Bumbo

Poslodavac je dužan isplatiti troškove prijevoza u cijelosti, jer je smisao plaćanja tih troškova, omogućiti radniku dolazak na posao, a ne do pola puta do posla.

Nemogućnost neisplate plaće nije zakonit razlog za izvanredni otkaz, ali jer razmljiv.

Što se tiće radne knjižice, poslodavca Vam je istu dužan vratiti u roku od 8 dana od prestanka radnog odnosa.

Savjetujem Vam da vratite poslodavcu stvari.

Plaću možete potraživati i putem ovrhe (preduvjet je da dobijete obračunski list), ali opet čemu, ako nemaju novca.

Koliko shvačam, kuća je već izgrađena, pitanje: da li je uknjižena u gruntovnici?

Ako jest, onda s obzirom da se radi o adaptaciji, potrebni su svi dokumenti, rješenje o uvjetima gradnje, zatim obvajstiti inspektorat o početku radova.... pod uvjetom da radovi neće trajati manje od 5 dana, u tom slučaju ne trebate prijavljivati početak gradnje.

Ako nekretnina nije uknjižena, nećete ju niti moći uknjižiti bez uporabne dozvole, a kojoj prethodi sva sila građavinskih dokumenata (građ. dnevnik, građ. dozvola, nadzor, atesti materijala...)

Inspektor se predstavlja, dolazi po prijavi ili bez nje. Kazne su: zabrana nastavka gradnje, prekršajna prijava u nastavku novačana kazna....

Građevinsko zemljište uopće ne može biti predmet zajma nego određeni iznos novca ili određena količinu drugih zamjenljivih stvari.

S obzirom da je zemljište kupljeno na kredit, vlasnik zemljišta može naprosto prodati navedeno zemljište firmi, koja će istu nekretninu steći opterećenu, pretpostavljam hipotekom, a prodavatelju (sadašnjem vlasniku nekretnine) isplatiti kupovninu, nakon završenog posla.

Bilo bi zgodno kupoprodajnu cijenu ugovoriti onoliku koliko košta nekretnina uvaćana za troškove kredita.

Samo bih se nadovezao na Mastera u pogledu datuma izdavanja mjenice, da ipak treba ustrajati na datumu kada je mjenica i faktično izdana, a ne primjeljena, jer to ostavlja mogućnost prigovora, a što se tiće datuma na mjenici kada se podnosi na naplatu, mi nije baš jasno što je Master htjeo s time reći, jer se mjenica može podnjeti na naplatu ovisno o 4 načina dospjeća, koji se uvijek računaju od datuma izdavanja...

Po pitanju "platitie za ovu________ mjenicu odnosno platiti čemo za ovu ________ mjenicu", držim da prilikom podnošenja mjenice na naplatu nije bitna gramatika, nego obveza izdavatelja.

Kod potpisa mjenice, smatram potrebnim navesti da onaj tko ju je potpisao, a eventualno nije imao ovlaštenje npr. izvršni financijski direktor, osobno odgovara za obvezu naznačenu u mjenici, iako ju je potpisao u ime i za račun npr. svog poslodavca, stoga nikada, ali baš nikada ne treba potpisivati mjenicu nitko drugi osim zakonitih zastupnika sruštva.

I za kraj Master je napisao da bjanko mjenica nije mjenica! Ona jest mjenica, pod uvjetom izdavanja i mjeničnog očitovanja.

Penali u radnom odnosu??? to Vam ne postoji, već sam eventualno zakonska odnosno ugovorna zabrane utakmice s poslodavce, dok penali nisku uopće svojstveni samom radnom odnosu.

S obzirom an iznesenu situaciju, Vaš suprug ima mogućnost da izvanredno otkaže ugovor o radu bez obveze poštivanja otkaznog roka, jer je radio prekovremeno više od dozvoljenog, isti rad nije plaćen, koristio je privatni automobil u službene svrhe bez naknade... iviše nego dovoljno za izvanredni otkaz, pa čak i za nekevu tužbicu bi se tu našlo elemnata.

