MASTER

a jel trgovački sud uopće nadležan?

i konačno kakve veze ima jel u zagrebu ili splitu?

javite se najbližem brokeru /banki/ u RH - imaju upute i znaju kako ide sa Srbijom, BIH i Makedonijom

po izmjenama stečajnog zakona svatko od vjerovnika može tražiti pokretanje stečaja ako blokada računa traje dulje od 60 dana - međutim ukoliko se ti naplaćuju ne vjerujem da im je stečaj neka prednost a nema racionalne bojaznosti za naplatu - probajte sa svim vjerovnicima razgovarati, objasnite im situaciju i sasvim sigurno će mnogi imati razumjevanja ukoliko smatraju da ćete moći nastaviti posao

podnesite na sud zahtjev za amortizaijom čekova, a osim toga potrudite se da vaš dopis urudžbirate na sudu i prijepis dostavite u banku - isto tako urudžbirajte

nemojte slati poštom nego imajte potvrdu primitka dopisa i na sud i banci - i to učinite čim prije

možda bi bilo dobro i da se ispričate sucu pisanim podneskom - ne košta ništa osim malo truda a možda ćete se jednog dana ponovno susresti

uopće ne utječe

upis djelatnosti zavodu za statistiku je čisti ankronizam

navedite klasu 51900 ostala trgovina na veliko (90% firmi)

konačno to možete i mjenjati a nitko vas i neće pitati da li se bavite sa navedenim

ugovor o tajnom društvu!

onako kako piše u knjizi poslovnih udjela

program za pračenje zk predmeta nije u proceduralnom smislu napisan kao zzk i zpp.

vjerovatno se ćalba nalazi kod suca (neki sudovi i to napišu) ili je pak upućeno na viši sud.

ako vam se žalba usvoji vrlo vjerovatno će i dalje na internetu stajati da je rješeno (udovoljeno, odbijeno) ali spis će se voditi pod novim brojem

slično je kad se radi ispravak rješenja - premda bi to trebalo biti pod istim z na zagrebačkoj grunovnici otvaraju novi

i ako ste kojim slučajem tražili ispravak rješenja a gore napisali stari Z, vjerovatno spis neće biti tako skoro rješen

ali ako pod novi Z zatražite ispravak, onda će biti skoro pa drugi dan spis rješen

ovo govorim iz vlastitog iskustva, malo je glupo ali tako je kako je

Hvala puno

evo linka

http://www.dorh.hr/Download/2006/02/24/Pravni_status_zeljeznicke_infrastrukture.....pdf

o.k.

nova pitanja:

1.ako je prijavljeni investitor još uvijek suvlasnik građevine i dobije rješenje o rušenju, može li novi investitor (kupac) tražiti naknadu štete i po kojoj osnovi? isto i za slučaj ako prijavljeni investitor više nije vlasnik/suvlasnik?

2. ako prijavljeni investitor više nije vlasnik građevine, rješenje građ. inspekcije o uklanjanju građevine ili dijela biti će naslovljeno na prijavljenog investitora, znači li to da novi investitor nije dužan postupiti po rješenju?

3. ako prijavljeni investitor više nije vlasnik, a kupac po sili zakona to odmah jest, kako stari investitor više nije vlasnik znači da više nije niti investitor. moguća posljedica je da više nije dužan ishodovati uporabnu dozvolu - i dalje je odgovoran što građevina nije izgrađena sukladno propisima jer se u njegovo ime gradilo, ali ako više nije investitor mora li ishodovati uporabnu?

