MASTER

nisam siguran da je privremena mjera opravdana, pa je na rješenje o privremenoj mjeri trebalo uložiti žalbu,

međutim na ulaganje žalbe na zk rješenje o upisz zabrane raspolaganja žalba je gotovo nepotrebna

inače da odgovorimo na pitanje pod 1

može biti rješenje o ovrsi pravomoćno koje je doneseno na temelju nepravomoćne presude!

moram priznati da me oduševio pristup oko moj b.... glave i kad se sebe netko naziva odvjetnikom jer mu tako piše na vizitki, a sačuvaj me bože pravnika koji misle da to jesu jer imaju index pravnog fakluteta

PS pitanje ja nisam postavio, a odgovor znam gdje mogu potražiti

blago ljudima koji imaju potrebu ne širiti horizonte

dobro

sad malo prelistaj ZPP pa vidi koje su tamo odluke koje donosi sud, a na koje imaš pravo žalbe su ovršne.

ovršno pravo nije samo ovršni zakon!

što je se odlukama donesenim u uoravnom postupku, prema opčem poreznom zakonu

ajde

knjigu pod jastuk

ovršna je presuda do 5000,00 kn a nije pravomoćna

tj

takva sudkska odluka i žalba ne zadržava izvršenje

nadalje

svaka privremena i prethodna mjera je ovršna a nije pravomoćna

upsi u sudski registar je ovršna a ne pravomoćna odluka

upis u zemljišne knjige je ovršna a ne pravomoćna

itd

je napisao:

daj objasni to malo boje, jer vec sam naisao na to da moze biti ovrsna a ne pravomocna...

može postojati sudska odluku koja je ovršna a ne mora biti pravomoćna

pravomoćnost i ovršnost nisu sinonimi!

dionicama slobodne dalmacije trguje se na zagrebačkoj burzi - ovaj tjedan je završio oko 130 kn za dionicu. 02 kolovoza EPH je objavio namjeru isticanja javne ponude za preuzimanje Slobodne Dalmacije, a mora ponuditi najmanje prosječnu cijenu po kojoj je kupovao ili se tržilo na zagrebačkoj burzi

prema mojem izračunu to je nešto više od 130 kn po komadu

u zadnjih tjedan dana prodavalo se ukupno oko 4 mil kn dionica na burzi i nitko nije obavezan svoje dionice nikome prodati. najviša cijena kojom se trgovalu u proteklih mjesec dana je oko 210 kn/kom a najmanja oko 104 kn/kom

ujedno skrećemo pozornost da se vodi sudski spor oko ulaska EPH u Slobodnu i njegovog većinskog vlasništva, pa ishod toga spora može u slučaju poništenja skupštinske odluke utjecati i na cijenu po kojoj se trguje dionicama, vjerujem na bolje (to je moje mišljenje)

dionice možete i prodati i kupiti na zagrabačkoj burzi - najbolje se obratiti ovlaštenom društvu za poslovanje vrijednosnim papirima (brokeru) ili banci kod koje imate otvoren žiro račun koji će vam dati daljne savjete oko dionica kojih ste vlasnik

dakle tekst ugovora se odnosi da si ti kupio od hfp dionice nekog dd i da imaš pravo povrata dionica uz naknadu za plaćeni novac

ova potvrda ne razumijem tko ju je izdao i sa kojom svrhom?

potvrde o vlasništvu nad dionicama izdaje izdavatelj, odnosno SDA

naravno da se može usvojiti protuprijedlog bez obzira što nije valjano objavljen!

nije mi jasno kako se HFP tu našao

jel to bila riječ o cesiji dionica koje su kupljene od HFP

ili

su ugovorne strane HFP i Fizička osoba

malo bolje pročitati ugovor, pa detaljnije napisati

Ovaj sud ddrugog stupnja je na sjednici održanoj dana 14 ožujka 2006 godine našao da ne stoji zahtejv tužitelja za ponavljanje postupka, jer je zaista točno da sudac porotnik Milan Dobrijević je bio izabran na mjesto suca porotnika dana 31 svibnja 2001 godine i da mu je mandat trajao do 01 lipnja 2005 godine, ali temeljem članka 132 Zakona o suduovima i to stavka 3 koji kaže "ako imenovanje sudaca porotnika nije obavljeno do isteka mandata prijašnji sudac ostaje na dužnosti do imenovanja suca porotnika s novim mandatom"

prema navedneom zakonsko rješenju nije došno do pogrešnog sastava sudskog vijeća u tom slučaju

napomena

Zakon o sudovima 12 mj 2005

II stupanjska presuda 25 listopada 2005

Mjenica je osnova za donošenje rješenja o ovrsi a tada niste ovisni o sredstvu ovrhe (novac, nekretnine, pokretnine...). Mjenica se prenosi, apstraktni je vrijednosni papir (ne mora se dokazivati povodom čega je izdana) itd.

