Jump to content

anonimno

Korisnik
  • Broj objava

    56848
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    3

Sve što je anonimno objavio

  1. anonimno

    molim pomoc

    Thanks Zex! Molim te jos da mi kazes kako da nadjem dobrog novoga odvjetnika kojem leze postupci oko prometa (saobracajne nesrece i ostalo). Hvala
  2. anonimno

    molim pomoc

    Odvjetnika možete uvijek promjeniti na način da mu otkažete punomoć. Ukoliko slučaj stoji neopravdano dugo moguće je podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. Pogledajte jednu takvu presudu na: http://www.poslovniforum.hr/zakoni/us_120_03_c.asp
  3. anonimno

    molim pomoc

    Molim Vas da mi netko kaze sto da radim. U mojem slucaju ja sam, to je neosporivo, ostecena strana, a zbog gresaka u radu suda, sudaca, odvjetnika i naravno korumpiranosti suda i osiguravajućeg društva u Državnom vlasništvum, ista parnica traje već deset godina. Nadalje, nisam zadovoljan sa radom svoga odvjetnika i htio bih ga promijeniti. Sta da radim ako cijeli slucaj negdje stoji? Razmisljao sam i o tome da sve proslijedim Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Sto mislite? Hvala
  4. Slucaj u Zagrebu u kojem trebam pravnu pomoc: Prosle godine je u jedonj saobracajnoj nesreci u Vukovaru poginuo muz i otac jednog djeteta, koji sada zive u Zagrebu. Zena mu i sada udovica vodila je jedan kafic u Vukovaru u kojem je on bio namjesten. Ta udovica tvrdi, da ona ne dobiva nikakvu penziju, jer je njezin muz imao samo 4 godine radnog staza. Da li mozes provjeriti, pod kojim uvjetima ima udovica ili udovac pravo na penziju? Koji se zakon primjenjuje? Hvala unaprijed.
  5. Poštovani, Ovaj mail je ustvari pitanje koje Skupštinu Trgovačkog Društva Hrvatski radio Županja d.. drži podijeljenu. Da skratim, radi se o "imenovanju" i "obnašanju" poslova Uprave -direktora Društva. Posjedujem 1,014 % udjela u Društvu što mi daje pravo na 1 glas. Možda je najbolje kronološki Vas upoznati sa događjima. Na Skupštini održanoj 13. lipnja 2002.godine predložen je u pisanom obliku od strane 25 % osnivača, kandidat Zvonko Živković. Osobno sam se usprotivio ovom prijedlogu zbog izgubljenih sporova koje je g. Živković imao. Naime, radi se o sporu broj: P 19/00-9 kod Općinskog suda u Županji kojim je, 07. ožujka 2000 g. Živković proglašen krivim zbog klaveta kao autor niza članaka objavljenih u nekoliko navrata u dnevnom listu "Slavonija danas". Osim toga, dana 01. ožujka 2001. godine od strane Županijskog suda u Vukovaru, broj: Gž-884/00-3 potvrđena je a time postala i pravomoćna presuda Općinskog suda u Županji. Pošto je Društvu Hrvatski radio Županja d.. osnovna djelatnost informiranje, a Zakonom istinito informiranje, time i navedene presude radi klevete (netočnog i neistinitog novinarskog izvješćivanja) imaju apsolutnu težinu. G. Živković treba biti na čelu takvog Društva i implementirati članke tadašnjeg Zakona o javnom priopćavanju a sadašnjeg Zakona o medijima koji upravo niti u jednom svom članku ne prepoznaje i ne tolerira takvo izvještavanje. Oštro sam se i argumentirano suprostavio takvom prijedlogu. Osim toga, upozorio sam članove Društva da je u tijeku još jedan spor koji g. Živković ima pred Općinskim sudom u Županji i to ponovo zbog klevete. Znajući što je g. Živković napisao u spornim tekstovima, bio sam uvjeren da će i taj spor izgubiti. Sve navedene presude sam dokumentirao javnom bilježniku ali ni do danas ne znam zašto nisu došli do Trgovačkog suda u Osijeku kao privitak Zapisnika. Posjedujem i sporni Zapisnik sa Skupštine. Skupština Društva je uz dosta rasprave, pronalaženja načina i uvjeravanja od strane pravnika predlagača, imenovalo g. Živkovića sa 60 glasova ZA, 4 PROTIV i 11 SUZDRŽANIH a neki su otišli sa Skupštine. No Skupština je i izglasala zaključak po kojem će i predložiti razrješenje imenovanog u slučaju gubitka sporova. Dana 31. siječnja 2003. godine Općinski sud u Županji broj: K-74/00-32 proglašava g. Živkovića Krivim što je i dana 03. listopada 2003. Županijski sud u Vukovaru, broj: Kž-82/03 potvrdio kako glasi: "...te se potvrđuje prvostupanjska presuda". A presuda glasi: "...KRIV JE... pa se radi toga prema I - okrivljenom Zvonku Živkoviću temeljem čl. 200 st. 2 Kaznenog zakona, primjenjuje mjera upozorenja i to: UVJETNA OSUDA ........ tako da mu se izriće kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, čije se izvršenje odgađa za vrijeme od 1 (jedne) godine". Moje pitanje glasi. Da li ovakva osoba može vršiti funkciju direktora Društva pogotovo imajući na umu Zakon o Trgovačkim društvima, Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima a pogotovo ulogu koju bi, kao prvi čovjek informativne kuće, novinari trebali imati. Molim Vas da odgovorite ili me uputite na mjeredovni odjel ili osobu koja bi mi pruižila pravnu pomoć. Unaprijed se zahvaljujem S poštovanjem, Željko Pavelić
  6. sudio me fumic 72.godine po clanu 118, tzv. neprijateljska propaganda na dvije godine strogog zatvora. Od 90. trazim svoj dosje. Trazio sam u MUP, drzavnom arhivu,POA,uredu predsjednika,saboru. Bez uspjeha. Moze li ko pomoci, ili stvarno UDBA jos vlada Hrvatskom?
  7. anonimno

