anda

Da li su i u gruntovnici upisani nasljednici prodavatelja, kao i u katastru?

Ukoliko jesu, slazem se s Udinim stajalistem.

Slažem se u potpunosti s omertom da treba biti aktivan, a također i sa ostalim savjetima koje ste dobili na ovom forumu. Ono što sam primijetila čitajući vaš prvi post je da ste vi zaključenjem ugovora s majkom stekli dio predmetne nekretnine koja je njoj pripala iza smrti vašeg oca. Međutim, potom navodite da je vaš otac još ranije dio tih nekretnina (objekti i zemljište) darovao vašem bratu, dio tog zemljišta na kojem je građeno izgleda predstavlja šumsko zemljište i u vlasništvu je Hrvatskih šuma.

Pitali ste da li je ta darovnica između vašeg oca i brata valjana.

Ne vidim zašto ne bi bila valjana za sve one nekretnine kojih je vaš otac bio vlasnik i koje je uredno darovao vašem bratu, no vidim i elemente uslijed kojih ta darovnica nije valjana. Darovnica nije valjana u dijelu u kojem obuhvaća i bračnu stečevinu vaše majke. U odnosu na zemljište u vlasništvu Hrvatskih šuma i objekata izgrađenih na tim zemljištima učinjeno darovanje također je upitno jer je otac prenio na drugog više prava nego što ih on sam ima.

U svakom slučaju mislim da te nekretnine koje su u vlasništvu HŠ i objekti na njima izgrađeni ne mogu biti predmetom naslijeđivanja ni razvrgnuća suvlasničke zajednice do eventualnog razriješenja imovinsko-pravnih odnosa.

Postovani,

ne znam koja su vasa ocekivanja, ali svakako za uspjesno okoncanje spora bi bilo dobro da uzmete spis od odvjetnika koji vam je otkazao punomoc i predmet date novom odvjetniku, naravno prethodno ne bi bilo lose raspitati se kojem.

Da li ste jos u roku za izjavljivanje zalbe protiv rjesenja o uknjizbi. Po svemu sto ste rekli imate niz razloga za zalbu.

Sto tocno pise u kupoprodajnom ugovoru, kada isti stupa na snagu. Takodjer, sto tocno pise u ugovoru o kreditu vezano uz kupoprodajni ugovor.

Meni ne mirise na nista. Samo sam htjela provjeriti kako glasi tuzbeni zahtjev jer ako se tuzitelj upisao kao vlasnik nekretnine koja je bila jamstvo za povrat kredita zasto onda tuzi?

Postovani,

molim da nam decidirano kazete kako glasi tuzbeni zahtjev tj sto vi trazite od suda, odnosno druga strana od vas.

Naime, nakon sto sam procitala sve postove utvrdila sam odredjene nejasnoce a koje bi mozda bile otklonjene ukoliko biste nam odgovorili na ovo pitanje.

Da, ali zar se to ne riješi prije odlaska na sud?

Poduzetnica je napisao:

Postovani,

 

Prema tome, kao sto Vam je “bovu” vec napomenuo, dok se ne dogovorite i ne upisete gruntovno, niste trenutacno ni vlasnici ni suvlasnici nego ste u istom polozaju potencijalnih (su)vlasnika pa bi po mom misljenju bilo posteno i pravedno tako se i postaviti tj. dok traje spor odrediti iznos najma nekretnine kao da je iznajmljena nekom trecem, fiksne troskove (koji bi postojali i da u stanu ne zivi nitko) dijeliti na pola, a varijabilne i najam neka snosi onaj tko u predmetnom stanu stvarno zivi (tj. polovicu najma isplacuje onome tko u stanu ne zivi).

 

Bilo bi idealno kad bi Vas takav nacin razmisljanja podsjetio da “dogovor kucu gradi, a nesloga je razgradjuje” te da oboje sto prije mudro zakljucite da je i najgori dogovor bolji od najbolje sudske presude.