pa i zadužnica je apstraktni vrijednosni papir i može se prenositi

a što će ti ta djelatnost

nisi mogla to sve skupa nekako drugačije nazvati?

pomogni i svim nama pa stavi djelatnosti koje nisu prošle

npr meni nije prošlo

* ostala poslovna djelatnost

pa smo izbirsali

moje je mišljenje da upis djelatnosti u sudskig registar bi trebao služiti prije kao ograničenje upravi da se ne smije baviti nečim drugim nego su osnivači odredili

na žalost

kod nas predmet poslovanja je uvjet za dobivanje natječaja za posovni prostor i slične svinjarije

opis djelatnosti se doista ne bi treba ticati trećih osoba!

mjenica je plativa na određeni dan u mjestu određnom u slogu mjenice. (kaluzula bez protesta nema odluke o tome). da bi se temeljem mjenice moglo tužiti (pokrenuti ovrhu) tražbina mora dospjeti

jedna mala napomena oko klauzule "bez protesta"

Zakon o mjenici

članak 77.

(1) Ako trasant u slogu mjenice ne zahtijeva da protest. bude u obliku javne isprave, protest zbog neakceptiranja ili neisplate može po pristanku imatelja mjenice biti zamijenjen pismenom izjavom na mjenici one osobe od koje je zahtijevana èinidba (trasat, akceptant, domicilijat, adresat po potrebi ili intervenijent). lzjava ovih osoba mora biti datirana, potpisana i u protestnom roku unesena u registar protesta, o æemu protestno tijelo stavlja potvrdu na protestiranoj mjenici ili alonžu.

(2) Vlada Republike Hrvatske utvrðuje do koje mjeniène svote protestno tijelo može mjesto protesta po prethodnim odredbama (èlanak 69 do 77. stavak 1.) preporuèenim pismom dostaviti prijepis mjenice svim mjeniènim dužnicima, s napomenom da je mjenica protestirana. O tome se na zahtjev izdaje potvrda koja se upisuje u protestnom roku u registar protesta. U takvom sluèaju otpada obavijest po èlanku 49. ovoga Zakona.

zbog čega je ovo tako idiotsko?

tome logikom je nastao i goli otok!

uči dok ti se ne smuči.

nitko ne priča o primjeni zakona, i kaznenim djelima

riječ je samo o promjeni propisa koji zadire u ostvarivanje pojedinih vlasničkih prava koje proizlaze iz nekretnine i pitanje je da li kad jednom stekneš određena prava (bez obzira da li ih koristiš) nitko ti ih ne bi smio umanjivati!

a to što se pravo građenja regulira nejednako kao i ostala vlasnička prava, i što je u domeni zakonodavca da određuje količinu prava sa kojom možeš raspolagati ili ti je umanjuje to je pitanje - ne da li netko smije graditi bez dozvole - nego ako ti je jednom bilo dozvoljeno nešto sagraditi - samo ne pokretanje upravnog postupka ne može biti temelj za gubitak tog prava

zamisli da se donese propis da ako ne produljiš registraciju autu, moraš kupiti novi jer stari nikada više ne možeš registrirati?

Dana 12. lipnja 2006 godine zaprimili smo Rješenje Trgovačkog suda u Splitu (dalje u tekstu I stupanjski sud) od 08. lipnja 2006 godine posl br R1-48/05 kojim se odbacuje naš prijedlog od 15 rujna 2003 godine za dodjelom sudskog troška, te ovime ulažemo dopuštenu, pravovremenu i osnovanu žalbu na Rješenje iz razloga pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede parničnog postupka. Ujedno izjavljuje se i žalba na Rješenje predsjednik Trgovačkog suda u Splitu broj Su-615/05 od 25 siječnja 2006 godine a koje je zaprimljeno dana 27 siječnja 2006 godine radi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede parničnog postupka. U ovoj žalbi Predlagatelj će se suzdržati od komentiranja dijela obrazloženja u kojem se I stupanjski sud osvrće na odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u odnosu odluke povodom izjavljenih žalbi u ovom postupku.

