Bumbo

Pošalji anonimnu prijavu inspektoratu rada sa opisom problema jer si barem trebao dobiti odluku o godišnjem odmoru.

Lajavica je dala pomalo površan odgovor!

Istina je da ste stekli pravo na godišnji odmor, ali pitanje je kada g. odmor konzumirati, ako ugovor istiće 31.12.2007. godine???

Ispravan odgovor bi bio - imate pravo na godišnji odmor, ali ga ne možete koristiti, ukoliko prestanete biti u radnom odnosu.

Prekovremeni od 10 minuta, osobno to samtram cjepidlačenjem od Vaše strane, siguran sam da ne radite 8 sati potpuno efektivno, pa mislim da 10 minuta ne bi trebao predstavlajati problem, ali pravno ne bi poslodavac to od Vas mogao tražiti, pogotovo ako se to ne obračunava kao prekovremeni rad.

U otkaznom roku ste dužni raditi prekovremeno u skladu sa Zakonom o radu.

Sporazumom ste odredili datum prestanka radnog odnosa, taj datum možete u sporazumu odrediti koji god hočete (1 dan, 10 dana, mjesec ili 17 godina, sve može).

Sporazum se može naknadno mijenjati, ukidati ...uz uvjet obostranog pismenog pristanka, inače ne.

Poslodavac će Vam vjerojatno ponuditi otkaz Ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu, ako isti odbijete potpisati poslodvaca Vam je dužan platiti kako otpremninu tako i ispuniti sva Vaša prava te bi ste u tom slučaju imali pravo na burzu.

Također poslodavac Vam može naložiti da radite privremeno na drugoj lokaciji najduže mjesec dana, a Vi u pravilu to morate prihvatiti jer se radi o drugoj lokaciji svega udaljenoj 40 km, uz podmirenje svih troškova, ali napominjem u pravilu najduže do mjesec dana.

Bolovanje zaustavlja otkazni rok, stoga po povrtaku sa bolovanja dužni ste odraditi otkazni rok do kraja.

Bolovanje ne može biti iz zadnjeg dana otkaznog roka (bolovanje zaustavlja otkazni rok te po povratku s bolovanja otkazni rok nastavlja teći) jer istekom otkaznog roka, prestaje radni odnos, samim time i mogućnost da poslodavca teretite za eventualno neki iznos naknade na ime bolovanja nakon otkaznog roka.

Hvala Rubens

Čisto radi informacije radi, a i da nešto naučim: tko radniku isplačuje tu naknadu?

Draga Scarlet!

1. Dali ste dobili obraćunski listić? Ako da, pokrenite ovrhu i naplatite svoju plaču. Ako ne, zatražite da Vam ga daju, ako ga daju, onda pokrenite ovrhu, ako ga ne daju, prijavite inspektratu rada da Vam nisu dali o. listić.

2. Nemaju nikakve mogućnosti Vas teretiti za ta dva dana i to im jasno dajte do znanja jer i da ste imali najbolju volju, to naprosto niste mogli napraviti.

3. Dajte im šansu još jednom da ispune svoje obveze prema Vama, u roku od npr. 3 dana, a zatim sve prijavite inspektoru rada i pokrenite sudski postupak.

Bolovanjem ne možete produžiti primanje plaće kod sadašnjeg poslodavca jer ste zaposleni na određeno vrijeme i ugovor o radu prestaje istekom roka na koji je sklopljen bili Vi na bolovanju ili ne.

Nisam siguran, ali možda imate nekakav prava preko HZZ-a?

Ne može Vas se teretiti niti za što niti Vas niti osobu koj je provodila odjavu iz razloga što se odjaviti može samo na osnovu otkaza ili sporazuma. To što niste radili tri dana, poslodavac Vam eventualno ne mora za to platiti neto plaću dok će doprinose morati obračunati i za te dane, također to što je poslodavac propustio na vrijeme reagirati, mada napominjem da se radi o vrlo kratkom vremenskom periodu, pada na teret poslodavca.

1. Ne

2. Ispunjenje je razlog za prestanak Ugovora o radu koji u konkretnom slučaju će prestati tek otkazom koji će se temeljiti na neispunjenju obveze, a ne po samom ugovornoj odredbi.

3. Da, sve je regularno

Ajd prihvaćam da prepostavanje nema smisla, prihvaćam da ZOR ima nedoslijednosti, kao npr. kod g.o. u slučaju ugovora na određeno vrijeme, ali neka o tome razmišljaju saborski zastupnici kojima je to posao.

Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora čl. 48 ZOR

„Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog člankom 39. ovoga Zakona može se odrediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu“

Tko ga određuje??? Prethodni poslodavac, novom poslodavcu? Nikako, prilikom zapošljavanja sklapa se Ugovor o radu koji se potpisuje s novim poslodavcem te mora sadržavati, između ostalog, odredbu (čl. 17. st. 1 toč. 6) „o trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo“. To znači da novi poslodavac utvrđuje radnikovo pravo na godišnji odmor prema ZOR, Kolektivnom ugovoru, internim aktima, dobiveni broj je radnikovo pravo na godišnji odmor. Prilikom utvrđivanja godišnjeg odmora za kalendarsku godinu u kojoj se radnik zaposlio, od utvrđenog broja dana godišnjeg odmora, oduzima se broj dana koje je radnik koristio kod prethodnog poslodavca i utvrđuje se radniku broj dana godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu.

