n.e.s.

Ovdje kažete: "...na kojoj je zgrada izgrađena te podaci o samoj zgradi (način smještaja, vanska veličina,..." - a kako se izražavaju ti podaci o smještaju na čestici - opisno riječima ili zgrada mora biti prethodno ucrtana u kat. operatu? Ako se radi o zgradi izgrađenoj prije 1968. izražavaju li se ti podaci opisno, skicom u operatu i elaboratom ili je potrebno samo nešto od toga? Koje?

A obrnuto - mora li kuća imati svoj vlastiti kućni broj i biti ucrtana u katastarskom operatu da bi joj se mogla izraditi uporabna dozvola? Govorim o kući izgrađenoj prije 1968.

Ne znam od kuda da počnem... moja obitelj susrela se s pravom hobotnicom. U katastru je djelatnica prije tri godine izmiješala kućne brojeve na rodnoj kući mojega oca, na traženje njegovog nećaka koji se suvlasnik, a za sebe je želio izdvojiti jednu kuću na istoj parceli koja se vodila pod zajedničkim kućanstvom/kućnim brojem sa starijom kućom, ali nije imla vlastiti kućni broj. Za tu kuću želio je ishoditi uporabnu dozvolu pa je "posudio" kućni broj sa rodne kuće mojega oca. Uporabnoj dozvoli također je priložena skica iz kat. operata na kojoj je zaokružena kuća za koju se tvrdi da je to ta kuća, a zapravo nije i lako je utvrditi da je to jedna priašnja kuća, različitih dimenzija, koja je bila na sličnome mjestu, ali sa pomakom od nekoliko metara dalje. Ta je srušena još prije 2. Svjetskog rata, a ova je građena 60-ih prošlog stoljeća. Na naše inzistiranje, greška je priznata i kućni su brojevi u katastru vraćeni u prvobitno stanje, ali je nalaz građevinske inspekcije da je s uporabnom dozvolom zapravo sve u redu i ona ostaje na snazi. Znači, dozvola koja je načinjena na lažnim podacima ostaje vrijediti. Dakle, najprije je bio pokušaj prijevare u katastru, koji je ostao potpuno nesankcioniran kao da se ništa nije dogodilo. Zatim je uporabna dozvola na lažnim podacima ostala vrijediti i ne možemo je poništiti. Ne mogu vjerovati da je to normalno Mene sada zanima možemo li se žaliti na nalaz inspekcije (koja je vjerujem povezana s djelatnicima katastra)? Koja je viša instanca nad njima? Možemo li za ovo tužiti Republiku Hrvatsku?

Prije nešto više od godinu dana radila sam na jednome projektu za jednu tvrtku. Nikad se nisu žalili na odrađeni posao osim što je, uslijed okolnosti s obiju strana, došlo do kašnjenja od nekoliko dana. Nakon završetka projekta, uredno sam poslala fakture, čiju su isplatu oni uporno odgađali s kojekakvim isprikama. Kad je prošlo već oko godinu dana, pokrenula sam ovrhu i isplaćen mi je novac prema fakturama. Pomislila sam da sam time riješila problem, međutim tek su tada problemi počeli. Kad su primili Rješenje o ovrsi, novac su odmah isplatili i počeli prijetiti da ovrhu hitno obustavim kako bi se izbjeglo plaćanje kamata i ostalih troškova ovrhe, jer oni imaju dokaze protiv mene da ja nisam dobro odradila posao. Dakle, nakon više od godinu dana su se sjetili da ja nisam dobro odradila posao, do tada su bili izrazito ljubazni. Zatim su mi počeli prijetiti penalima. Budući da moja odvjetnica nije odustala od naplate kamata, oni su meni odmah potom poslali fakturu s iznosom penala na koje oni misle da imaju pravo (nakon godinu dana), koji su "igrom slučaja" jednaki iznosu kamata s troškovima javnog bilježnika koji su njima naplaćeni. I sad mi već po drugi puta prijete ovrhom (prvi puta je moja odvjetnica poslala dopis u kojem odbija utemeljenost njihovog zahtjeva), jer te penale nisam platila. Sad je to već prešlo u meltretiranje pa molim ako mi netko može odgovoriti može li se netko sjetiti napisati fakturu s nekakvim penalima za posao odrađen prije godinu dana, a da prije toga ništa od navedenoga nije spominjao? Drugo, zar to nije kažnjivo djelo- izmisliti potraživanje samo da bi vratio plaćene troškove? Mogu li to prijaviti kao pokušaj pljačke? Ja se osjećam kao da me netko pokušava opljačkati, a ja se moram braniti.