rosarosa

Dakle,nema veze sto nekretnina nije bracna stecevina,tj. samo djelomice jest jer je zajednickim novcem obnovljena? Ne treba to dokazivati?

Postovani,zanima me sljedece: Supruznik je darovanjem postao vlasnik nekretnine 1/1. Supruga ulaze dobar dio svojih sredstava u obnovu te nekretnine,ali nije vlasnik. Imaju zajednicko dijete i nemaju druge djece niti brakova. Zive u skladnom braku. Sto u slucaju smrti supruga? Ima li supruga pravo nasljeđivanja te nekretnine? Dijete pretpostavljam ima pravo. Hvala

Hvala puno na odgovorima!

Onda je moguće da je i ovaj prilaz kojim se mi koristimo isto tako neucrtan i nezaveden,kao i te ostale ceste koje se koriste svakodnevno za stotine vozila. Al mi opet čudno koji je interes grada da iz svog proračuna asfaltira privatno zemljište,tj.taj prilaz? Netko je morao potpisati neki dokument iz kojeg se vidi tko je i zašto iz Grada odlučio utrošiti javni novac i uređivati privatno vlasništvo? Gdje to možemo istražiti? A ovo za "dok drži vodu"-to mislite jednim dijelom i na eventualno obeštećenje radi izvlašćivanja? Ili može država,općina itd..prisiliti privatnu osobu da joj prepusti bez naknade neki dio?

Pročitala sam čl.230. Nemoguće da se kupac ne bi vidio da put vodi u nečije dvorište jer je kapija tik do njegove na kraju tog puta-prilaza cesti (cca 30m ukupno duljine od javne ceste). Nas zanima je li moguće da je grad tu njegovu zasebnu česticu sebi prisvojio,njega izvlastio i sl. te taj put asfaltirao i postavio znak Stop, a da se grad nije upisao u gruntovnu zbog nemara ili? Taj put je zasebna čestica kao i jedna vrlo uska i dugačka čestica (širine valjda 1-2 m) koja isto glasi na tog čovjeka,a koja prolazi direktno ispred njegove druge parcele i kuće koja je na samoj glavnoj cesti.Kao da se to moralo izdvojiti u zasebnu česticu radi gradnje nogostupa,proširivanja ceste i sl...samo nagađam. Ne znam zašto bi netko išao raditi parcelaciju na način da si ispred svoje parcele otkine u širinu metar oko većeg dijela parcele i to ima kao zasebnu česticu? Malo smo gledali vlasništva okolnih cesta i ispada da je u kvartu nekoliko cesta koje se koriste kao JAVNE,prave dvotračne ceste zapravo u vlasništvu privatnih osoba? Doduše u jednom dijelu duljine samo,cca 40 m,ali vlasnik nije ni općina niti ikakva javna institucija,već privatne osobe?! Kako je to moguće? Dakle,situacija ista kao naša,jedino što se ovaj prilaz koristi samo za dvije obitelji,a ovim cestama tko želi. Plus što je nama taj prilaz jedini prolaz i provoz.

Mislite na pravo na prolazimo autom i pješice po tom putu? Pa jasno je vidljivo svakome tko stane na taj put da on vodi do dviju kuća i da jedna (naša kuća) ima na kraju tog puta ulaznu kapiju,a novi vlasnik ima kapiju isto na kraju tog puta ,samo s desne strane. Dakle,kapija do kapije,odijeljene stupom,a parcele su po cijeloj dužini odijeljene ogradom. Za ovo da imamo potpis bivšeg vlasnika da se nama duž tog puta do dvorišta uvede sva infrastruktura ne znam je li upoznat. Mislim,ja li moguće da bi država dozvolila da se izdaju sve dozvole,izvrši legalizacija a da nas netko zagradi i ne pusti u naše? Napominjem,nikako ne možemo pristupiti dvorištu i kući nego duž tog puta. dakle,taj put je zasebna čestica u katastru i u gruntovnicii nije u sklopu velike čestice tog vlasnika na kojem su kuća i dvorište.Čak u katastru taj put i nije na novog vlasnika,nego još uvijek na prvog vlasnika koji je umro prije 20 godina.

