Vidasjv

Poštovani, da li je za poslovno-stambene zgrade negdje definirano da njeni suvlasnici nisu obvezni uspostaviti pričuvu niti sklapati Međuvlasnički ugovor i Ugovor o upravljanju? Ako je, koja su izuzeća?

Sud je 2.4.2015. nakona dostave spisa od javnog bilježnika donio rješenje o prekidu postupka. Punomoćnik ovrhovoditelja je 2016. dostavio rješenje o nasljeđivanju pa je sud 22.11.2016. donio Rješenje o nastavku postupka i pozvao mene i još jednu nasljednicu preuzeti postupak. Napisala sam prigovor u kojem sam navela da je punomoćnik ovrhovoditelja nakon obavijesti o 2 neuspjele dostave, umjesto da zatraži daljnje radnje, zatražio dodatni rok, a daljnje radnje tek nakon godinu i više. Druga nasljednica je tek 2017. primila rješenje o nastavku postupka. Sud je 2018. promijenio Ovrv broj predmeta i po novom broju smo druga nasljednica i ja ovršenici. Nakon toga je Sud 15.1.2019. donio Rješenje koje je postalo pravomoćno u veljači 2019. U obrazloženju je navedeno sljedeće (s tim da se moj prigovor uopće ne spominje): "Odredbom čl. 252.d st. 10. OZ-a je propisano da ako ovrhovoditelj u roku od petnaest dana od obavijesti u smislu odredbe čl. 252.d st. 8. OZ-a od javnog bilježnika ne zatraži daljnje radnje dostave rješenja o ovrsi ovršeniku, smatra se da je postupak obustavljen protekom toga roka." Spis je arhiviran na 5 godina (do 2014.). Smatram da je time svaka mogućnost ovrhovoditelja da od mene i druge nasljednice naplate predmetni dug prestala. Da li je to tako?

Da, ispričavam se, dostavio je javni bilježnik po uputi opunomoćenika ovrhovoditelja. Razumijem daće sud obustaviti po čl. 72 st.3. Zanima me može li ovrhovoditelj opet pokrenuti taj postupak nakon što ga sud obustavi.

Ne, Rješenje o ovrsi iz 2010. koje pokojni otac nije preuzeo, ovrhovoditelj je dostavio na sud. Na sudu je donijeto rješenje o prekidu postupka 2015. godine zbog smrti ovršenika. Nakon toga ovrhovoditelj nije poduzimao ništa, nije dostavio rješenje o nasljeđivanju. Ukoliko ne poduzme ništa te sud obustavi postupak po čl. 72 st. 3, može li ovrhovoditelj ponovno dostaviti nepravomoćno rješenje o ovrsi iz 2010 i pokrenuti novi postupka pred sudom protiv nasljednika ili ne? Imam još jedan slučaj - pokojni otac nije preuzeo rješenje o ovrsi iz 2011, ovrhovoditelj je dostavio rješenje na sud nakon što je utvrdio da je otac umre, sud je donio rješenje o prekidu postupka, ovrhovoditelj je dostavio rješenje o nasljeđivanju, sud je pozvao nasljednike da preuzmu postupak, napisala sam prigovor da ovrhovoditelj nije u 15 dana nakon što ga je javni bilježnik obavijestio o dvije neuspjele dostave predložio daljnje aktivnosti, sud je 2019.utvrdio da je ovrha određena rješenjem o ovrsi iz 2011 obustavljena. Nije li time prestala svaka mogućnost da ovrhovoditelj od mene potražuje naplatu tog duga?

Ako je ovrhovoditelj protiv pokojnog prednika pokrenuo Rješenje o ovrsi koje zbog nedostave nije postalo pravomoćno te nastavi postupak protiv nasljednika i postupak bude obustavljen, može li ga ponovno pokrenuti protiv nasljednika?

U Zakonu o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona NN 131/20 koji je stupio na snagu 28.11.2020. u prijelaznim i završnim odredbama , članak 20, stavak 3 određeno je: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članka 7. ovoga Zakona primjenjuju se na sve postupke koji su u tijeku, s tim da se rok iz članka 7. ovoga Zakona računa od dana stupanja na snagu ovoga Zakona." Članak 7 glasi: U članku 72. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: »(3) Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku.«. Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6. Odnosi li se ova odredba i na postupke koji su započeti 2011. te se na njih primjenjuje Ovršni zakon („Narodne novine“, broj: 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08) ili se odnosi samo na postupke na koje se primjenjuje Ovršni zakon iz 2012.?

