje postaje nemogućim, 2. protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortakluku, 3. propašću zajedničke imovine, 4. sporazumom ortaka, 5. smrću odnosno prestankom postojanja te istupom ortaka, ako ortakluk čine dva ortaka Ako ih je u ortakluku više od dva, predmnijeva se da u navedenim slučajevima ostali žele nastaviti ortakluk. Nasljeđivanje prava i obveza ortaka Ortačka prava i obveze u pravilu ne prelaze na njegove nasljednike. Nasljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlašteni su zahtijevati polaganje računa i njihovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti ono što je ostavitelj dugovao ortakluku. Ako su ugovorom o ortakluku izrijekom obuhvaćeni nasljednici ortaka, obvezni su, ako prihvate nasljedstvo, nastaviti ortakluk. Ta se obveza ne može odnositi na nasljednike nasljednika. Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostaviteljeve obveze prema ortakluku, odbit će mu se od nasljeđenog udjela razmjeran dio. Dioba i povrat stvari Nakon prestanka ortakluka slijedi dioba zajedničke imovine. Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku, vraćaju mu se. On nema pravo na naknadu za slučajnu propast stvari, niti za njezino pogoršanje zbog redovite upotrebe. Redoslijed u diobi zajedničke imovine Iz zajedničke imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka. Za nedospjela i sporna dugovanja ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje. Nakon podmirenja zajedničkih dugova, vraćaju se ulozi. Za nenovčane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili prepuštanju stvari na uporabu, naknaduje se vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. U svrhu namirenja dugova i vraćanja uloga, unovčit će se zajednička imovina, ako je to potrebno. Ostatak zajedničke imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraćanja ortačkih uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti. Doplata manjka Ako zajednička imovina nije dostatna za podmirenje zajedničkih dugova i vraćanje uloga, ortaci doplaćuju manjak prerna razmjeru snašanja gubitka. Ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega otpada, ostali ortaci ga snose na jednake dijelove. Primjena odredaba o razvrgnuću suvlasničke zajednice Na pitanja u vezi s diobom zajedničke imovine koja nisu uređena u prethodnim odredbama, odgovarajuće se primjenjuju propisi o razvrgnuću suvlasničke zajednice.

Javi se na moj mail sony@europe.com pa ti posaljem par primjera Pozdrav

Nije mi to bas jasno. Idemo od pocetka: smije li se obrt baviti uvozom robe za dalju prodaju? mislim da je to kljucno pitanje, ostalo su tehnicke stvari Hvala na razumijevanju i toleranciji

Prijatelj ima namjeru otvoriti obrt, a za pocetak ima namjeru biti ekskluzivni dobavljač za RH za jedan atraktivni proizvod. Vec par dana vodimo raspravu o tome da li kao obrtnik, ako je registriran za prodaju u tranzitu, moze vrsiti uvoz pomenute robe i direktno dostavljati kupcu. Kako stoje stvari glede prava na uvoz, registracije kao uvoznika,eventualnih potreba za skladistenjem, itd? Najljepse zahvaljujem

Zahvaljujem, sad mi je jasnije

Nisam znao da rvi imaju pravo na neke dionice. Moze pojasnjenje prava i postupka Hvala

Predao sam zahtjev za rvi u 9 mj 2005 ali jos nisam bio ni na prvostupanjskom. Sto se tice ponavljanja postupka, mislis li time da ide drugaciji obracun mirovine ili pak moram ponovo kod vjestaka. Isto tako interesira me ako dobijem RVI prvostupanjski, jel to vrijedi za novi obracun mirovine ili pak treba potvrda drugostupanjskog. Hvala na trudu

Hvala na informaciji.