 

Moram se osvrnuti na to da činjenica što se radi o "potencijalnim suvlasnicima" u konkretnom slučaju nije relevantna u smislu da bi se ti suvlasnici što nisu upisani u zemljišnim knjigama trebali ponašati na određeni način. Naime, iako zakon ne poznaje pojam koji ću navesti, on postoji i dio je hrvatske realnosti - to su izvanknjižni suvlasnici.

 

Nadalje, da li suvlasnik što koristi jednu nekretninu duguje nešto drugom suvlasniku ovisi, po mom mišljenju o svakom pojedinom slučaju i okolnostima. U konkretnom slučaju pitam se da li je suvlasnik koji nije koristio nekretninu ikada izrazio želju da je koristi ili pak želju da je daje u najam, ali ne samo želju već da li je poduzeo ikakve aktivnosti u tom pravcu. Najmoprimci ne padaju s neba, da bi dokazao izgubljenu dobit po tom pitanju trebao bi dokazati i da je zaista kod njega postojala takva volja i jasan prijedlog, a koji druga strana nije prihvatila. Ako se toga sada sjetio nakon dvije godine, dobro možda mu to pravo možemo priznati od sada iako je i to upitno.

 

Da li je možda od strane drugog suvlasnika postojala volja da ga primi u taj stan da stanuje s njim, a ovaj to nije htio?

 

Možda možemo postaviti stvari na način - da li je njemu netko branio da stan koristi, ukoliko nije što ga nije koristio zajedno s drugim suvlasnikom. Drugom suvlasniku jednostavno ne odgovara najam stana nego korištenje i zašto bi zbog toga što koristi svoju stvar ikome išta dugovao.

 

Drugi suvlasnik ima gdje stanovati, pa onda on ne bi stanovao u tom stanu nego bi taj iznajmljivao. Zašto bi ovaj imao više prava iznajmljivati nego drugi stanovati.

 

Ne slažu se i trebaju razvrgnuti suvlasničku zajednicu, ali nisam sigurna da itko ikome išta duguje s osnova korištenja stvari u suvlasništvu.

 

I još štošta...tema je zanimljiva

Sukladno odredbama ZTD-a nema zapreke da student bude direktor društva. Ne znam što kažu propisi koji reguliraju status redovnog studenta. Nekako iz glave mi se čini da on ne bi mogao biti u radnom odnosu. Sukladno ZTD-u direktor ne mora biti u radnom odnosu, ali mislim da je, ukoliko nije zaposlen, dužan plaćati određena davanja državi, a za osnovicu se uzima poduzetnička plaća.

Interesantno pitanje. Mišljenja sam da bi se buy-out moglo primijenjivati samo uz iznimke iz citiranog članka ZTD-a.

Zaboravih da oko podjele imovine možete voditi drugi postupak, o tome se ne riješava u brakorazvodnoj parnici. I da nema baš smisla potiviti se razvodu, ali uvjetima razvoda ima smisla (alimentacija i sl). Važno je dobiti zadovoljavajuću presudu a ako je se muž ne bude pridržavao to ćete rješavati naknadno...

A na kakav ste to sporazum pristali i oko čega (djeca, imovina, alimentacija, podjela imovine)?

Ako vas sporazum, oko svega što vas se tiče, zadovoljava rastavu ćete okončati sporazumno. Trebate jasno definirati vaše uvjete i zahtjeve vezane uz razvod i ukoliko se suprug slaže sporazumno se razvedite pod tim uvjetima. U protivnom ukoliko oko nekog od vaših zahtjeva i uvjeta nije postignut sporazum, to ćete jasno i reći te iste pokušati ostvariti u parnici.

Budite odeđeni i jasni. Ne znam imate li odvjetnika, mislim da se on na kraju uvijek isplati....

Ma ne morate se mučit, ako slučajno naletite...dovoljno je i ovo što rekoste...