Ako ste već toliko korektni, putne troškove bi trebali platiti u visini stvarnih troškova, ako je njih nemoguće utvrditi, onda platite troškove javnog prijevoza.

Pravno - ne možeš, no međutim kako bi izdavatelj mjenice (trasant) mogao dokazaivati da je iznos upisan naknadno, stoga de iure NE, de facto DA.

Ako postoji mjenično očitovanje, moguće je čak upisati iznos veći od onog upisanog u mjeničnom očitovanju i takvu mjenicu indosirati, indosant stječe prava prema skripturi mjenice, pa je opet indosirati na prethodnog inodsatara na iznos koji je upisan i na takav način se legalno remitent može regresirati.

Opet bih napomenuo da papir koji nema sve sastojke mjenice, izuzev presumpcija iz čl. 2. Zakona o mjenici, nije mjenica, iako se popunjava blanket kupljen npr. "duhanu, narodnim novinama..."

Malo sam zakomplicirao, ali nadam se da sam pomgao.

Puno radno vrijeme se počinje računati od dana kada je u novom ugovoru naznačeno od kada stječeš prava po tom novom ugovoru.

Kada je gradonačelnik u pitanju, nemoj se obračati inspektorima neog novinarima ispričaj svoju priču i prijetnje gradonačelnika. Kada se potpiše kolektivni ugovor, biti će kasno za pregovore.

Naravno da može, jer će navedeno društvo ispostaviti fakturu osobi s kojom je u pravnom odonosu, a ne sa onom koja je predmet tog odnosa.

Bjenko mjenica bez mjeničnog očitovanja nije mjenica, stoga ako nemate mjenično očitovanje u kojem se navodi na koji se način mogu popuniti nedostajajući sastojci, onda sam blanket i nije mjenica, mada ste ga kupili u "duhanu" i time neznajući i platitili porez na promet mjenice. Temeljm nerečenog, da li je odgovorna osoba izdavatelja mjenice, radnik ili ne, u ovom slučaju je to potpuno nebitno, jer je bio radnik kada je nastala obveza na kojoj se temlji mjenični pravni posao.

Pretpostavljam da nemate mjenično očitovanje (u nekim slučajevimai ugovor je dostatan) pa možda niste niti znali da ga trebate imati. Poklanjam Vam savjet: Kada je u pitanju mjenica, zadužnica, cesija, asignacija, kompenzacija i svi ostali pravni poslovi, zabranite ekonomistima i računovođama da rade na tome jer posjeduju samo površno poznavanje inače vrlo kompleksne problematike.

Unaprijed se ispričavam, ako sam nekoga uvrijedio.

Zašto bi morala ovjeriti ugovore kod javnog bilježnika??? Obračun kilometraže???, Putni nalozi??? Probat ću razjasniti - ako jedan subjekt preda u zakup predmet zakupa drugom subjektu, prvi subjekt ima obveze prema drugom subjektu u pogledu održavanja predmeta zakupa u upotrebljivom stanju. Pvi usbjekt nema neikakve veze sa obraćunom kilometraže i putnim nalozima, o tome treba voditi računa drugi subjekt-zakupoprimac.

I ne, ugovor o zakupu ne trebaš ovjeravati kod javnog bilježnika.

Slažem se sa Rubensom (već drugi put danas), te se nadovezujem, ako je slučaj da se radi o neurednoj dostavi, jer se navodono dogodila nekakva greška, imate slijedeće mogućnosti i to ovim redslijedom: ukidanje klauzule pravomoćnosti, prijedlog za povrat u prijašnje stanje + prigovor.

Vlasnik firme ti je jamac platac i kao takav odgovara cjelokupnom svojom imovinom za dugovanja glavnog dužnika (njegova firma). Na temelju jamstva iz zadužnice, pokreni ovrhu na novačan sredstva posvim jamčevim računima kao i na pokretnine i nekretnine, zatim će, jamac (u tom slučaj već ovršenik) morati dati prokazni popis, pa češ vidjeti iz čega bi se eventualno mogao namiriti.

pusti knjigovođe, ne znaju oni ništa, angažiraj dobrog odvjetnika i sve će biti o.k.