Obrazloženje

1. Pobijanim Rješenje Trgovačkog suda u Splitu od 08. lipnja 2006 godine posl br R1-48/05 odbačen je prijedlog za određivanjem troškova postupka u iznosu od 10000,00 kn. U bitnosti se navodi da je postupak osiguranja dovršen kad je Rješenje o osiguranju dostavljeno na postupanje Splitskoj banci d.d.. Split obzirom ista provodi nalog suda o osiguranju.

U tome dijelu je sud je počinio bitnu povredu parničnog postupka, pogrešno primijenio materijalno pravo odnosno pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Naime nesporno je da je osiguranje provedeno tek zapiljenom novčanog iznosa naznačenog u rješenju o osiguranju. Podneskom zapremljenim na sud dana 20 ožujka 2003 godine Financijska agencija izvijestila ja naslovni sud da na računu dužnika nema dostatnih sredstava za provedbu Rješenja o osiguranju posl br R1-152/02 od 13 studenog 2002 godine. Nadalje osiguranje se kontinuirano provodi prema potvrdi HVB SPLITSKE BANKE svakog ponedjeljka u iznosu od 17.816,89 kn.

Time počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354 stav 2 toč 11 Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu ZPP). Stoga se u tome dijelu rješenje pobija radi bitne povrede parničnog postupka.

Predlagatelj osiguranja drži da se I stupanjski sud ogriješio prilikom odlučivanja o prijedlogu predlagatelja tako što je pogrešno primijenio materijalno pravo obzirom da je odbacio zahtjev za naknadu troška, a koji zahtjev u svezi članka 253 Ovršnog zakona (dalje u tekstu OZ) temeljem članka 14 stav 6 OZ može tražiti do završetka postupka. To time više što je uz prijedlog za određivanje prethodne mjere priložio i uplatnicu na iznos 5000,00 kn a radi plateža sudskih pristojbi za prijedlog.

2.Dana 09 prosinca 2005 godine u ovom postupku osiguranja zatraženo je izuzeće službujućeg suca kao i predsjednika Trgovačkog suda u Split povodom prijedloga za izuzeće službujućeg suca.

Izuzeće službujućeg suca g Stijepe Perića zatraženo jer je prema mišljenju Predlagatelja osiguranja donosio pogrešne odluke nekad na štetu Predlagatelja osiguranja a nekad i na štetu Protivnika osiguranja.

Prvi puta prilikom donošenja Rješenja R1-152/02 od 13 studenog 2002 godine kad je prekoračio tužbeni zahtjev na štetu Protivnika osiguranja (koji toga izgleda uopće nije svjestan). Naime predlagatelj osiguranja je tražio zapljenu iznosa od 3.768.959,00 kn, a dosuđena je zapljena iznosa 2.638.935,20 kn zajedno s ugovorenom kamatom od 2,99% mjesečno tekućom od 30 listopada 2001 g, a odbijen zahtjev za zapljenom 1.130,023,80 kn. Prema tome sud je prekoračio tužbeni zahtjev odredivši zapljenu iznosa od ugovornih mjesečnih kamata po stopi 2,99% tekućom od 30 listopada 2001 g na iznos 2.638.935,20 kn.

Drugi puta kad je donosio Rješenje R1-152/02 od 22 studenog 2002 godine a koje je Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-329/03 od 11 veljače 2003 godine. Nadalje pogrešna je odluka donesena i treći puta (R1-85/03 od 14 svibnja 2003) kad je utvrđeno da je podnesak potpisala ovlaštena osoba jer unatoč što protivnik osiguranja nije potvrdio tko je potpisao prijedlog, to zaključio temeljem toga da je «odnosni podnesak zaveden u protokol protivnika osiguranja pod broj 8620 te da je ovjeren službenim pečatom protivnika osiguranja». Četvrti puta kad je u točki 2 Rješenja R1-85/03 od 19 rujna 2003 godine odbacio prijedlog predlagatelja osiguranja isto je ukinuto Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-7457/03 od 15 ožujka 2005 godine.