Radi se o potraživanju za račune iz 2010. godine. Da li je ovrhovoditelj pokretanjem postupka koji nije završio jer nisu uručili Rješenje o ovrsi pokojnom ocu prekinuo mogućnost zastare zauvijek i može s tim rješenjem ići na sud bilo kada? Za slučaj da predaju spis sudu i sud me pozove, mogu li se pozvati na zastaru i uspjeti odbaciti potraživanje?

Hvala! Kako se računa zastara za slučaj da mu nisu uspjeli uručiti Rješenje o ovrsi pa dostave spis sudu? Obzirom da je rješenje o ovrsi javna bilježnica izradila 28.1.2011. , nije li nastupila zastara obzirom na to da je do danas prošlo više od 10 godina od izrade rješenja

Hvala! Molila bih još ova pojašnjenja: Javni bilježnik je 28.1.2011. donio Rješenje o ovrsi i barem dva puta pokušao dostaviti mom pokojnom ocu. Ukoliko je pokojni otac primio Rješenje i nije izjavio prigovor, da li je datum pravomoćnosti rješenja 8 dana nakon primitka? Ukoliko pokoji otac nije primio rješenje, isto nije postalo pravomoćno, je li tako? Ima li u tom slučaju ovrhovodiljte ikakvu mogućnost nastaviti postupak prema meni kao nasljednici?

Na ime pokojnog oca stiglo je pismo društva XV i partneri od 25.8.2021. U pismu obavještavaju da je dug pokojnog oca prema Čistoći 2.861 kn (glavnica 1169 kn, zatezne kt na glavnicu 1260 kn, ovršni trošak 222 kn i zatezne kt na ovršni trošak 208 kn) i pozivaju na plaćanje na račun Čistoće. Navode da se ovršni postupak vodio pred javnom bilježnicom i da je okončan rješenjem o ovrsi Ovrv-70906/10 od 28.1.2011. Na e-predmet za taj Ovrv broj dobivam odgovor: "Upisani predmet s odabranog suda nije dostupan u eSpis sustavu". Pretpostavljam da je to broj predmeta kod javne bilježice, a ne na sudu ili da se ne čuva jer je stariji od 10 godina. Na sudu nisam bila pozvana kao nasljednica preuzeti predmet vezan uz ovaj dug. Da li je nastupila zastara obzirom da je od rješenja o ovrsi prošlo 10 godina te po ovom dugu ni Čistoća ni društvo XY i partneri više ne mogu sudski ostvariti pravo na naplatu?

Molim Vas podatak primjenjuje li se na postupanje javne bilježnice, ovrhovoditelja i suda Ovršni zakon koji je bio na snazi na dan izrade Prijedloga za ovrhu (onaj iz 1996 sa izmjenama i dopunama) ili se na postupanje suda primjenjuje Ovršni zakon koji je vrijedio na dan kad je javni bilježnik proslijedio spis na Općinski građanski sud? Ovrhovoditelj je već na FINA-u predao zahjtev za naplatu i FINA nam je blokirala sredstva, tako da nisam sigurna ima li ovrhovoditelj ikakav interes pregovarati, ali možda ste u pravu i hvala na savjetu!

Hvala Vam na svim odgovorima i onima iz 2018., vrlo ste ljubazni i dosta toga ste mi razjasnili!

Uložile smo žalbu na Rješenje o preuzimanje postupka i nastavak postupka, a dok nema nastavka postupka i dok ga nismo preuzele, ne možemo ni prigovoriti na rješenje o ovrsi jer nismo u postupku. Općinski su d je na Županijski dostavio Rješenje o nastavk postupka kao pobijanu odluku i naše žalbe. Zato mislim da se postupak nije smio nastaviti dok naša žalba nije riješena, nažalost, dok nije odbijena.

Prijedlog za ovrhu s rješenjem o ovrsi bez izvatka iz ovjerovljenih knjiga su nam dostavili 2018. s rješenjem o preuzimanju i nastavku postupka, a na to rješenje o nastavku postupka smo se žalite. Znači da imaju dostavnice da su nam 2018. dostavili prijedlog rješenja o ovrsi, ali nastavak postupka nije išao dok nam Županijski 10.12.2020. nije odbio žalbe.

Što je to dostavnica? Koliko razumijem, potvrda pravomoćnosti je trebala biti rezultat postupka prema nama nasljednicama i trebale smo biti obaviještene i mi i ovrhovoditelj da je rješenje pravomoćno. Hvala za pojašnjenje javnobilježničkog broja.