Situacija je i više nego komplicirana, naime navodno postoji nagodba za koju vi ne znate!!!

Kako god, potraživanja zastajevaju za tri godine, stoga, koliko sam shvatio što ste točno pitali, možete pokrenuti postupak za isplatu plaće za navedena razdoblja, ali dio potraživanja unazad tri godine, tuženik bi lagano moga odbaciti prigovorom zastare.

Kod usmenog otkaza ugovora o radu treba postupiti kao da nije niti otkazan ugovor o radu. Otkaz mora biti u pismenoj formi, zakonit i uručen radniku, od kada se računaju rokovi za razna prava radnika...

Ako poslodavac te usmeno istera iz ureda i kaže da sio dobio otkaz, lijepo otiđi kući i kada pismeno otkaz eventualno stigne, uputi zahtjev za zaštitu prava, obvajesti inspektorat, angažiraj odvjetnika i oguli poslodavca do kostiju.

Rubens je citirao Zakon o radu i time objasnio što naš zakonodavac misli o suboti kao danu godišnjeg odmora i o tome je nepotrebno diskutirati. A pitanje što ako se uzme godišnji odmor od ponedeljka do petka, pa opet isto slijedeći tjedan, to je sasvim legalan način zaobilaženja prilično glupe, ali još uvijek važeće zakonske norme.

Malo sam ovdje zbunjen, da li se radi o ugovoru o radu??? Ako da, onda se isti nemože sklopiti na rok od 5 odnosno 10 godina i kao takav samatrati ugovor o radu na određeno vrijeme nego se smatra ugovorom na neodređene vrijeme. Zašto je bitna razlika, jer ukoliko je ugovor o radu na određeno vrijeme, može se raskinuti prije roka samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom, a ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme, onda se isti može raskinuti kada nastupe okolnosti za redoviti odnosno izvanredno otkaz ugovora o radu.

Pretiti nekom otkazom i dati nekome otkaz nije isto. U potpunosti imate pravo na bolovanje zbog njege bolesnog djeteta, te kada se vratite na posao to nikako ne može biti razlog za otkazivanje ugovora o radu. Ako Vaš poslodavac nastavi sa takvom praksom, prijavite ga zbog mobinga i svakako potražite drugi posao zbog vlastitog zdravlja a podredno i zbog zdravlja Vašeg djeteta, koje je ipak najbitnije na svijetu.

U potpunosti se slažem sa autorom prethodnog posta te još dodajem da prekovremni sati koji prelaze broj dozvoljenih prekovremneih sati (10% najduže 4 tjedna uzastopno) je svakako razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, a pogotovo još i što nisu plaćeni, stoga imate pravo izvanredno otkazati ugovor o radu bez obveze odrađivanja otkaznog roka, što znači da radni odnos prestaje onog dana kada poslodavcu uručite izvanredni otkaz ugovora o radu.

Sporazumni prestanak ugovora o radu nema nekakvu posebnu formu osim što mora biti u pismenoj formi. Za sam sporazum nisu relevantni nikakvi rokovi nego jedino ono što ste se sporazumili.

Sporazum obično sadržava: naznaku stranaka, naznaku ugovora koji se raskida i s kojim datumom, koliko si godišnjeg odmora iskoristila i da li češ do prestanka rada koristiti neki dio, eventualno naznaku međusobnih potraživanja, mjesto, datum i potpis i to je to.

Potpuno si pogrešno protumačio sporni članak, pravo na zakonsku zateznu kamatu imaš i po novom i po starom zakonu, a članak 1163 ZOO se uopće ne odnosi na ono o čemu pričaš.

Imaš pravo na zateznu kamatu i samo inzistiraj na tome.

Nisam siguran da pravna osoba ima obvezu zaračunavati ZZK, no možda griješim, pa te sony molim ako možeš svoju tvrdnju potkrepiti zakonom i eventualno brojem članka, čisto da naučim za ubuduće.