Nadalje poštovani sudac g Stjepo Perić donio je dana 11 ožujka 2005 pod posl R1-309/03 rješenje o ukidanju privremene mjere određene Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu R1-309/03 od 28 studenog 2003 godine, a koje je preinačeno Rješenjem Pž-2596/05 od 05 svibnja 2005 godine radi pogrešne primjene materijalnog prava. Bitno je naglasiti da se Rješenje R1-309/03 od 28 studenog 2005 godine iako doneseno u postupku Novabela d.. Zagreb c/a HVB Splitska banka d.d. Split tiče i protivnika osiguranja Slobodna Dalmacija d.d. Split obzirom je riječ o postupanju s nalogom za plaćanjem izdanog na teret računa Slobodna Dalmacija d.d.. Split koji se vodi u HVB Splitskoj banci d.d.. Split.

Stoga drži se kako u ovom postupku R1-152/02(R1-85/03) poštovani sudac g Stjepo Perić postupao sa smanjenom pažnjom donoseći izvršene odluke.

3. U ovome postupku zatraženo je i izuzeće predsjednika suda g Ive Bakalića povodom odlučivanja o našem prijedlogu za izuzećem suca g Stjepe Perića radi moguće pristranosti g Ive Bakalića prilikom donošenja odluke o izuzeću.

Dana 21 listopada 2005 godine izvješteni smo od strane HVB Splitske banke d.d. Split Rugjera Boškovića da je Trgovački sud u Splitu odredio privremenu mjeru Rješenjem posl br R1-149/05 od 20 listopada 2005 g kojom se nalaže HVB Splitskoj banci d.d. Split da iz evidencije o redoslijedu plaćanja makne nalog protivnika osiguranja za naplatu mjenice. Prilikom donošenja Rješenja posl. br. R1-149/05 od 20 listopada 2005 g I stupanjski sud je povrijedio parnični postupak kako je opisano odredbom članka 354 stav 2 točka 4 tj pogrešno je utvrdio da je mjesno nadležan za odlučivanje o prijedlogu.

Pred Trgovačkim sudom u Splitu vođeno je više postupka osiguranja na prijedlog predlagatelja osiguranja (R1-105/02; R1-221/03) koje su za cilj imale određivanje privremenih mjera s učinkom istim kao i određene Rješenjem posl br R1-149/05 od 20 listopada 2005. Uvijek dosada prema pravorijeku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (Pž-5406/02 od 03 prosinca 2002 g i Pž-6953/03 od 21 prosinca 2004 godine) ukidana su rješenja o privremenoj mjeri koje je donio Trgovački sud u Splitu a radi mjesne nenadležnosti.

Ovo tim više što je upravo Predlagatelj kao Tužitelj u postupku P-401/03(ex P-6447/02) pred Trgovačkim sudom u Zagrebu predložio donošenje presude kojom se traži povrat sporne mjenice. Ujedno bitno je naglasiti da Egzistira Rješenje o privremenoj mjeri naslovnog suda posl br R1-309/03 od 28 studenog 2003 godine kojim je zabranjeno Protivniku osiguranja SPLITSKA BANKA d.d. SPLIT Rugjera Boškovića 16 matični broj 3129241, žiro račun 2330003-1000000013 MBS: 060000488 odbiti izvršenje i odbiti primitak naloga za plaćanje koji je izdao Predlagatelj osiguranja NOVABELA d.. ZAGREB, Augusta Šenoe 3 matični broj 0633216, MBS: 080119657 temeljem mjenice.

Odredbom članka 292 stav 2 Ovršnog zakona (dalje u tekstu OZ) da nakon što je u tijeku parnica za odlučivanje povodom prijedloga za osiguranje nadležan je sud pred kojim se vodi parnični postupak pa je u ovom postupku mjesno nadležan Trgovački sud u Zagrebu. Povodom plateža sporne mjenice postoji parnica pred Trgovačkim sudom u Zagrebu posl br P-1544/04. Bitno je naglasiti da je upravo temeljem «sporne» mjenice izdan i nepravomoćni platni nalog u Rješenju o ovrsi posl br Ovrv-3754/03 od 18 prosinca 2003 godine Trgovačkog suda u Splitu.