Ne znam na temelju čega je iskazana pravomoćnost rješenja, kad je u to doba na snazi bio prekid postupka. U spisu nema dokaza da je javna bilježnica pokušala dostavu prijedloga za ovrhu prema pokojnom ocu. Samo ima dopis kojim je nakon 2 godine, 3.2.2014. (tada je otac već bio mrtav) obavijestila ovrhovoditelja da 2 dostave nisu uspjele. Također, pod tim brojem OVRV iz 2011 je neki drugi predmet prema drugom ovršeniku (drugi inicijali na e-predmet) koji je pokrenut 22.12.2011., a predmet prema mom pokojnom ocu je prema prijedlog rješenja o ovrsi koji sam primila pokrenut 21.12.2011. pa je i to sumnjivo.

Prijedlog za ovrhu s Rješenjem o ovrsi nam je dostavljen s Rješenjem o preuzimanju postupka i nastavku postupka. Uz Rješenje o ovrsi je nedostajao Izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga ovrhovoditelja. Žalile smo 15.11.2018. se da odbijamo preuzeti postupak i između ostalih razloga navele i to da nedostaje izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga. Žalbe su odbijene 20.12.2020. i Sud nam je poslao to rješenje. Da li nam je od tada tekao rok od 8 dana za prigovor? Ili je Sud trebao dodijeliti novi broj postupka i ponovno nam poslati Prijedlog i rješenje kako bi dale prigovor? Jučer sam napravila uvid u spis. Vidjela sam sljedeće: ovrhovoditelj je 25.1.2021. tražio sud da nams pozove da preuzmemo postupak na način da nam dostavi rješenje o ovrsi sud je 28.1.2021. dono zaključak kojim poziva ovrhovoditelja da u roku 30 dana dostavi shodan prijedlog o nastavku postupka ovrhovoditelj je 22.2.2021. predložio da nas sud pozove preuzeti predmetni postupak na način da nam dostavi rješenje o ovrsi nakon toga je ovrhovoditelj 23.3.2021. prigovorio sudu da je arhivirao predmet i tražio da u što kraćem roku izvadi predmet iz arhive i pozove nas nastaviti postupak na način da nam dostavi rješenje o ovrsi konano je sud 8.4.2021. obavijestio ovrhovoditelja da je 1.3.2021. iskazao pravomoćnosti rješenja o nastavku postupka s 1.12.2020. i pravomoćnosti rješenja o ovrsi s 27.1.2019. Nama sud nije uputio ništa, osim rješenje Županijskog suda koje sam zaprimila 28.12.2020. Iz navedenoga se vidi kako je sud rješenje o nastavku postupka proglasio pravomoćnim prije no što je Županijski sud odlučio o našoj žalbi, a rješenje o ovrsi je proglasio pravomoćnim prije no što je postalo pravomoćno rješenje o nastavku postupka. Da li nam je sud trebao ponovno poslati rješenje o ovrsi nakon čega bi imale 8 dana za prigovor? Da li Sud mogao proglasiti pravomoćnim rješenje o nastavku postupka prije nego je bila riješena naša žalba na nastavak postupka? Da li sud mogao izdati klauzulu pravomoćnosti na rješenje o ovrsi prije no što je postalo pravomoćno rješenje o nastavku postupka i bez da nam ga je dostavio na prigovor?

Molim Vas dodatno pojašnjenje postupka: Nakon što sam primila Rješenje suda kojim sud pod točkom I. nas tri nasljednice poziva da preuzmemo postupak i pod točkom II. rješava da se postupak nastavlja, dvije nasljednice smo se bezuspješno žalile da ne želimo preuzeti postupak i 10.12.2020. je Županijski sud odbio obje žalbe. Postupak ima Ovrv broj iz 2015. godine, a prvi postupak pokrenut protiv pokojnog ova ima Ovrv broj iz 2011. Krajem prosinca 2020. obje smo primile Rješenje Županijskog suda da je žalba odbijena čime je rješenje o preuzimanju i nastavku postupka na snazi. Nakon toga više ništa nismo primile vezano uz taj postupak. Koji bi trebao biti sljedeći korak: da li smo već po primitku tog rješenja imale 8 dana za prigovor na prijedlog za ovrhu ili nam sud ponovno treba dostaviti Prijedlog za ovrhu? Hoće li na kraju postupka biti pravomoćno i ovršno prvobitno rješenje o ovrsi pod Ovrv broje iz 2011 ili će napraviti novo rješenje pod Ovrv brojem iz 2015 pod kojim brojem je postupak protiv nasljednica? Ovo pitam iz razloga što je Sud u međuvremenu 2019. stavio potvrdu pravomoćnosti na rješenje o ovrsi pod Ovrv brojem iz 2011 bez da smo dobile ikakav podatak o tome, dakle prije nego se odlučilo o našoj žalbi, a nakon smrti pokojnog oca.