Tocno, na bolovanju sam 1,5 godina neprekidno (ono prije ne navodim). Koji podaci jos trebaju (nemam rvi jer je jos u postupku, dragovoljac sam 3 g u mup, ostalo hv, casnicki cin, neranjavan, bolest kao posljedica ucesca u ratu), ako treba jos podataka tu sam. Hvala

Vezano uz prevodjenje policijskih cinova u vojne, imam pitanje. Naime ja sam iz policije u HV otisao u vrijeme rat, nakon sto je nastala bolest, pa bi mi se trebao priznati cin iz policije. E sad ja sam u to vrijeme imao cin samostalnog inspektora, koji cin ne postoji u MUP -u vec godinama. Koja je paralela u sadasnjim policijskim cinovima. Hvala lijepo

Prosao sam 1 stupanjsko tj zupanijsko vjestacenje (prije 1,5 mjeseci) i utvrdjena mi je opca nesposobnost 100% vezana uz rat. Obzirom da nisam vise u sastavu ni MUP-a ni HV, vec radim u civilnoj firmi, gdje se ide na drugostupanjsko i koliko se otprilike ceka. Iz sasatva HV sam izasao 2002 sporazumno, a pocetkom rata sam bio u sastavu MUP-a. Hvala na odgovorima

Vezano uz prevodjenje policijskih cinova u vojne, imam pitanje. Naime ja sam iz policije u HV otisao u vrijeme rat, nakon sto je nastala bolest, pa bi mi se trebao priznati cin iz policije. E sad ja sam u to vrijeme imao cin samostalnog inspektora, koji cin ne postoji u MUP -u vec godinama. Koja je paralela u sadasnjim policijskim cinovima. Hvala lijepo

Ako moze pomoci evo svih "psiho" dijagnoza iz MKB (Medjunarodne kvalifikacije bolesti) koja se koristi i u nasem zdrastvu to su tzv F dijagnoze F00 Demencija kod Alzheimerove bolesti (G30.-+) F00.0 Demencija kod Alzheimerove bolesti s ranim početkom (G30.0+) F00.1 Demencija kod Alzheimerove bolesti s kasnim početkom (G30.1+) F00.2 Demencija kod Alzheimerove bolesti, atipična ili miješani tip (G30.8+) F00.9 Demencija kod Alzheimerove bolesti, nespecificirana (G30.9+) F01 Vaskularna demencija F01.0 Vaskularna demencija s akutnim početkom F01.1 Multiinfarktna demencija F01.2 Supkortikalna vaskularna demencija F01.3 Miješana kortikalna i supkortikalna vaskularna demencija F01.8 Ostale vaskularne demencije F01.9 Vaskularna demencija, neoznačena F02 Demencija kod ostalih bolesti svrstanih drugamo F02.0 Demencija kod Pickove bolesti (G31.0+) F02.1 Demencija kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti (A81.0+) F02.2 Demencija kod Huntingtove bolesti (G10+) F02.3 Demencija kod Parkinsonove bolesti (G20+) F02.4 Demencija kod infekcije virusom humane imunodeficijencije /HIV/ (B22.0+) F02.8 Demencija kod ostalih specificiranih bolesti svrstanih drugamo F03 Nespecificirana demencija F04 Organski amnestički sindrom koji nije uzrokovan alkoholom ili drugim psihoaktivnim tvarima F05 Delirij koji nije uzrokovan alkoholom ili ostalim psihoaktivnim tvarima F05.0 Delirij koji nije superponiran na demenciju, tako opisan F05.1 Delirij superponiran na demenciju F05.8 Ostali delirij F05.9 Delirij, neoznačen F06 Ostali duševni poremećaji izazvani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću F06.0 Organska halucinoza F06.1 Organski katatoni poremećaj F06.2 Organski uvjetovana sumanutost (shizofreniji sličan poremećaj) F06.3 Organski afektivni poremećaji (poremećaj raspoloženja) F06.4 Organski anksiozni poremećaj F06.5 Organski disocijativni poremećaj F06.6 Organski poremećaj s emocionalnom labilnošću /astenični/ F06.7 Blagi kognitivni poremećaj F06.8 Ostali označeni duševni poremećaji vezani uz oštećenje i disfunkciju mozga i fizičku bolest F06.9 Neoznačeni duševni poremećaj vezan uz oštećenje i disfunkciju mozga i fizičku bolest F07 Poremećaj ličnosti i poremećaji ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga F07.0 Organski poremećaj ličnosti F07.1 Postencefalitični sindrom F07.2 Postkomocijski sindrom F07.8 Ostali organski poremećaji ličnosti ili poremećaji ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga F07.9 Neoznačeni organski poremećaj ličnosti i poremećaj ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga F09 Neoznačeni organski ili simptomatski duševni poremećaj F10 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom F10.0 Akutna intoksikacija F10.1 Štetna uporaba F10.2 Sindrom ovisnosti F10.3 Stanje apstinencije F10.4 Stanje apstinencije s delirijem F10.5 Psihotični poremećaj F10.6 Amnestički sindrom F10.