Dana 24 listopada 2005 godine zaprimljen je prijedlog pod posl br Tt-05/2248 na Trgovački sud u Splitu u kojem predlaže da se između ostalog upišu kao članovi g Ranko Ostojić i gđa Nives Lozić a koji su kao ovlaštene osobe potpisale podnesak od 19 listopada 2005 godine i podnesak od 21 listopada 2005 g. u ime Slobodne Dalmacije d.d. Split.

Prema tome podnesak u trenutku određivanja rješenja o privremenoj mjeri potpisale su osobe koje još nisu nikada bile upisane u registar Trgovačkog suda u Splitu kao osobe ovlaštene za zastupanje društva Slobodna Dalmacija d.d. Split a niti je uređujući sudac to u trenutku donošenja odluke mogao znati.

Nadalje izneseni stav o mjesnoj nadležnosti u suprotnosti je sa dosadašnjom praksom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, a o postojanju parnice pred Trgovačkim sudom u Zagrebu uređujući sudac je znao. Konačno rješenja suda ne sadrže niti jedno obrazloženje zbog kojih je uređujući sudac iznimno odlučio primijeniti odredbu članka 292 stav 2 Ovršnog zakona koja predstavlja iznimku a ne pravilo.

Paradoks je time veći što službujući sudac - predsjednik Trgovačkog suda u Splitu određuje da Predlagatelj osiguranja je dužan podnijeti tužbu radi opravdanja privremene mjere protiv Protivnika osiguranja a u obrazloženju svojeg postupanja poziva se na iznimku kad je tužba već podnesena.

Provedeno vještačenje na koje se pozivao uređujući sudac – predsjednik Trgovačkog suda u Splitu nije niti dostavljeno na spis već samo I stupanjska nepravomoćna presuda u kojoj nema niti riječi o predmetnoj mjenici. Konačno, uz podnesak ne prileži niti prijepis ili preslika predmetne mjenice, a naknadno se ispravlja rješenje radi pogreške u izreci – naime predmetna mjenica sadržaja kako je navedeno u Rješenju od 19 listopada 2005 g ne postoji. Ne stoje niti navodi da je od donošenja rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl br R1-342/03 od 18 prosinca 2003 godine bilo novih okolnosti. Da je uređujući sudac – predsjednik Trgovačkog suda u Splitu imao na raspolaganju i vještačenje, mogao bi utvrditi da je posljednje plaćanje od strane Slobodne Dalmacije d.d. Split bilo 17 studenog 2003 godine – dakle prije odluke Trgovačkog suda u Zagrebu. I netočan je navod da se implicira litispendencija, već res iudicata.

Konačno na snazi je i pravomoćno i ovršno Rješenje o privremenoj mjeri posl br R1-309/03 od 28 studenog 2003 godine. Bitno je naglasiti da je predmetna mjenica u redoslijedu naloga za plaćanje još 12 prosinca 2003 godine, a ishođena predmetna privremena mjera imala je samo za cilj, da se prekine blokada računa Slobodna Dalmacija d.d. Split jer je u tome trenutku otvaran novi žiro račun za uplatu privatne emisije dionica serija E.

Prema tome nesporno je da je poštovani uređujući sudac– predsjednik Trgovačkog suda u Splitu postupao sa smanjenom pažnjom prilikom donošenja odluke na našu štetu a što prema našem mišljenju predstavlja opravdani razlog za traženjem izuzeća suca jer posljedice donošenja ovršne presude bez saslušanja stranaka u postupku, a temeljem tendenciozno nabacanih činjenica koje nisu provjeravane može predstavljati presedan u sudskoj praksi.

Prema stavu upravo službujućeg suca g Ive Bakalića između istih stranaka u predmetu br 10 Su 20/05 od Rješenjem od 18 siječnja 2005 g je utvrđeno da je povjerenje stranke da će pred sudom biti donesena pravilna i zakonita odluka je bitan razlog radi kojeg se može tražiti izuzeće službujućeg suca.

Kako je radi donesenog Rješenja o privremenoj mjeri R1-149/05 od 20 listopada 2005 g zatražen nadzor Trgovačkog suda u Splitu od Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (Su-809/05)i Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Su-6-898/05), te prijavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, te zatraženo izuzeće službujućeg sudca - predsjednika Trgovačkog suda u Splitu g Ivo Bakalić (Su-826/05 VTS RH) radi može bitnih prekoračenja i/ili zloupotrebe ovlasti kao suca Trgovačkog suda u Splitu, za očekivati je da nakon toga postoji i objektivni animozitet između Predlagatelja osiguranja te ovdje poštovanog predsjednika Trgovačkog suda u Splitu g Ive Bakalića.