Primila sam Rješenje Općinskog suda kojim sud mene i dvije sunasljednice poziva preuzeti ovršni postupak prekinut zbog smrti ovršenika (mog pokojnog oca dana 21.10.2012.) Postupak je pokrenut temeljem nepravomoćnog rješenja o ovrsi i prijedloga za ovrhu od 21.12.2011. , a odnosi se na dug za HRT pretplatu za 1-6 mjesec 2011. Za tu vrstu potraživanja zastarni rok je 1 godina, je li tako? Javna bilježnica je 2 puta bezuspješno pokušala dostavu Prijedloga za ovrhu mom ocu nakon čega je opunomoćenika ovrhovoditelja obavijestila o istom dana 3.2.2014. U spisu nisu koverte koje pokazuju kada je pokušala dostavu. Ukoliko do 21.10.2012. mom pokojnom ocu nisu dostavili Prijedlog, da li je nastupila zastara? Mogu li s uspjehom prigovoriti na zastaru potraživanja? Ukoliko javlja bilježnica nije ni pokušala dostavu do 1.7.2012., da li je nastupila zastara potraživanja? Mogu li istaknuti prigovor zastare potraživanja i navesti da se iz spisa ne vidi jesu li u roku od godinu dana od dospjelosti potraživanja pokušali dostaviti Prijedlog za ovrhu?

Prebivalište ima u Zagrebu. Boravište ima u Njemačkoj ali ne znam gdje to trebam provjeriti.

S podstanarom, fizičkom osobom koja ima prebivalište u Zagrebu, a radi u Njemačkoj, sklopila sam Ugovor o najmu s ovršnom klauzulom - solemnizirana javnobilježnička isprava. Rekao mi je da neće tražiti boravište na adresi moga stana jer ima boravište u Njemačkoj. Prema ugovoru, nakon izvršnosti ugovora ovlaštena sam na temelju istoga zatražiti prisilnu ovrhu na cjelokupnoj njegovoj imovini. Ugovor sam otkazala i iselio je, ali mi je ostao dužan oko 2000 kn. Javni bilježnik mi je na ugovor stavio potvrdu ovršnosti s datumom 1.11.2018. Bilježnik me uputio da trebam na sud podnijeti Prijedlog za ovrhu. Na FINA-i sam danas provjerila da podstanar ima račun u RH koji je blokiran zbog duga i nema priljeva. Mogu li i ako da, kako, tražiti naplatu s njegovih računa u Njemačkoj? Hvala u naprijed na mogućem odgovoru, uputi ili savjetu!

Poštovani, od 2016. se vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u kojem sam I. protustranka. Na prvom ročištu sam predala pisani prigovor, a sutkinja je predlagateljicu vratilaprijedlog na ispravak i dopunu na način da se u prijedlogu sukladno z.k. stanju precizno opiše predmet postupka razvrgnuća, zatim da se razmotri činjenica upisa suvlasnika na navedenom predmetu razvrgnuća, da dostaviti izvornik z.k. izvatka uz nadopunjeni i ispravljeni prijedlog, sve u roku od 15 dana uz upozorenje da u slučaju nepostupanja će sud smatrati da je prijedlog povučen odnosno odbaciti ga ukoliko ne bude ispravljen idnosno nadopunjen sukladno ročišnom rješenju. Predlagateljica je u roku 15 dana dostavila izvornik z.k. izvatka i tražila produljenje roka, te dostavila neznatno ispravljen prijedlog. Na drugom ročištu, nakon što je sutkinja utvrdila da prijedlog nije dorađen prema traženju, predlagateljica je tražila dodatni rok, a ja i II. protustranka odbacivanje prijedloga. Sutkinja je rekal da će donijeti odluku pisanim putem. Nakon nekoliko mjeseci predlagateljica je dostavila dorađeni prijedlog. Na trećem ročištu predala sam podnesak u kojem tražim pisani odgovor prema rješenju s drugog ročišta i predala podnesak kojim to isto tražim, a podredno ukazujem da još uvijek nisu pozvani svi suvlasnici i da bi razvrgnuće bilo u nevrijeme za nas budući da vodimo spor o smetanju posjeda kojim se promijenio predmet suvlasništva. Sutkinja je donijela rješenje da će pozvati geodeta i vještaka za arhitekturu i građevinarstvo na konzultacije u svrhu određivanja izvođenja dokaza očevidom na licu mjesta. Da li se u izvanparničnom postupku sutkinja treba očitovati na podneske, u konkretnom slučju donijeti najavljeno pisano rješenje, odgovoriti nam da ne odbacuje prijedlog i to obrazložiti, odgovoriti nam da smatra da su pozvani svi suvlasnici pa nastavlja postupak, ili da smatra da nisu pozvani svi suvlasnici temeljem uvida u zk uložak i odbaciti predmet? Ima li smisla pisanje podnesaka između ročišta? Unaprijed hvala na odgovoru!