4. ako je prijavljeni investitor koji više nije vlasnik i dalje investitor jer je prijavljen kao takav, i investitor je i kupac koji je to kupnjom odmah postao mada se nije prijavio - onda mi ovo sve gore rečeno malo nije jasno.

budimo malo životni i pustimo teška pitanja tipa ja vlasnik on investitor - imamo ugovor u kojem piše da je on nešto dužan

dakle

ivestitor sagrdi kuću pokraj moje parcele (bad luck), da malo uštedi malo se povećaju gabariti u odnosu na lokacijsku i građevinsku dozvolu - ono pol metra na svaku stranu. pri tome meni zakloniš pogled na zagreb. tebi čak banka odobri kredit za kupnju stana, bez obzira što je zabilježba da nema uporabne dozvole.

budi siguran da ću ja kao tvoj susjed tražiti rušenje kuće, biti će me baš briga što si ti ugovorio sa nekim "investitorom" , na koga glasi građevinska dozvola, lokacijska i sve ostalo - kaj se mene tiče može pisati u ugovoru da ti je on dužan saditi i maćuhice

zvuči ružno, ali je takvih primjera kolko hoćeš

evo jedne sudske presude

Nalaže se Tuženiku SGSB d.d. S matični broj xxxxx, da mjenicu sadržaja «U Splitu 01. travnja 1998 godine. Dana 13. kolovoza 2002 godine platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi N doo Z svotu od xxx kuna i nula lipa. Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr yyyyyyyy Potpis i pečat punomoćenika i zakonskih zastupnika SD dd S » i naloga za plaćanje koji je izdao Tužitelj N d.. Z temeljem iste mjenice na iznos od xxxxxxxx,00 kn, izvršava po priljevu sa žiro računa mjeničnog dužnika SD d.d. S br yyyyyyyyy u korist računa predlagatelja osiguranja N d.. Z br ccccccccpoziv na broj 05 aaaaaaaaaa dok se u cijelosti ne namiri mjenična obveza od xxxxx,00 kn

scan presude www.slobodna.net/001/006.tif

1) napisali ste da udjele dvaju osnivača (fzizičkih) kupuje pravna osoba - prema tome ta pravna osoba isplaćuje te udjelničare (fizičke osobe)

2) nije bitno da li piše da se udjeli između osnivača mogu slobodno prenositi nego da li piše da je za prijednos poslovnih udjela potrebna suglasnost društva. tu suglasnost daje uprava (odnosno drugi organ a prema društvenom ugovoru). to što piše da se između osnivača mogu prenositi poslovni udjeli ne znači da za prijenos trećim osobama nije dopušten

3) ako se kupuje od udjelničara koji nije rezident (pravna osoba iz slovenije) prema mojem mišljenju može se isplatiti - pitanje je plaćanja poreza na dobit - ako je riječ o pravnoj osobi - predlažem konzulitrati neku od banka sa kojom bi se obavila transkacija i predočiti im prijedlog ugovora o prijenosu poslovnog udjela. ukoliko je cijena koja se plaća znatno viša od temeljenog uloga - nekako u ugovor naznačiti da vrijednost kapitala koju posjeduje doo sa rezervama (tzv book value) približno jednaka iznosu kupoprodajne cijene. smatram da sve do 2BV je načelno ok, ako domaća firma ima određeni značajni tržišni udio.

Zakon o deviznom poslovanju

zravna ulaganja

Članak 9.

(1) Izravna ulaganja, u smislu ovoga Zakona, sva su ulaganja rezidenata u inozemstvu i nerezidenata u Republici Hrvatskoj koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom.

(2) Namjera uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom iskazana je u slučajevima:

1. osnivanja ili povećanja temeljnoga kapitala trgovačkog društva u potpunom vlasništvu ulagača, osnivanja podružnice ili stjecanja već postojećega trgovačkog društva u potpuno vlasništvo ulagača ili ulaganja radi obavljanja djelatnosti poduzetnika pojedinca,

2. ulaganja u novo ili već postojeće trgovačko društvo ako ulagač time stječe ukupno 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, odnosno 10% ili više glasačkih prava nakon ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka,

3. kredita na rok od pet godina ili duže radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, ako krediti imaju obilježja podređenog ili hibridnog potraživanja.