Naknadno Rješenjem Pž-344/06 od 09 veljače ukinuta je sporna privremena mjera posl R1-149/05 od 20 i 21 listopada 20005 godine, a prijedlog predlagatelja Slobodna Dalmacija d.d Split odbačen kao nedopušten i neuredan.

4. Od strane Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske dopisom Su-1020/05 predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske zatražio je naše očitovanje na očitovanja predsjednika Trgovačkog suda u Splitu, kojem zahtjevu je i udovoljeno. Međutim Rješenje o odbijanju prijedloga za izuzeće predsjednika Trgovačkog suda u Splitu nikada nije dostavljeno predlagatelju, a predsjednik Trgovačkog suda u Splitu je u svojem rješenju Su-615/05 od 25 siječnja 2006 godine konstatira da je prijedlog za njegovim izuzećem odbijen

Time je učinjena bitna povreda parničnog postupka, propuštanje dostave iz članka 354 stav 2 točka 6 ZPPa

5. Nadalje Predlagatelj drži i da je osnovan prijedlog za izuzećem službujućeg suca u ovome predmetu pa se bez obzira na raniju povredu parničnog postupka (propuštanje dostave) drži da je Rješenje predsjednik suda u Splitu SU-615/05 od 25 siječnja 2006 godine, manjkavo i da se ne da ispitati, osobito jer navedeni razlozi jest predstavljaju i žalbene razloge zbog kojih se može sudska odluke pobijati, međutim naznačeni stavovi službujućeg suca u ovome postupku kao i njegov osvrt na stavove Visokog trgovačkog suda Republike u njegovim odlukama, zapravo govore da je službujući sudac zanemario osnovni postulat poštenog i pravednog suđenja a to je jednaka dostupnost suda u razumnog roku svim parničnim stranama.

Konačno ne možemo se oteti dojmu i da se prilikom dodjele predmeta između naznačenih strana postupa s smanjenom pažnjom odnosno da postoji naklonost protivnoj nekih sudaca Trgovačkog suda u Splitu. Naime od predmeta koji se tiču parničnih stranaka na Trgovačkom sudu u Splitu njih 4 je dodijeljeno upravo službujućem sucu (R1-152/02; R1-309/03; R1-43/05; P-1888/05) u kojem se potvrđuju odluke na prijedlog predlagatelja, a usvojene prijedloge protivnika osiguranja viši sud odbacuje ili odbija a odluke ukida. Tako isto u i predmetima R1-105/02, R1-221/03,R1-20/04; R1-149/04; R1-51/04; R1-149/05 itd

Time držimo da smo dokazali opravdanost izjavljenih žalbi na rješenja te se predlaže Visokom trgovačkom sud Republike Hrvatske te se radi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede parničnog postupka ukine Rješenje Trgovačkog suda u Splitu (dalje u tekstu I stupanjski sud) od 08. lipnja 2006 godine posl br R1-48/05 i Rješenje predsjednika Trgovačkog suda u Splitu broj Su-615/05 od 25 siječnja 2006 godine

Žalitelj traži trošak sastava prijedloga i žalbe i pristojbe na rješenje i žalbu!

pa nenovčana tražbina je pravo na povrat zadužnice - komada papira

sad recite npr za sljedeće

kupite zemljište koje je 100% u zoni male privrede, izvadite lokacijsku dozvolu

i

onda JLS prenamjeni pola parcele u poljoprivredno zemljiše na kojem nije dozvoljena gradnja

ne ruši li se time ustavno pravo na zaštitu uloženog kapitala u rh

pitam se samo kako bi nastala splitska riva da je prije bilo zabranjeno graditi 70 m od mora?

ja ti želim da osnuješ firmu koja će postati brand

sretno! :xwave:

možda i mama kad ti da ime misli da će to biti brand - takvo što može samo majka voljeti

MBS mije isto što i Mat broj (porezni broj) a nema veze sa JMBG

tim gore za onoga koji to radi!