U svakom slučaju molim vas ne na Mertojak...Bače su zakon...ko to more platit, ha, ha, ha

Dakle, već postoje stajališta viših sudova...super...tražila sam ali nisam naišla na to...imate kakav trag ili broj tih stajališta?

Pozdrav s Bača...

Mislim da postoji jedna izmjena Zakona o vlasništvu iz 2008. sukladno kojoj se državljani članica EU izjednačavaju sa državljanima RH vezano uz stjecanje prava vlasništva na nekretninama. Iznimka od ovog je poljoprivredno zemljište.

Ukoliko se radi o poljoprivrednom zemljištu u privatnom vlasništvu mislim da ga se može kupiti samo na način da strani državljanin osnuje trgovačko društvo koje će onda zaključiti kupoprodajni ugovor.

Kavica može. Tragove ostaviti u pisarnici Općinskog suda u Splitu. Ha, ha...

Što se mog slučaja tiče ni dalje nisam sigurna...mislim da ću ostaviti tužitelja koji je i nadati se da će živ dočekati okončanje spora. Ne mogu sad umiješati daroprimatelja, bojim se da će mi sud onda reći - "aha, dosadašnji tužitelj je zaključenjem ugovora o darovanju izgubio pravni interes, on više ne može biti stranka u ovom postupku, a daroprimatelj ne može stupiti u parnicu na mjesto dosadašnjeg tužitelja jer ZPP, koliko ja vidim ne predviđa tu mogućnost, nego neka darovatelj fino tuži iz početka".

Ah, to pravo...

Na koji je način vaš otac "pustio" brata da se uknjiži? Tabularba izjava?

Po mom mišljenju zanjena se može dokazivati u sudskom postupku. Imate li svjedoka?

Ovo mi je baš složeno pitanje. Na žalost ugovor je već ispisan i u njega nisu unesene odredbe koje ste spominjali. Ali, šta bude biće. Mislim da je ovdje problem i nedostatka aktivne legitimacije sadašnjeg tužitelja koji je darovao nekretninu vezano uz koju se spori, a s druge strane možemo to promatrati i kao da on samo želi ono što je darovao i ozakoniti, tj stvoriti uvjete da daroprimatelju zaista i daruje nekretninu da je ovaj može upisat u zemljišne knjige.

U svakom slučaju sud za ugovor i ne zna...

Još me muči i to što ZPP ne predviđa promjenu tužitelja, osim u slučaju njegove smrti kao na njegovo mjesto stupaju njegovi nasljednici (univerzalna sukcesija). U mom slučaju je singularna sukcesija - darovanje.

A stvar će se tek zakomplicirati ako tužitelj umre, što je na žalost moguće jer je bolestan.

Tko će onda stupiti u parnicu. Nasljednika su tri. Istina jedan od nasljednika je i moj daroprimatelj a druga dva neće osporavati darovanje, no kako će na sve gledati parnični sud - samo nebo zna....

U svakom slučaju zaslužili ste kavicu ako ste imali toliko strpljenja da pročitate sve ovo što sam ispisala...

Rok od 30 dana vrijedi, osim za pobijanje odluka skupštine i za pobijanje odluka nadzornog odbora?

Mišljenja sam da je nadležan trgovački sud. Istina sve ovo o čemu pričamo valja pogledati u zakonu. Ztd predviđa, koliko se sjećam rokove za pobijanje određenih odluka. Meni se nekako ovako bez da pogledam zakon čini da bi se radilo o ništavoj odluci, ali nisam sigurna jer vi spominjete rok od 30 dana. Za poništenje kojih odluka vrijedi ovaj rok? Da li je taksativno navedena i odluka donesena od neovlaštenog tijela? Krenula bih od zakona, a koji mi sad na žalost nije pri ruci.

Dobro ste pitali za brisanje iz sudskog registra...svakako bi trebalo u petit staviti i to. Ako se ne radi o ništavoj odluci onda bih ipak išla na naknadu štete. Što vi mislite?