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F10.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F10.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F11 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem opijata F11.0 Akutna intoksikacija F11.1 Štetna uporaba F11.2 Sindrom ovisnosti F11.3 Stanje apstinencije F11.4 Stanje apstinencije s delirijem F11.5 Psihotični poremećaj F11.6 Amnestički sindrom F11.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F11.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F11.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F12 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem kanabinoida F12.0 Akutna intoksikacija F12.1 Štetna uporaba F12.2 Sindrom ovisnosti F12.3 Stanje apstinencije F12.4 Stanje apstinencije s delirijem F12.5 Psihotični poremećaj F12.6 Amnestički sindrom F12.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F12.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F12.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F13 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem sedativa i hipnotika F13.0 Akutna intoksikacija F13.1 Štetna uporaba F13.2 Sindrom ovisnosti F13.3 Stanje apstinencije F13.4 Stanje apstinencije s delirijem F13.5 Psihotični poremećaj F13.6 Amnestički sindrom F13.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F13.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F13.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F14 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem kokaina F14.0 Akutna intoksikacija F14.1 Štetna uporaba F14.2 Sindrom ovisnosti F14.3 Stanje apstinencije F14.4 Stanje apstinencije s delirijem F14.5 Psihotični poremećaj F14.6 Amnestički sindrom F14.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F14.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F14.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F15 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem drugih stimulativnih sredstava, uključujući kofein F15.0 Akutna intoksikacija F15.1 Štetna uporaba F15.2 Sindrom ovisnosti F15.3 Stanje apstinencije F15.4 Stanje apstinencije s delirijem F15.5 Psihotični poremećaj F15.6 Amnestički sindrom F15.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F15.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F15.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F16 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem halucinogena F16.0 Akutna intoksikacija F16.1 Štetna uporaba F16.2 Sindrom ovisnosti F16.3 Stanje apstinencije F16.4 Stanje apstinencije s delirijem F16.5 Psihotični poremećaj F16.6 Amnestički sindrom F16.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F16.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F16.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F17 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja vezani uz duhan F17.0 Akutna intoksikacija F17.1 Štetna uporaba F17.2 Sindrom ovisnosti F17.3 Stanje apstinencije F17.4 Stanje apstinencije s delirijem F17.5 Psihotični poremećaj F17.6 Amnestički sindrom F17.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F17.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F17.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F18 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani hlapljivim otapalima F18.0 Akutna intoksikacija F18.1 Štetna uporaba F18.2 Sindrom ovisnosti F18.3 Stanje apstinencije F18.4 Stanje apstinencije s delirijem F18.5 Psihotični poremećaj F18.6 Amnestički sindrom F18.