Katastarska čestica ne može biti dio katastarske čestice. Pretpostavljam da pod "većom česticom" podrazumijevate zemljišnoknjižni uložak. Ako je više katastarskih čestica upisano u jedan uložak, svaka od njih je i dalje samostalna cjelina koja može bit predmet pravnih promjena (npr. promjena vlasništva) i uporabe (npr. građenja zgrade).
Niste napisali kakav je bio status čestice u vrijeme prvog kupoprodajnog ugovora. Budući da ga je općina dala na korištenje prvom posjedniku, može se zaključiti da se radilo o društvenom vlasništvu, ali je nejasno da li se radilo o neizgrađenom građevinskom zemljištu ili nekakviom drugom.
Nadalje, za bilo kakav suvisli odgovor bi trebalo znati kakve postupke je prva posjednica pokretala i s kakvim su obrazloženjima sudovi njezine zahtjeve odbijali.
Iz same te činjenice proizlazi pretpostavka da taj pravni posao nije bio valjan prema tadašnjim propisima, a to bi značilo i da kasniji stjecatelji nisu stjecali od prijašnjeg vlasnika u smislu odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
U konkretnom slučaju je bitno pitanje i poštenja posjeda, budući da nepošteni posjednik ne može steći vlasništvo dosjelošću.
Budući da se i nasljednik nepoštenog posjednika smatra poštenim dok se ne dokaže drugačije, rok za dosjelost za vašu majku bi počeo teći od trenutka kad je naslijedila tu imovinu, dakle od smrti vašeg oca.
Drugi mogući rok bi bio od trenutka kad je on kupio tu nekretninu, ali mislim da je njegovo poštenje posjeda dvojbeno.
U biti, budući da je vašoj majci poznato sve o povijesti te nekretnine, a na prvom mjestu i stanje u zemljišnim knjigama, a to je sasvim sigurno bilo poznato i vašem ocu, moje je mišljenje da ne postoji pretpostavka poštenja posjeda.
Međutim, budući da se pri stjecanju dosjelošću poštenje presumira, a suprotno treba dokazati, kao i uzevši u obzir ovo što sam napisao o poštenju posjeda nasljednika, vaša majka bi mogla steći tu nekretninu dosjelošću, ali je jako daleko od potrebnog roka. No, to je samo moje subjektivno viđenje, dosjelost je i inače pitanje kod kojeg i u sudskoj praksi ima prilične šarolikosti.