Mislim da bi i tu valjalo pogledati ztd. Ovako na brzinu mišljenja sam da se radi o ništavosti odluke i da bi petit mogao biti upravo takav "utvrđuje se ništavom...", a pod dva bih tražila isplatu svih plaća, počev od dana stupanja predmetne odluke na snagu, pa nadalje sve do pravomoćnog okončanja postupka.

Dajte molim vas javite ako napravite koju od ovih provjera, baš me zanima...

Hvala i tu sam ako još šta treba...statusno mi je pravo dosta poznato...

Predlazem da prije svega provjerite u ZTD da li je odluka o imenovanju clanova nadzornog odbora deklaratornog ili konstitutivnog karaktera tj. da li clan nadzornog odbora moze poceti obavljati svoju duznost tek danom upisa u sudski registar ili pak odmah po donosenju odluke o imenovanju. Na taj nacin cete utvrditi da li je cinjenica sto clan ili predsjednik nadzornog odbora nisu jos upisani u sudskom registru predstavlja osnov za osporavanje zakonitosti odluke o razrijesenju vaseg prijatelja sa mjesta clana uprave. Znam da je odluka o imenovanju clana uprave konstitutivna, dakle stupa na snagu prije upisa u sudski registar. Nisam sigurna kako je s nadzornim odborom.

Zar nitko ne zna odgovor? Zar nikog ne intrigira? Molim jednu kvalitetnu raspravu....

Ali molim vas koji bi to bio opravdani razlog za isključenje ovog partnera iz društva? Pa, on drži 50% udjela u društvu i društvu ne nanosi nikakvu štetu. Na upravi društva je da vodi poslovanje i da za to bude adekvatno plaćena. Osnivači su osnovali društvo u omjerima u kojem su ga osnovali i preuzeli rizike koje su i preuzeli. Ova situacija trebala je biti predviđena društvenim ugovorom kao i uvjeti isključenja ili nešto slično, ali nekoga isključit samo zato što drži 50% udjela i ne obavlja poslove uprave, po mom mišljenju nije moguće.

Svako trgovačko društvo ima svoj temeljni kapital. Temeljni kapital je npr. 20.000,00 kn. U vašoj situaciji, koliko razumijem taj temeljni kapital se sastoji od 2 jednaka poslovna udjela. To znači da vi i vaš partner ste vlasnici svaki po 50% temeljnog kapitala društva, odnosno poslovnog udjela koji odgovara tih 50% temeljnog kapitala. Tako u našem primjeru vi biste bili vlasnik poslovnog udjela nominalne vrijednosti 10.000,00 kn, a koji poslovni udjel odgovara 50% temljnog kapitala društva.

Za prijenos poslovnog udjela potrebno je zaključiti Ugovor o prijenosu poslovnom udjela. Međutim, osim prijenosa udjela ovaj ugovor ima i svoj obveznopravni dio, odnosno vi taj poslovni udio možete prenijeti bilo darovanjem, bilo kupopordajom i sl. Dakle, prijenos i prodaja su u biti dva dijela istog ugovora. To je čist pravna problematika. U vašem slučaju vi poslovni udio trebate prodati ili kupiti, nebitno. U svakom slučaju zaključit ćete ugovor kojeg možete nazvati i Ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnog udjela.

A kako ćete procijeniti vrijednost društva. To ovisi o tome da li se nalazite na strani kupca ili prodavatelja jer vrijednost društva uvijek ima dvije strane onu viđenu očima kupca koji joj logično traži mane jer želi umanjiti kupoprodajnu cijenu i onu viđenu očima prodavatelja koji veliča svaku vrlinu društva jer želi postići što bolju cijenu.

Procjena vrijednosti društva može se pretvoriti u cijelu jednu filozofiju. U svakom slučaju postoje određene pravne osobe koje se bave izradom due diligencea (dubinsko snimanje društva u svrhu procjene njegove vrijednosti).

Eto, ako sam pomogla drago mi je...