Radnik nikako ne može prenijeti utvrđene dane g.o. po jednom ugovoru na novog poslodavca s kojim ima drugi ugovor, a to će potvrditi i konkretno pitanje: Ako već prenosi stečeni broj dana g.o. kod prethodnog poslodavca, da li time isto prenosi i pravo na novčanu naknadu (plaču) koju je imao kod prethodnog poslodavca za vrijeme trajanja g.o. koji je utvrdio prethodni poslodavac. Nadalje što ako se kod prethodnog poslodavca subota se nije računala u dane godišnjeg odmora, a kod novog se računa, dali po Rubensu se tom slučaju radniku ne računa subota u dane g.o. s obzirom da je on takvo pravo stekao kod prethodnog poslodavca.

Ako na ova pitanja možete odgovoriti potvrdno, složiti ću se s Rubensom, ali bojim se da ne možete.

Ogilvie je napisao da je poslodavac dužan izdati potvrdu o neiskorištenom g.o.! To je pogrešno protumačen čl. 52. st. 2. koji navodi da je poslodavac dužan izdati potvrdu o korištenju g.o., stoga o broju dana koliko je radnik iskoristio, na neiskoristio g.o.

Radio sam u društvu koji su inzistirali na parafirnju dokumenata. Mislim da u načelu takva praksa nije loša i utječe da pojedinci unutra društva ispravnije rade svoj posao, čisto kroz odgovornost za paraf. Drugo uvijek se zna tko je konkrean dokument proizveo.

Treće - ovlašteni zastupnik nema uvijek vremena isčitavati gomile ugovora, faktura, ponuda, prihvata ponuda... nego je očekivano da vjeruje svojim podčinjenima da su prekontrolirali dokumente koje su parafirali.

Četvrto - ova praksa je izvrstan instrument delegiranja odgovornosti.

Mislim da sam ti dao dovoljno razloga kojima možeš začepiti usta svim onima koji se protive promjenama, a imaš moju podršku da napraviš sve kako bi se poslovanje u društvu u kojem radiš diglo na još višu razinu.

Radi se o pravu koje si stekla sukladno Zakonu, odnosno podzakonskim aktima (Pravilnik o radu, Kolektivni ugovor) i sadašnji poslodavac ti to stečeno pravo ni na koji načini ne može umanjiti.

Ovakvo tumačenje je van svake pameti i iskreno me iznenadilo da potječe od poštovanog Rubensa.

Godišnji odmor je pravo proizišlo iz samog radnog odnosa, koji prelaskom kod drugog poslodavca prestaje, sami time prestaje i valjanost odluke na osnovi koje je radnik i mogao koristiti godišnji odmor. Popuno je pogrešno tumačenje da stečeno pravo kod jednog poslodavca temeljem Kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu ...ima ikakve veze sa pravima sa pravima i internim aktima novog poslodavca niti ga na bilo koji način obvezuju (pod uvjetom da nisu iste djelatnosti radi primjene Kolektivnog ugovora).

Primjer: Ja sa poslodavcem sklopim Ugovorim na nekoj funkciji da ću imati 90 dana godišnjeg odmora, niti jedan zakon to ne brani, nakon 01.07. prestanem raditi kod tog poslodavca i sklopim ugovor o radu sa drugim poslodavcem bez ikakvih beneficija, po Rubensovom tumačenju, imao bih pravo na 90 dana godišnjeg odmora kod novog poslodavca. Potpuna besmislica.

Ispravna je tvrdnja da imate pravo na 9 dana godišnjeg odmora, koji će te koristiti prema pravilima ZOR-a, eventualnog kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu novog poslodavca, a ponajprije prema odredbama Ugovora o radu.

Vrlo teško, jer samu štetu treba i dokazati, a kada se radi o nematerijalnoj šteti, kao zapravo sekundarnoj posljedici nekog štetnog događaja, u Vašem slučaju, na temelju onog što ste iznijeli, mislim da bi cijela priča bila vrlo nategnuta.

Srijede

9 dana.

Pojam u pravnom smislu da li je nekretnina useljiva ili neuseljiva ne postoji. Sama se nekretnina promtara korz prizmu postojanja uporabne dozvole. Ako nekretnina nema grijanje, držim da ne može dobiti uporabnu dozvolu i analogno tomu se može konstatirati da je neuseljiva.

Ne mora.

Sada kada si malo pojasnio svoj stav, povlačim svoj post i napisano u njemu jer se sada načelno slažem s tobom. Sorry.

Točno

Pa pobogu Ogilvie jesi li ti normalan? Dovoljno je što poslodavci ionako već izrabljuju radnike preko svake korektne mjere. Pitaj prodavačice npr. u Getoru što misle o tvom stavu.

Poštovana Vikica, moram priznati da ste u vrlo nezavidnoj situaciji.

Solidarni jamci imaju regresna prava prema Vašem suprugu, a to što je nekretnina Vase majke i Vas dana banci kao zalog, solidarni dužnici ipak nemaju pravne mogućnosti na uknjižbu iste, mada je sve moguće. Ako solidarni jamaci vraćaju krediti banci, mogu zahtjevati od banke ustupanje svih vjerovničkih prava, ali držim da bi u konkretnim slučaju zalog bio iz toga isključen, pogotov što za bilo kakvu uknjižbu trebaju Vašu suglasnost (nadam se da se radi o hitopeci, a ne o zalogu u obliku javnobilježničkog akta).

Moj Vam je savjet da budete jako na oprezu, kontrolirate svako mlao zk izvadak te ako azpne, javite se.

Osnovica plaće u državnoj službi je preopćenito pitanje, jer pod državnom službom se smatraju razne struke - školstvo, ministarstva, jedinice lkalne uprave i samouprave - molim malo konkretnije.

Što se tiće odgovora na pitanje rasta službeničkih plaća, samo odgovor bio bi jednako nesuvisal kao i pitanje, te ga možete postaviti premijeru, kada budemo znali tko će to biti.