    ustav

    jeli moguca pravna drzava bez lustracijskog zakona???
  8. Obrati se na :Vinko Sunde, Zagreb, ili HSP 1861,pomoci ce ti sigurno.
  9. anonimno

    objekt

    HRVATSKI SABOR Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosimODLUKUO PROGLAŠENJU ZAKONA O ODGOVORNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE ZA ŠTETU NASTALU U BIVŠOJ SFRJ ZA KOJU JE ODGOVARALA BIVŠA SFRJ Proglašavam Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. srp­nja 2003. Broj: 01-081-03-2600/2 Zagreb, 16. srp­nja 2003. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.ZAKONO ODGOVORNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE ZA ŠTETU NASTALU U BIVŠOJ SFRJ ZA KOJU JE ODGOVARALA BIVŠA SFRJ Članak 1. (1) Republika Hrvatska kao jedna od pravnih sljednica bivše SFRJ, odgovara za one štete nastale u bivšoj SFRJ, za koje je po tada važećim propisima, odgovarala bivša SFRJ, ako se razboritim i pravičnim prosuđivanjem svih okolnosti konkretnog slučaja, posebice državljanstva, prebivališta, trajnog boravišta, odnosno sjedišta oštećenika i štetnika, mjesta štetne radnje i nastalih štetnih posljedica, načina uzrokovanja štete i drugih okolnosti odmjerenih u njihovoj ukupnosti, može zaključiti da je Republika Hrvatska, od svih drugih država – pravnih sljednica bivše SFRJ, u najbližoj vezi s konkretnom štetom. (2) Smatra se da postoji najbliža veza iz stavka 1. ovoga članka ako je oštećenik u vrijeme štetnog događaja bio državljanin bivše Socijalističke Republike Hrvatske, odnosno pravna osoba s registriranim sjedištem na njezinom teritoriju, a šteta je počinjena na državnom teritoriju Republike Hrvatske. Članak 2. Državljani drugih država sljednica bivše SFRJ i pravne osobe sa sjedištem na području drugih država sljednica bivše SFRJ imaju pravo na naknadu štete pod pretpostavkama iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona i uz uvjet uzajamnosti. Članak 3. Ako osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ima dva ili više stranih državljanstava za primjenu ovoga Zakona smatrat će se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i u kojoj ima prebivalište. Članak 4. Pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu za štete u smislu članka 1. ovoga Zakona primjenjuju se, kao pravna pravila, propisi koji su bili na snazi u vrijeme uzrokovanja štete ukoliko su u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske. Članak 5. Sudski postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovoga Zakona. Članak 6. (1) O iznosima plaćenim na ime naknade štete prema ovom Zakonu Državno odvjetništvo Republike Hrvatske obavijestit će nadležno tijelo. (2) Ovim se Zakonom ne dira u pravo Republike Hrvatske da, ovisno o dogovoru država sljednica bivše SFRJ o načinu raspodjele obveza bivše SFRJ za plaćanje naknade štete nastale u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ, od drugih država sljednica bivše SFRJ traži vraćanje iznosa plaćenih na ime naknade štete prema ovom Zakonu. Članak 7. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 702-01/03-01/01 Zagreb, 14. srpnja 2003. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r.
  10. anonimno