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F18.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F18.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F19 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem više droga ili pak uzimanjem ostalih tvari F19.0 Akutna intoksikacija F19.1 Štetna uporaba F19.2 Sindrom ovisnosti F19.3 Stanje apstinencije F19.4 Stanje apstinencije s delirijem F19.5 Psihotični poremećaj F19.6 Amnestički sindrom F19.7 Psihotični poremećaj, rezidualni ili s kasnim početkom F19.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja F19.9 Neoznačeni duševni poremećaj i poremećaj ponašanja F20 Shizofrenija F20.0 Paranoidna shizofrenija F20.1 Hebefrena shizofrenija F20.2 Katatona shizofrenija F20.3 Nediferencirana shizofrenija F20.4 Postshizofrena depresija F20.5 Rezidualna shizofrenija F20.6 Shizofrenija simpleks F20.8 Ostala shizofrenija F20.9 Shizofrenija, nespecificirana F21 Shizotipni poremećaj F22 Perzistirajući sumanuti poremećaji F22.0 Sumanuti poremećaj F22.8 Ostale perzistirajuće sumanutosti F22.9 Perzistirajuća sumanutost, nespecificirana F23 Akutni i prolazni psihotični poremećaji F23.0 Akutni polimorfni psihotični poremećaj bez simptoma shizofrenije F23.1 Akutni polimorfni psihotični poremećaj sa simptomima shizofrenije F23.2 Akutni psihotični poremećaj nalik na shizofreniju F23.3 Ostali akutni pretežno sumanuti poremećaji F23.8 Ostali akutni i prolazni psihotični poremećaji F23.9 Akutni i prolazni psihotični poremećaji, nespecificirani F24 Inducirana sumanutost F25 Shizoafektivni poremećaji F25.0 Shizoafektivni poremećaj, manični tip F25.1 Shizoafektivni poremećaj, depresivni tip F25.2 Shizoafektivni poremećaj, miješani tip F25.8 Ostali shizoafektivni poremećaji F25.9 Shizoafektivni poremećaj, nespecificiran F28 Ostali neorganski psihotični poremećaji F29 Nespecificirana neorganska psihoza F30 Manična spizoda F30.0 Hipomanija F30.1 Manija bez psihotičnih simptoma F30.2 Manija s psihotičnim simptomima F30.8 Ostale manične epizode F30.9 Manična epizoda, nespecificirana F31 Bipolarni afektivni poremećaj F31.0 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda hipomanična F31.1 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda manična bez psihotičnih simptoma F31.2 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda manična s psihotičnim simptomima F31.3 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda blaga ili umjerena depresija F31.4 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda teška depresija bez psihotičnih simptoma F31.5 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda teška depresija s psihotičnim simptomima F31.6 Bipolarni afektivni poremećaj, sadašnja epizoda miješana F31.7 Bipolarni afektivni poremećaj, sada u remisiji F31.8 Ostali bipolarni afektivni poremećaji F31.9 Bipolarni afektivni poremećaj, nespecificiran F32 Depresivne epizode F32.0 Blaga depresivna epizoda F32.1 Srednje teška depresivna epizoda F32.2 Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma F32.3 Teška depresivna epizoda s psihotičnim simptomima F32.8 Ostale depresivne epizode F32.9 Depresivna epizoda, neoznačena F33 Povratni depresivni poremećaj F33.0 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda blaga F33.1 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda srednje teška F33.2 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda teška, bez psihotičnih simptoma F33.3 Povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda teška, s psihotičnim simptomima F33.4 Povratni depresivni poremećaj, sada u remisiji F33.8 Ostali povratni depresivni poremećaji F33.9 Povratni depresivni poremećaj, neoznačen F34 Perzistirajući afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) F34.0 Ciklotimija F34.1 Distimija F34.8 Ostali perzistirajući afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) F34.9 Perzistirajući afektivni poremećaj, neoznačen F38 Ostali afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) F38.0 Ostali pojedinačni afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) F38.1 Ostali povratni afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) F38.8 Ostali označeni afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) F39 Neoznačeni afektivni poremećaj (poremećaj raspoloženja) F40 Fobični anksiozni poremećaji F40.0 Agorafobija F40.1 Socijalne fobije F40.2 Specifične (zasebne) fobije F40.8 Ostali fobijski anksiozni poremećaji F40.9 Fobijski anksiozni poremećaj, nespecificiran F41 Ostali anksiozni poremećaji F41.0 Panični poremećaj (epizodna paroksizmalna anksioznost) F41.1 Opći anksiozni poremećaj F41.2 Miješana anksioznost i depresivni poremećaj F41.3 Ostali miješani anksiozni poremećaji F41.8 Ostali označeni anksiozni poremećaji F41.9 Anksiozni poremećaj, nespecificiran F42 Opsesivno-kompulzivni poremećaj F42.0 Pretežno prisilne (opsesivne) misli ili ruminacije F42.1 Pretežno prisilne (kompulzivne) radnje (opsesivni rituali) F42.2 Miješane prisilne misli i radnje F42.8 Ostali opsesivno-kompulzivni poremećaji F42.9 Opsesivno-kompulzivni poremećaj, nespecificiran F43 Reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe F43.0 Akutna reakcija na stres F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj F43.2 Poremećaji prilagodbe F43.8 Ostale reakcije na teški stres F43.9 Reakcija na teški stres, nespecificirana F44 Disocijativni /konverzivni/ poremećaj F44.0 Disocijativna amnezija F44.1 Disocijativna fuga F44.2 Disocijativni stupor F44.3 Stanje transa i opsjednutosti F44.4 Disocijativni motorni poremećaji F44.5 Disocijativne konvulzije F44.6 Disocijativna anestezija i gubitak osjeta F44.7 Miješani disocijativni /konverzivni/ poremećaji F44.8 Ostali disocijativni /konverzivni/ poremećaji F44.9 Disocijativni /konverzivni/ poremećaj, nespecificiran F45 Somatoformni poremećaji F45.0 Somatizacijski poremećaj F45.1 Nediferencirani somatoformni poremećaj F45.2 Hipohondrijski poremećaj F45.3 Somatoformna autonomna disfunkcija F45.4 Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj F45.8 Ostali somatoformni poremećaji F45.9 Somatoformni poremećaj, nespecificiran F48 Ostali neurotski poremećaji F48.0 Neurastenija F48.1 Sindrom depersonalizacije - derealizacije F48.8 Ostali označeni neurotski poremećaji F48.9 Neurotski poremećaj, nespecificiran F50 Poremećaji hranjenja F50.0 Anorexia nervosa F50.1 Atipična anoreksija nervoza F50.2 Bulimija nervoza F50.3 Atipična bulimija nervoza F50.4 Pretjerano jedenje udruženo s ostalim psihološkim poremećajima F50.5 Povraćanje udruženo s ostalim pshološkim poremećajima F50.8 Ostali poremećaji hranjenja F50.9 Poremećaj hranjenja, nespecificiran F51 Neorganski poremećaji spavanja F51.0 Neorganska nesanica F51.1 Neorganska hipersomnija (pretjerano spavanje) F51.2 Neorganski poremećaj ritma spavanja i budnosti F51.3 Mjesečarenje /somnambulizam/ F51.4 Noćni strahovi F51.5 Noćne more F51.8 Ostali neorganski poremećaji spavanja F51.9 Neorganski poremećaj spavanja, neoznačen F52 Seksualna disfunkcija koja nije uzrokovana organskim poremećajem ili bolešću F52.0 Nedostatak ili gubitak spolne želje F52.1 Seksualna averzija ili nedostatak spolnog užitka F52.2 Izostanak genitalnog odgovora F52.3 Disfunkcija orgazma F52.4 Prijevremena ejakulacija F52.5 Neorganski vaginizam F52.6 Neorganska dispareunija F52.7 Pretjerani spolni nagon F52.8 Ostale spolne disfunkcije koje nisu uzrokovane organskim poremećajem ili bolešću F52.9 Neoznačena spolna disfunkcija koja nije uzrokovana organskim poremećajem ili bolešću F53 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi s babinjama, koji nisu drugamo svrstani F53.0 Blagi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi s babinjama koji nisu drugamo svrstani F53.1 Teški duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi s babinjama koji nisu drugamo svrstani F53.8 Ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u vezi s babinjama koji nisu drugamo svrstani F53.9 Puerperalni duševni poremećaj, nespecificiran F54 Psihološki i bihejvioralni čimbenici u vezi s drugamo svrstanim poremećajem ili bolesti F55 Zlouporaba tvari koje ne izazivaju ovisnost F59 Neoznačeni bihejvioralni sindromi povezani s fiziološkim poremećajima i fizičkim čimbenicima F60 Specifični poremećaji ličnosti F60.0 Paranoidni poremećaj ličnosti F60.1 Shizoidni poremećaj ličnosti F60.2 Dissocijalni poremećaji ličnosti F60.3 Emocionalno nestabilna ličnost F60.4 Histrionični poremećaj ličnosti F60.5 Anankastični poremećaj ličnosti F60.6 Anksiozni (izbjegavajući) poremećaj ličnosti F60.7 Ovisna ličnost F60.8 Ostali specifični poremećaji ličnosti F60.9 Poremećaj ličnosti, neoznačen F61 Miješani i ostali poremećaji ličnosti F62 Trajne promjene ličnosti koje se ne mogu pripisati oštećenju ili bolesti mozga F62.0 Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja F62.1 Trajna promjena ličnosti nakon psihijatrijske bolesti F62.8 Ostale trajne promjene ličnosti F62.9 Trajna promjena ličnosti, nespecificirana F63 Poremećaji navika i nagona F63.0 Patološka sklonost kockanju F63.1 Patološko potpaljivanje vatre (piromanija) F63.2 Patološka sklonost krađi (kleptomanija) F63.3 Trichotillomania (manija čupkanja dlaka) F63.8 Ostali poremećaji navika i nagona F63.9 Poremećaj navika i nagona, nespecificiran F64 Poremećaji uloge spola F64.0 Transseksualizam F64.1 Transvestizam F64.2 Poremećaj uloge spola u djetinjstvu F64.8 Ostali poremećaji uloge spola F64.9 Poremećaji uloge spola, nespecificirani F65 Poremećaj seksualne sklonosti F65.0 Fetišizam F65.1 Fetišistički transvestizam F65.2 Egzibicionizam F65.3 Voajerstvo F65.4 Pedofilija F65.5 Sadomazohizam F65.6 Višestruki poremećaji seksualne sklonosti F65.8 Ostali poremećaji seksualne sklonosti F65.9 Poremećaj seksualne sklonosti, nespecificiran F66 Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa seksualnim razvojem i orijentacijom F66.0 Poremećaj seksualnog sazrijevanja F66.1 Egodistonička seksualna orijentacija F66.2 Poremećaj seksualnih odnosa F66.8 Ostali psihoseksualni poremećaji razvoja F66.9 Poremećaji psihoseksualnog razvoja, nespecificirani F68 Ostali poremećaji osobnosti i ponašanja odraslih F68.0 Pomna obrada fizičkih simptoma zbog psiholoških razloga F68.1 Namjerno izazivanje ili simulacija simptoma ili nesposobnosti, ili fizičkih ili psihičkih (lažna nesposobnost) F68.8 Ostali označeni poremećaji osobnosti i ponašanja u odraslih F69 Nespecificirani poremećaj osobnosti i ponašanja u odraslih F70 Laka duševna zaostalost F70.0 Nepostojanje ili minimalno oštećenje ponašanja F70.1 Znatno oštećenje ponašanja koje zahtijeva nadzor ili liječenje F70.8 Ostala oštećenja ponašanja F70.9 Bez spominjanja oštećenja ponašanja F71 Umjerena duševna zaostalost F71.0 Nepostojanje ili minimalno oštećenje ponašanja F71.1 Znatno oštećenje ponašanja koje zahtijeva nadzor ili liječenje F71.8 Ostala oštećenja ponašanja F71.9 Bez spominjanja oštećenja ponašanja F72 Teška duševna zaostalost F72.0 Nepostojanje ili minimalno oštećenje ponašanja F72.1 Znatno oštećenje ponašanja koje zahtijeva nadzor ili liječenje F72.8 Ostala oštećenja ponašanja F72.9 Bez spominjanja oštećenja ponašanja F73 Duboka duševna zaostalost F73.0 Nepostojanje ili minimalno oštećenje ponašanja F73.1 Znatno oštećenje ponašanja koje zahtijeva nadzor ili liječenje F73.8 Ostala oštećenja ponašanja F73.9 Bez spominjanja oštećenja ponašanja F78 Ostala duševna zaostalost F78.0 Nepostojanje ili minimalno oštećenje ponašanja F78.1 Znatno oštećenje ponašanja koje zahtijeva nadzor ili liječenje F78.8 Ostala oštećenja ponašanja F78.9 Bez spominjanja oštećenja ponašanja F79 Nespecificirana duševna zaostalost F79.0 Nepostojanje ili minimalno oštećenje ponašanja F79.1 Znatno oštećenje ponašanja koje zahtijeva nadzor ili liječenje F79.8 Ostala oštećenja ponašanja F79.9 Bez spominjanja oštećenja ponašanja F80 Specifični poremećaji razvoja govora i jezika F80.0 Specifični poremećaj izgovora F80.1 Poremećena sposobnost jezičnog izražavanja F80.2 Poremećaji razumijevanja F80.3 Stečena afazija s epilepsijom (Landau-Kleffner) F80.8 Ostali poremećaji razvoja govora i govornog jezika F80.9 Poremećaji razvoja govora i govornog jezika, nespecificirani F81 Specifični razvojni poremećaji vještina učenja i formalnih (školskih) znanja F81.0 Specifični poremećaj čitanja F81.1 Specifični poremećaj izgovaranja F81.2 Specifični poremećaj u vještini računanja F81.3 Mješoviti poremećaj vještina učenja i studiranja F81.8 Ostali razvojni poremećaji vještina učenja i studiranja F81.9 Poremećaj razvoja vještina učenja i studiranja, nespecificirani F82 Specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija F83 Specifični miješani razvojni poremećaji F84 Pervazivni razvojni poremećaji F84.0 Autizam u djetinjstvu F84.1 Atipični autizam F84.2 Rettov sindrom F84.3 Drugi dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu F84.4 Poremećaj hiperaktivnosti povezan s duševnom zaostalošću i stereotipnim kretnjama F84.5 Aspergerov sindrom F84.8 Ostali poremećaji razvoja u djetinjstvu F84.9 Pervazivni poremećaji u razvoju, nespecificirani F88 Ostali poremećaji psihološkog razvoja F89 Nespecificirani poremećaj psihološkog razvoja F90 Hiperkinetski poremećaji F90.0 Smetnje aktivnosti i pažljivosti F90.1 Hiperkinetički poremećaj ophođenja F90.8 Ostali hiperkinetički poremećaji F90.9 Hiperkinetički poremećaj, nespecificirani F91 Poremećaji ponašanja F91.0 Poremećaji ponašanja ograničeni na obitelj F91.1 Nedruštvenost kao poremećaj ponašanja F91.2 Socijalizirani poremećaj ponašanja F91.3 Prkosljivost F91.8 Ostali poremećaji ponašanja F91.9 Poremećaj ponašanja, nespecificiran F92 Mješoviti poremećaji ponašanja i osjećaja F92.0 Poremećaji depresivna tipa F92.8 Ostali mješoviti poremećaji ponašanja i emocija F92.9 Mješoviti poremećaj ophođenja i osjećaja, nespecificiran F93 Emocionalni poremećaji koji se pojavljuju osobito u djetinjstvu F93.0 Anksioznost zbog odvajanja u djetinjstvu F93.1 Fobični strah u djetinjstvu F93.2 Društvena tjeskoba u djetinjstvu F93.3 Rivalitet između braće i sestara F93.8 Ostali emocionalni poremećaji u djetinjstvu F93.9 Emocionalni poremećaji u djetinjstvu, nespecificirani F94 Poremećaji u socijalnom funkcioniranju s početkom specifičnim za djetinjstvo ili adolescenciju F94.0 Elektivni mutizam F94.1 Reaktivni emocionalni poremećaj u djetinjstvu F94.2 Poremećaj neinhibiranosti u djetinjstvu F94.8 Ostali poremećaji socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu F94.9 Poremećaj socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu, nespecificiran F95 Tikovi F95.0 Prolazni tik F95.1 Kronični motorički ili glasovni tikovi F95.2 Kombinirani glasovni i višestruki motorički tikovi (de la Tourette) F95.8 Ostali tikovi F95.9 Tik, nespecificiran F98 Ostali poremećaji ponašanja i osjećanja koji se obično javljaju u djetinjstvu i adolescenciji F98.0 Neorganska enureza F98.1 Neorganska enkopreza F98.2 Poremećaj uzimanja hrane u dojenačkoj dobi i djetinjstvu F98.3 Nastrani apetit u dojenačkoj dobi i u djetinjstvu (pika) F98.4 Poremećaji sa stereotipnim pokretima F98.5 Mucanje F98.6 Cluttering (konfuzan, brzi govor) F98.8 Ostali specificirani poremećaji ponašanja i osjećaja s pojavljivanjem, obično u djetinjstvu i u adolescenciji F98.9 Nespecificirani poremećaji ponašanja i osjećaja s pojavljivanjem, obično u djetinjstvu i u adolescenciji F99 Mentalni poremećaj, nesvrstan drugamo