Ne,ništa nije upisano.Dogovorom se put koristi samo kao put za obje obitelji preko 50godina. No sad se vlasnik promijenio pa nas zanima može li nas ucjenjivati i sl. Važna napomena: taj isti put je općina prije nekoliko godina asfaltirala i postavila na samom izlazu s njega znak Stop što nas je začudilo jer iz tog puta izlaze samo dvije obitelji na cestu,ali dobro. Znači li to možda da je taj put već potpao pod općinsko/gradsko vlasništvo,ali da se iz nekog razloga nisu upisali u vl.list. Inače,po tom putu je provedena sva komunalna infrastruktura za našu kuću. (Ova druga kuća je napuštena preko 20 godina,nitko u njoj ne živi i imaju samo struju). Kako objašnjavate činjenicu da je privatni put grad asfaltirao i postavio prometni znak?! Ako je taj put proglašen nerazvrstanom cestom,zašto se grad nije zabilježio?

Poštovani, ima li novi vlasnik čestice koja se vodi kao "oranica",a koja je u naravi kolni prolaz i koja se oduvijek samo za to koristila pravo taj prolaz pregraditi ogradom,tj.zatvoriti jedini izlaz na bilo kakvu javnu cestu našoj obitelji koja se mirno tim prolazom služi više od 50 godina? Ili pravo tražiti naknadu ako želimo i dalje doći do svog posjeda? Napomena: taj put je jedini pristup i autom i pješice na naše zemljište,svugdje okolo su ograđena privatna dvorišta. Isto tako,taj put je zasebna mala uska čestica u vl.listu i katastru i desetljećima je s dvije paralelne strane ograđena ogradom,a na kraju je otvorena za izlaz na cestu,kako vlasniku tog puta,tako i nama. dakle,mi nemamo druge alternative,nikada ju nismo ni imali,nije da nam je ovo "bliže" i sl. nego je jedini pješački i kolni ulaz za našu obitelj. Naša kuća ima sve uredne dozvole,legalizirana je,preko tog spornog puta nam je proveden plin ,voda i kanalizacija za što smo od bivšeg vlasnika dobili suglasnot i ovjerili je kod JB. Može li ta suglasnost imati kakvu težinu?

Pozdrav,nadam se da sam na dobroj podtemi. Dakle,prije nekoliko godina je na putu koji vodi samo do dviju kuća i koji je dug cca 30m i širok cca 5m postavljen prometni znak "stop" te je isti dan i asfaltiran. Taj put povezuje i naše dvorište i glavnu cestu. To je jedini put do ikakve javne prometnice. E, sad: u vlasničkom listu se ta posebna čestica-zapravo put vodi kao "oranica" i kao vlasnik su cijelom dužinom navedene dvije privatna osobe. (Stečeno nasljedstvom) pitanja glase: 1.Tko u RH može postavljati prometnu signalizaciju i asfaltirati pristup? 2. Je li moguće da je taj prilaz/put proglašen nerazvrstanom cestom,i da je vlasništvo grada/općine ,a da je u vlasničkom ostao privatni vlasnik? 3. S obzirom da se isti put/jedini prilaz kući koristi više od 50 godina do sad nesmetano i bez ikakvih problema, može li/smije li nedajbože,budući kupac te male čestice-u naravi puta,postaviti ogradu i time onemogućiti vlasniku druge kuće jedini prilaz svojoj kući? (Trenutni vlasnici te male čestice su ujedno i vlasnici posebne čestice na kojoj se nalazi njihova naslejeđena kuća i zemljište pa bi prodajom obje čestice u teoriji novi vlasnik mogao svoje sve zagraditi). Ovaj asfalt sigurno nije radio vlasnik čestice,tu godinama zapravo nitko ne živi,više od 10 godina se i ne kosi,kuća je stara i raspadnuta. Inače, zemljišnim knjigama nema nikave zabilježbe o pravu prolaza s vlasnikom druge kuće koji je sva ta deseljeća prolaz koristio ,sve je bio usmeni dogovor. Imamo samo kod JB ovjerenu suglasnost vlasnika te male čestice-puta da dozvoljavaju da se preko njihovog puta nama provede plin i kanalizacija. Eto,nadam se da sam razumljivo objasnila. lp

Odlično! Onda sad sve znamo! Hvala puno!

Recite jos,moze li se pravo dozivotnog uzivanja oba roditelja upisati na dvije nekretnine?

Ažurirano Ponavljam, problem je nelogičnost oporezivanja kod dosmrtnog uzdržavanja gdje nema oslobođenja od poreza na nekretnine,bez obzira što je ugovor potpisan sa sinom i bez obzira što je stjecanje bez naknade. Analogno tome,pojedine PU mogu ugovor o ustupu s pravom doživotnog uživanja gledati kao i ugovor o dosmrtnom s vlastitim roditeljem. O tome se radi.Po meni,ogromna rupa u zakonu koju tijela naše države već godinama ne rješavaju.

Nema problema, hvala! Dakle,da li možda bilo najpametnije da se u darovnom ugovoru ne spominje pravo doživotnog uživanja darovanih nekretnina,da ne bi došlo u PU do krivog tumačenja i oporezivanja? Pa se onda samo nakon što se sin uknjiži kao vlasnik kuće podnese u gruntovnici zahtjev za upis doživotnog uživanja roditelja u kući? Može li to biti tako jednostavno,a da nas iza ugla ne dočeka neko neugodno iznenađenje?

Problem je PU koja ugovor o ustupu moze shvatiti kao ugovor o dosmrtnom. Znam za takav slucaj,ne zelimo dodatno nemir i neizvjesnost,zalbe na rjesenje i sl. Dakle,bit ce ugovor o darovanju pa Vas molim dalje info u tom smijeru.

Poštovani! Može li se u darovni ugovor (otac,vlasnik nekretnine, sinu daruje kuću) unijeti zabilježba da se na tu istu kuću upisuje pravo doživotnog uživanja i za oca i za majku? Te može li se napraviti isto to u drugom darovnom ugovoru,gdje majka,vlasnica druge nekretnine,daruje kćeri tu drgu nekretninu i želi se da se i majka i otac kćeri upišu i u kćerkinu teretnicu s pravom doživotnog uživanja i te nekretnine? Hvala

Poštovani! Brat i sestra su dogovorili sa svojim roditeljima darovne ugovore. Otac će sinu darovati kuću,a majka će kćeri darovati vikendicu. Svi se s time slažu. E sad,htjeli bi napraviti neki interni ugovor odmah nakon darovanja u kojem bi stajalo da sin (i otac) neće imati nikakvih potraživanja u vidu nužnog dijela na vkendicu,a isto tako da kćer ( i majka) neće tražiti u budućnosti ništa od kuće. Postoje još neke stavke(zemlja,grobna mjesta itd..) koje bi jednog dana išle na ostavinsku raspravu,no njih se sad ne bi rješavalo u paketu,tj.one bi i dalje ostale u vlasništvu roditelja. Kako postupiti nakon što se potpišu darovni ugovori? Može li se osoba odreći dijela nasljedstva? Može li se jednostavno sročiti ugovor i samo ovjeriti potpise kod bilježnika? Ne bi htjeli raditi solemnizacije i ići na dodatne troškove. Htjeli bi ugovor na kojem bi bilo razvidno da se sve napravilo u dobroj volji i da je svatko zadovoljan s dijelom dobivenog,što u naravi tako i jest. Hvala.

Mogu li ja kao vlasnica stana na kojem nemam prebivaliste i u kojem ne zivim prijaviti svekra i svekrvu na taj stan da njima tu bude boraviste? Oni bi tu besplatno stanovali,samo bi placali rezije. Njihovo prebivaliste bi iznekih pravnih razloga ostalo na drugoj adresi. E sad,kojim dokumentom u Mup-u se taj status definira? Ne bi htjela da mi dođe kazna za neprijavljivanje stanara iz PU i da moram godisnje placati porez na "iznajmljivanje" jer to i ne bi bio najam vec samo besplatno koristenje. Boraviste se mora svake godine ponovo obnoviti u Mup-u,to znam,no moze li to obnavljanje boravista ici godinama bez ogranicenja? U zakonu pise da treba navesti razlog npr.skolovanje itd..sto navesti? Dakle,grad ostaje isti,adresa nihovog boravista bi bila par ulica dalje.

Točno,no analogno tome, i ugovor o dosmrtnom bi također trebao biti u toj kategoriji,pa ipak u poreznim upravama ne tumače tako jer se izričito spominje promet nekretnina pri nasljeđivanju,darovanju i temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju,a dosmrtni kao da ne postoji (!?),pa porezna razrezuje porez u visini od 5% od procjene bez obzira što je ugovor između oca i sina. Tako da se bojim da bi na isti način mogli tumačiti i ugovor o ustupu pa se radije ne bi upuštali u rizik.

Sad vidim da je to poseban ugovor No u zakonu o prometnu nekretnina kod poreznih odterecenja kod stjecanja nekretnina nigdje ne stoji izrijekom pojam"ugovor o ustupu",vec se spominje da je potomak oslobođen poreza kod sklapanja ugovora dozivotnog uzdrzavanja te darovnog ugovora. Bojim se da zbog toga ne bi pali u nemilost nekog sluzbenika PU koji bi mom suprugu,shodno tome,mogao razrezati porez. Mislim da cemo ipak na kraju balade raditi darovne ugovore. Hvala puno,ovaj portal je pravi blagoslov!

Kako je s tim ugovorom i plaćanjem poreza na nekretnine kad roditelj ustupa djetetu? Može li se i u tom slučaju roditelj upisati u teretnicu vlasničkog lista da ima pravo osobne sluznosti stanovanja? Po ovome ispada da se ovim ugovorom o ustupu unutar prvog nasljednog reda može zakonski zaobići ugovor o dosmrtnom uzdržavanju,a da se dobije isti cilj samo bez plaćanja poreza državi. I još nešto: može li se na jednom ugovoru o ustupu definirati za oba roditelja,tj.da otac ustupa kuću sinu,a majka ustupa kuću na moru kćeri i da se onda i roditelji (svaki je vlasnik 1/1 svoje nekretnine koju ustupa) i sin i kćer (jedina djeca) potpišu da su suglasni? Mora li se ugovorom o ustupu odmah ustupiti sva imovina koju netko posjeduje ili samo dio? (Npr. da se zemljišta,grobna mjesta,automobil i sl. izostave tako da taj dio jednog dana dođe na ostavinsku raspravu?)

Prema svemu sudeci,darovanje uz zasnivanje prava osobne sluznosti stanovanja u korist oca ce biti najbolja opcija.Dakle daroprimatelj je moj suprug. U slucaju suprgove smrti prije smrti svekra,postajemo li nas sin i ja automatski vlasnici kuce? Moze li tu suprugova sestra traziti nuzni dio? Napominjem,ugovor o darovanju bi i sestra radila,ali s majkom i dobila bi kucu na moru. Za sada se svi slazi sa svime,ali zivot nosi promjene.

Tako sam i ja shvatila,iako mi nije logično da je sin u slučaju darovanja oslobođen poreza,a u slučaju dosmrtnog ugovora gdje se pravno obveže na obaveze,nije oslobođen od istog. Molim Vas savjet:ako bi otac sa sinom napravio darovni ugovor,može li se dodatno unutar ugovora staviti da sin dozvoljava ocu doživotno stanovanje u darovanoj nekretnini? Na koji način se to regulira? Aneksom na darovni ili se radi poseban ugovor,možda ugovor o doživotnom uživanju nekretnine? Temeljem kakvog ugovora je moguće u gruntovnici na vlasničkom listu napraviti zabilježbu doživotnog uživanja? Molim Vas,jako nam je važno,ovo nam je životno pitanje,u dobrim smo odnosima svi i htjeli bi izbjeći taj nesretni porez od 5% u slučaju dosmrtnog uzdržavanja pa bi onda ipak radije darovni ugovor između oca i sina,ali da se otac ipak na neki način i psihološki i pravno osigura.

Poštovani! Otac želi sa sinom sklopiti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i dati mu kuću,dakle sin bi se odmah po potpisivanju ugovora uknjižio kao vlasnik kuće. Je li sin oslobođen poreza? Pitam jer sam čitala da je došlo do promjena kod oporezivanja i oslobođenje se izričito spominje samo kod ugovora o doživotnom uzdržavanju kod nasljednika prvog reda,ali ne i kod ugovora o dosmrtnom. Hvala!

Pozdrav! Svekar je odlucio napraviti darovni ugovor sa sinom,mojim suprugom gdje bi mu darovao kucu. Zauzvrat bih se ja trebala obvezati da svekar i svekrva mogu do svoje smrti zivjeti u stanu koji ce glasiti na mene (trenutno smo vlasnici stana i suprug i ja,suprug ce mi darovati svoju polovicu stana). Kakav ugovor trebam ja saciniti sa svekrom i moze li se izbjeci upisivanje njihovog plodouzivanja u teretnicu stana? U slucaju rastave supruga i mene,dogovoreno je da je suprug duzan u kucu primiti roditelje,a ja idem u svoj stan. Je li dovoljan samo ugovor ili mora biti upisano kao teret na stan? Taj ugovor se ovjerava kod javnog biljeznika? Koja je okvirna cijena? Ili je mozda najbolje da suprug s ocem napravi dosmrtni ugovor za kucu u kojem se obvezuje u slucaju razvoda roditelje primiti u kucu na stanovanje i skrb? Hvala unaprijed.

Puno Vam hvala,pomogli ste nam neizmjerno!!