    objekt

    nisam siguran. Hrvatska JE pravna naslijednica SFRJ. Zakon je donesen prosle godine i zove se :zakon o odgovornosti rep. HR za stete bla,bla, pocinjene u SFRJ. Cini mi se logicno...
  11. anonimno

    objekt

    Nikakve. Hrvatska nije pravni sljednik SFRJ pa ne odgovara za radnje počinjene u bivšoj SFRJ po općem zakonu, osim ako se donese poseban Zakon koji to pravo određenoj kategoriji ljudi priznaje. Arnold
  12. anonimno

    objekt

    koje su sanse tuziti drzavu po zakonu o odgovirnosti za stetu nastalu u bivsoj SFRJ, naime steta je unisteno zdravlje politickih zatvorenika u zatvorima SFRJ. Vise informacija na www.politicki -atvorenici.de politicki zatvorenicipejicr@t-online.dezatvorenici savjesti
  13. anonimno

    pomozite...

    Necu vise gnjaviti, ali na tom sajtu ne mogu vrsiti pretragu po imenu i prezimenu...
  14. anonimno

    pomozite...

    Znam da je htvat po nacionalnosti... ostalo ne... svakako puno ti hvala za pomoc, pokusacu na sajtu koji si ostavio. Hvala...
  15. anonimno

    pomozite...

    Nije bas lako dati ikakav suvisli savjet iz tako malo podataka. Ne znam bas za neko instant mjesto gdje se moze traziti osoba. Da li je on državljan Hrvatske ili BiH? Gdje je zadnje živio? Znate li njegov JMBG? Svakako se obratire za pomoć MUP-u zemlje koje je državljanin. U telefonskim imenicima su osobe koje imaju prijavljen telefon na svoje ime. Podaci o popisu stanovništva Hrvatske možete naći na stranicama Državnog zavoda za statistiku na http://www.dzs.hr , no tamo nema ničijih osobnih podataka. Za popis stanovništva BH ne znam.i
  16. zar nije dovoljno vise 4 godine staza na pravnim poslovima za poslove u privredi? I da li postoji neka zbirka knjiga koje se moraju proci za pravosudni ispit tj. nekakav "alat" za ucenje, kakav npr imaju u Srbiji i to cak 9 knjizica podjeljenih po granama prava?
  17. To je točno! Skuplje je 5000 Eura u startu koliko košta upisnina. No, s druge strane vježbeništvo košta i tri godine života, iz čega proizlazi da je ušteda od nešto manje od 140 Eu ili oko 1000 kn mjesečno kad se iznos upisnine podijeli na 36 mjeseci vježbeničkog staža. Alternativa je posuditi iznos upisnine. Ionako je otvaranje ureda je vezano s troškovima koji nisu mali. Kamata plaćena na taj iznos neće biti vrtoglava. Kad osoba tek izađe s fakulteta priča je jednostavna. Potrebno joj iskustvo, a do jučer ionako nije zarađivala ništa. Kao vježbenik stječe iskustvo, potrebni staž i čak zarađuje neku plaću. Nakon što se steknu godine iskustva ne znam da li bi se na taj potez odvažio samo radi upisnine. No, svačija priča je drugačija. Ovo je samo moj stav.
  18. anonimno

    pomozite...

