natasa_s

To uopće nije moje područje, ali pretpostavljam da bi radi upisa vlasništva nad zemljištem trebali pred nadležnim općinskim sudom, tužiti osobe koje su upisane, a nakon što sud utvrdi da su one nepoznate/umrle i da ne postoje druge osobe koje bi polagale pravo na zemljište tada bi temeljem dugogodišnjeg korištenja mogli postati vlasnici. Što se tiče legalizacije objekta, ako je objekt postojao prije 15. veljače 1968 godine tada će se smatrati legalnim iako je sagrađen bez dozvole, za što se postupak može pokrenuti kod nadležnog tijela državne uprave (time se ne može manipulirati jer postoje aviosnimke cijele RH).

Što se tiće dvojbe revolver ili pištolj, nije bitna vrsta već kalibar. Npr. nećete moći kao lovac nabaviti malokalibarski pištolj jer on ne može služiti za samilosni hitac, dok ćete u kalibru 9 mm moći bez problema nabaviti i pištolj i revolver.

Da nadopunim, policajac bi obavio takve provjere, samo ukoliko bi držali pištolj zataknut za pojasom ili na bilo koji drugi način koji je protivan slijedećem: "Kratko i dugo lovačko i dugo športsko oružje mora se izvan lovišta, odnosno strelišta prenositi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima nenapunjeno, a kratko športsko oružje zaključano u navlakama ili kovčezima." Ako ste ispunili taj uvjet pištolj možete slobodno nositi i na Trgu bana Jelačića jer nitko vam ne može propisati kojim putem morate ići do lovišta.

Samim uvidom u oružani list neće znati iz kojeg razloga vam je dozvola izdana, ali taj podatak će saznati od vas nakon što vas pita o tome. Ukoliko kažete da ste oružje dobili za zaštitu, a ne zato što ste lovac (a što je, barem u Zagrebu, vrlo rijetka iznimka) on će to provjeriti i to na način da će jednostavno preko informacijskog sistema MUP-a provjeriti kakvo ostalo oružje posjedujete. Ukoliko posjedujete lovačko oružje (barem jednu pušku) tada će vjerojatno posumnjati da lažete i kontaktirati će policijsku postaju/upravu nadležnu prema mjestu vašeg prebivališta da, uvidom u dokumentaciju, utvrdi na temelju čega vam je izdana dozvola. Ako utvrde da ste lagali privremeno će vam oduzeti oružje i protiv vas pokrenuti upravni postupak sa ciljem da više ne možete posjedovati oružje zato jer ste se ponašali protivno čl. 10 st. 5 Zakona o oružju, koji govori o odobrenju za nabavu oružja: "5) da ne postoje druge okolnosti koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, a osobito: češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi, sukobi s okolinom, agresivno i ekscesno ponašanje te drugi poremećaji u ponašanju, disciplinske povrede propisa o lovstvu ili športskom streljaštvu i sl.", Osim navedenoga, policija će će nadležnom prekršajnom sudu će podnijeti optužni prijedlog protiv vas zbog počinjenja prekršaja koji sam ranije opisao.

Ako ste dobili dozvolu zato što ste lovac, izvan lovišta pištolj morate koristiti na sljedeći način prema čl. 32 Zakona o oružju: " Kratko i dugo lovačko i dugo športsko oružje mora se izvan lovišta, odnosno strelišta prenositi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima nenapunjeno, a kratko športsko oružje zaključano u navlakama ili kovčezima." Dakle, nikako za pojasom. U protivnom činite sljedeće: Članak 92 Zakona o oružju: Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba: 22) ako dugo lovačko i dugo športsko oružje izvan lovišta, odnosno strelišta ne prenosi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima nenapunjeno, a kratko lovačko i kratko športsko oružje zaključano u navlakama ili kovčezima ili ako se u njima nalazi streljivo (članak 32. stavak 8.),

Nazovi ih na 01/4813-486/487/488

Ukoliko je ODO podnijelo optužni prijedlog za potpuno istu radnji za koju ste već pravomoćno osuđeni pred prekršajnim sudom tada ćete, nakon što priložite presudu, na općinskom sudu biti oslobođeni optužbe temeljem načela zabrane dvostrukog kažnjavanja.

U vašem slučaju se ne radi o kaznenom djelu krađe, već o kaznenom djelu utaje iz čl. 220 st. 1 KZ-a, za koje se kazneni postupak pokreče privatnom tužbom. Dakle možete nadležnom općinskom sudu podnijeti tužbu protiv njega. Možda ne bi bilo loše da napišete tužbu, pa mu ju pokažete prije eventualne predaje na sud i na taj način pokažete da mislite ozbiljno. Tko zna, možda se i predomisli i vrati vam računalo ili se dogovorite oko plačanja kredita.

Naveli ste premalo podataka o djelima, no ako se radi o produljenom kaznenom djelu (pogledajte u općem djelu KZ-a) trebao bi proći povoljnije, naravno u slučaju da bude proglašen krivim, a što ovisi o dokazima...

Čak i da ODO nije odbacio kaznenu prijavu policije upitno je kakav bi epilog bio na sudu, zato predlažem da u slučaju ponavljanja takvog ponašanja zatražite intervenciju policije prijavljujući nasilje u obitelji. Naime, prema čl. 3 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji vi i dalje činite obitelj, a isto tako se definira njegov odnos prema vašem bratu. Nakon vaše prijave policija će ga uhititi i uz optužni prijedlog prepratiti na Prekršajni sud, gdje će najvjerojatnije biti sankcioniran uvjetnom osudom, a što bi trebalo prevenirati buduće nasilno ponašanje.

Meni bliska rođakinja (tada maloljetna) je prije nekoliko godina bila kratko vrijeme u vezi sa (tada također maloljetnim) državljaninom Kameruna. Zatrudnjela je i rodila zdravog dječaka. Veza je trajala vrlo kratko i nikada nisu zajednički živjeli, te on ni na koji način nije pridonosio životu djeteta, a tek je u rujnu prošle godine priznao očinstvo. S obzirom na navedeno, a kako bi zadržala pravo na dječji doplatak pred Općinskim sudom u Zagrebu podnijeti će prijedlog za donošenje odluke o roditeljskoj skrbi, odnosno zatražiti da se njoj dodjeli skrbništvo nad djetetom. Vezano uz navedeno zanima me da li u istom postupku od oca može tražiti i naknadu za uzdržavanje djeteta ili mora čekati dodjelu skrbništva da bi mogla pokrenuti to pitanje. Napominjem da otac cijelo vrijeme boravi u Hrvatskoj, ali na raznim, njoj nepoznatim, adresama, te je moguće da tijekom postupka iseli iz države, pa me zanima koliko bi ta činjenica mogla otežati postupak dodjele skrbništva. Unaprijed hvala!

Nisi dobio kaznenu prijavu budući da se ne radi o kaznenom djelu, već o prekršaju iz čl. 4 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Budući da je presuda pravomoćna ne možeš ju poricati redovnim pravnim lijekovima (žalbom), pa ti ostaje samo da se pomiriš sa njom. Ne znam da li takva presuda utječe na proces usvajanja djece. Što se tiče ponašanja tvojih roditelja, odnosno verbalnog zlostavljanja, ono također predstavlja nasilje u obitelji, ali ne vidim što bi postigao prijavljivanjem, jer policija ili sud sigurno neće riješiti vaše probleme...