(3) Nakon uspostavljanja izravnog vlasničkog odnosa izme­đu rezidenata i nerezidenata u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, transakcijama izravnih ulaganja smatraju se također:

1. reinvestirana dobit, odnosno udio izravnog ulagača u dobiti trgovačkog društva koja se ne raspodjeljuje u obliku dividendi ili drugih oblika raspodjele dobiti,

2. dužničke transakcije između izravnog ulagača i trgo­va­č­kog društva u koje je već izvršeno izravno ulaganje. Ovo uklju­čuje dužničke vrijednosne papire, komercijalne kredite, financijske kredite i ostale dužničko-vjerovničke odnose. Izravnim ulaganjem ne smatra se ulaganje financijskih institucija dužničkim transakcijama vezanima uz tekuće poslovanje, već se izravnim ulaganjem smatraju samo one transakcije motivirane trajnim interesom vezanim uz vlasnički odnos.

zravna ulaganja nerezidenata i rezidenata

Članak 19.

(1) Izravna su ulaganja nerezidenata u Republici Hrvatskoj slobodna, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno.

Članak 20.

(1) Prijenos u inozemstvo dobiti koju nerezident ostvari izravnim ulaganjem slobodan je pod uvjetom da je u Republici Hrvat­skoj podmiren porez na dobit na iznos koji se prenosi u inozemstvo.

(2) Prijenos u inozemstvo ostatka likvidacijske ili stečajne mase slobodan je pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj podmirene sve porezne i druge zakonom propisane obveze iz tog posla.

zamisli kamo bi referenti u nadležnoj upravi za graditeljstvo a i mi skupa s njima stigli kad bi im dozvolili tumačiti ugovore

obveza je kupca prijaviti promjenu, a investitor nije izvođač

možeš imati u ugovoru i da ti je izvođač dužan sagraditi po građevinskoj dozvoli, ali to nema veze s onime kako je učinjeno - posao je investitora (vlasnika) brinuti da građevina bude uporabljiva za korištenje

zakon o gradnji definira tko je investitor i sve dok se ne izmjeni investitor prijavom nadležnom uredu državne uprave koje je izdalo građ. dozvolu on to i ostaje. Vlasnik nije dužan uredu prijaviti investitorska prava (ako ih ima), čak niti novi investitor (što je regulirao ugovorom sa starim investitorom) - čl. 34. izbrisan je izmjenama NN 100/04. Dakle, novi vlasnik ima investitorska prava samom činjenicom da je to njegovo vlasništvo ali to je trebao regulirati ugovorom (kupoprodajnim). Tu je prilika starom investitoru odn. pravom investitoru (vlasnik još nije postao investitor nego ima investitorska prava) da izmigolji iz priče ako ga se ne stisne. Još jedna priča o mačku u vreći...

ali članak 108 je ostao na snazi s nebitnom izmjenom

Promjena investitora

Članak 108.

Ako se u tijeku građenja promijeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdana građevinska dozvola.

XI. KAZNENE ODREDBE

PrekrŠaji investitora

Članak 179.

....

Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:

...............

– ne zatraži promjenu investitora u propisanom roku (članak 108. stavak 1.),

................

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se investitor fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

vidim citirate zakon o gradnji

a zaboravljate bitnu činjenicu

da je "investitor" onaj iz građevinske prestao biti "investitor" i to su postali kupci stanova

i ne može njima biti nejasno da kad su stupili u posjed svojeg zasebnog dijela nekretnine nisu znali da ne postoji pravomoćna uporabna dozvola

koja možda ne može niti biti izdana, bez obzira što je zgrada naizgled dovršena

baš me zanima da li ikoji od kupaca prijavio se kao "novi investitor" uredu za graditeljstvo što je po zakonu bio dužan - a i tu je kazna oko 85000 kn

konačna kad je odbijena žalba na izdavanje građevinske dozvole i postoji mogućnost tužbe pred upravnim sudom

Zakon o općem upravnom postupku

Konačnost rješenja

Članak 11a.

Rješenje protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom

postupku), a kojim je stranka stekla kakvo pravo, odnosno kojim su stranci određene kakve obveze,

može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni.

Pravomoćnost rješenja

Članak 12.

Rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćno

rješenje), a kojim je stranka stekla određena prava, odnosno kojim su stranci određene neke obveze,

može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni.

stiglo rješenje o otvaranju pojedinačnog zk postupka

cijeli postupak po okončanju biti će dostupan na internetu

ročište na terenu je negdje sredinom travnja

jel ima tih presuda na www.vsrh.hr

daj brojeve

negdje 1980 ili 1981

negdje 1968 g zakjučen je ugovor sa tadašnjim ŽTPom kojim se ustupa zemljište na korištenje na rok od 30 godina a nakon toga će se zemljište ustupiti nazad ŽTPu ako se strane drugačije ne sporazume, a u roku od godine dana (dakle do kraja 1969) dužan je bio stečajni dužnik sagraditi skladišni prostor dijelom na vlasitoj djelom na parceli od ŽTPa. građevinska i uporabna uredna i pravomoćna od lipnja 1970

ugovor nema niti jedne spomenute čestice, jer tada praktički je postojao samo katastar a gruntovnica je bila izgorjela

tijekom 2003 - 2006 stečajni dužnik je pokušao riješiti pitanje vlasništva nad zemljištem koje u gruntovnici glasi na HŽ (a u katastru na stečajnog dužnika) međutim isti nisu htjeli prodati zemljište a niti otkupiti dio skladišta nazad - premda je funkcionalno nemoguće podijelit skladište obzirom na smještaj na parcelama

mi smo pokrenuli zk ispravni postupak, jer u trenutku formiranja zemljišnih knjiga negdje 80 godina, je stanje pogrešno uneseno u gruntovnicu

čekamo rješenje

jesmo kaj krivo napravili?

Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (NN 129/00)

Članak 71.

(1) Ako glede određene nekretnine u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nije uspostavljena pravna jedinstvenost nekretnine, odredbe o pravnim posljedicama povrede načela prav­ne jedinstvenosti nekretnine (članak 366. do 373. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 137/99., 22/00. i 73/00.) ne primjenjuju se na:

1) unovčenje nekretnina stečajnoga dužnika u stečajnom postupku te u ovršnom postupku koji pokrene razlučni vjerovnik stečajnoga dužnika nakon otvaranja stečajnoga postupka (članak 164.),

2) ostvarenje založnih prava i prava na namirenje stečajnoga dužnika na nekretninama drugih osoba,

3) ostvarenje prava koja su treći stekli na nekretninama stečajnoga dužnika sudskim i javnobilježničkim osiguranjem traž­bine prijenosom vlasništva na nekretnini (članak 81.a),

4) ostvarenje prava koja je stečajni dužnik stekao na nekretninama trećih sudskim i javnobilježničkim osiguranjem tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini.

(2) Unovčenje nekretnina stečajnoga dužnika glede kojih nije uspostavljeno načelo pravne jedinstvenosti nekretnine te ostvarenje založnih i drugih prava iz stavka 1. ovoga članka stečajnoga dužnika na nekretninama drugih osoba mogu se provesti i po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

(3) Kupac odnosno stjecatelj nekretnine iz stavka 2. ovoga članka stječe u odnosu na tu nekretninu prava i obveze stečajnoga dužnika, odnosno osobe na čijoj je nekretnini stečajni dužnik imao založno ili koje drugo pravo iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Na nekretninama stečajnoga dužnika i trećih osoba iz stav­ka 1. ovoga članka može se prije njihova unovčenja, odnosno ostvarenja na njima stečenih prava iz stavka 1. ovoga članka pokušati uspostaviti načelo pravne jedinstvenosti nekretnine i njihovo unovčenje odnosno ostvarenje na njima stečenih prava iz stavka 1. ovoga članka provesti u skladu s tim načelom.

može li netko povezati ovaj članak Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona sa mojim slučajem

Hvala

pa kada ste predali prijedlog ostala je plomba zar ne?

e pa neznam - zato pitam!

onda upišite i pravo građenja

pokrenut je zk ispravni postupak

da li treba tražiti upis zabilježbe pojedinačnog zk ispravnog postupka ili se isti zbilježuje u zk ul po službenoj dužnosti?