Znači li to da se primjenjuje Zakon o vanparničnom postupku u dijelu koji je u njemu definiran, a za ostalo vrijedi Zakon o parničnom postupku? Smije li predlagatelj mijenjati predlagatelj promijeniti prijedlog načina razvrgnuća (u prijedlogu je predložio geometrijsku podjelu, a u kasnijem podnesku je naveo sve mogućnosti. Sutkinja je na prvom ročištu nakon utvrđenja da je prijedlog neuredan glede opisa nekretnine koja je predmet raspravljanja donijela rješenje da se prijedlog vraća na ispravak i dopunu na način da se u prijedlogu sukladno z.k. stanju precizno opiše predmet postupka razvrgnuća, zatim da se razmotri činjenica upisa suvlasnika na navedenom predmetu razvrgnuća, sve u roku od 15 dana uz upozorenje da u sluačju nepostupanja će se smatrati da je prijedlog povučen odnosno odbaciti ga ukoliko ne bude ispravljen odnosno nadopunjen sukladno ročišnom rješenju.)? Nije navela da može mijenjati i dopunjavati prijedlog načina razvrgnuća.

Puno hvala na odgovoru. Temeljem kojeg zakona se prijedlog može odbaciti? Može li se odbaciti jer nije doradila prijedlog u ostavljenom roku ili mi nema smisla na to se pozivati?

Predlagateljica je predala prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice koji je bio neuredan glede opisa nekretnine koja je predmet raspravljanja u postupku. Sud je vratio prijedlog predlagateljici na ispravak i dopunu na način da se u prijedlogu sukladno z.k. stanju precizno opiše predmet postupka razvrgnuća, zatim da se razmotri činjenica upisa suvlasnika na navedenom predmetu razvrgnuća, te je naložio predlagateljici dostaviti izvornik z.k. izvatka uz nadopunjeni i ispravljeni prijedlog u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku, sve u roku od 15 dana uz upozorenje da u slučaju nepostupanja će sud smatrati da je prijedlog povučen odnosno odbaciti ga ukoliko ne bude ispravljen odnosno nadopunjen sukladno ročišnom rješenju. Predlagateljica nije ispravila/dopunila prijedlog u roku od 15 dana, a dostavila je izvornik z.k. izvatka.. Na ročištu nakon 10 mjeseci, punomoćnik predlagateljice predlaže dodjelu primjerenog roka radi uređenja prijedloga za razvrgnuće, a ja kao protustranka ističem da predlagateljica nije precizirala prijedlog za razvgnuće suvlasničke zajednice sukladno uputi s prvog ročišta te predlažem navedeni predmet odbaciti. Sud donosi rješenje da će odluka uslijediti pisanim putem. Nisam primila nikakvu odluku. Predlagateljica je nakon 4 mjeseca dostavila novu verziju prijedloga, a nakon 7 mjeseci je zakazano ročište za koje sam primila poziv. Da li je sud trebao donijeti odluku i dostaviti je pisanim putem, obzirom da je tako navedeno u zapisniku s ročišta. Kako sud nije donio odluku da dodjeljuje primjereni rok radi uređenja prijedloga za razvrgnuće, smije li sud naknadno dostavljeni prijedlog prihvatiti? Ako se odbaci prijedlog za razvrgnuće, ima li ista predlagateljica pravo ponovno podnijeti prijedlog za razvrgnuće?