    Da li neko moze da mi pomogne? Trazim jednu osobu (dedu koga nikada nisam videla). Nisam sigurna da li je ziv ili ne i da li zivi u Bosni ili u Hrvatskoj... Komplikovano... Pokusala sam preko telefonskih imenika, ali ne vredi- oni u svom sastavu imaju jedino imena onih ljudi koji poseduju imovinu na svom imenu... Da li postoji neki site na kome mogu naci popis stanovnistva iz Bosne i Hrvatske? , ... ili... pa ne znam ni sama... Pomozite mi ako mozete...
  19. ako smijem primjetiti razlog je više nego prozaičan-lovaaa, jer otvorit odvjetnički ured ( za vjerovat je da je to cilj) je puno skuplje ako nisi vježbenik...?
  20. Naravno, iz stavka 2 je vidljivo da roditelji mogu dozvoliti noćni izlazak ako si u pratnji punoljetne osobe u koju imaju povjerenja.
  21. Zaobić se zakonski ne može. Bar ne dok ne navršiš 16. Evo članak iz Obiteljskog zakona koji to regulira. Članak 95. (1) Radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dužnost nadzirati ga u njegovu druženju s drugim osobama. (2) Roditelji imaju pravo i dužnost djetetu mlađem od šesnaest godina života zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. (3) Noćnim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati. Ovo pravo i dužnost u stavku (2) nameće roditeljima dužnost da ne dozvole izlaske nakon 23. PS: Što je bb code?
  22. Molim Vas što može određeniji odgovor na odgovor na slijedeća dva pitanja: 1) U Parkovima prirode i Nac. parkovima ustanovljena je jedna služba koja se zove nadzornička služba. PP i NP upravljaju javne ustanove na čelu s ravnateljem. Ravnatelj naše javne ustanove podijelio je više puta pismenim putem (ali i usmenim) opomene i suspenzije podređenima. Takve je «zahvate» izvodio cijele protekle godine s tim da nam nitko ne zna objasniti pojam suspenzije u javnoj službi kakva smo mi, a navedene opomene su pisane bez Upute o pravnom lijeku, tako da se nitko nije nikome u svezi istih obratio. Sada na kraju godine kad je ravnatelj poželio otpustiti jednog ili dvoje od zaposlenika, izvadio je opomene koje datiraju iz iz petog mjeseca i podastro je to na stol Upravnom vijeću ustanove (koje odlučuje o otkazima). Neki članovi UV smatraju da im je on bio dužan pokazati navedene opomene odmah na slijedećoj sjednici Uv nakon što su bile sročene, s tim da je istoj sjednici i trebao nazočiti djelatnik kojega se tereti da je skrivio određenu radnju te da se isti smije na taj način braniti. Drugi članovi UV mišljenja su kako su zaposlenici trebali napisati žalbu UV odmah po opomeni UV koje bi onda razmotrilo i opomenu i žalbu, no mi nemamo pravnu službu u Parku, a sve je opomene sročio sam ravnatelj bez navedene pouke o pravnom lijeku, pa su zaposlenici ostali zakinuti za saznanje što učiniti po opomeni. radi se o četiri zaposlenika od kojih niti jedan nije reagirao na opomenu u tom obliku u smislu žalbe. 2) Neki od zaposlenika također su i na bolovanju dužem od tri mjeseca. Ravnatelj ustanove zatražio je od računovodstvenog referenta nalaz komisije koja produžava bolovanja, međutim ona mu je odgovorila da je njoj liječnička doznaka dovoljan dokaz po kojem ona isplačuje plaću, te da je temeljem iste vidljivo da je zaposleniku/icima produženo bolovanje. Ravnatelj je pokušao nagovoriti rač. ref. da zove područni ured HZZO-a i provjeri bolovanja kod komisije što je on odbio, nakon čega je ravnatelj odlučio sam izvršiti navedenu provjeru, te je uzeo kopije liječničkih doznaka. Mene zanima, zadire li ovakav čin ravnatelja u privatnost zaposlenika ili on smije kad hoće izvršavati ovakve provjere nad podređenima? Molim Vas žuran i temeljit odgovor. S poštovanjem, Lana Lončarević-Jadrešić, dr.vet.med. lana.loncarevic@zd.htnet.hr
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija