zamagljeno

Imena su navedena (poznata) u katastru, uostalom, i njihov rođak koji je isto susjed od moje parcele na drugoj strani njih ne može dobiti kad ih nazove i samo pretpostavlja da su u inozemstvu, ali to traje već više od dvije godine. Hvala Vam na odgovoru.

Nemam namjeru pristati mada nije stvar u tome da bi samo izvođać morao plaćati porez nego bi i meni bilo jeftinije. Ali sad imam i jednu drugu diljemu. Susjedna parcela ima vlasnika, ili dva, niko točno ne zna, do kojih ni njihov rođak čija parcela graniči s mojom na drugoj strani i problem te parcele što značajnim dijelom duž moje parcele odnosno uz moju parcelu izvire grmlje, draći, i svakakve grane koje se doslovce protežu s te parcele na moju parcelu. Njihov rođak, pa i geodet radi izmjere, zvali su te vlasnike ali bez uspjeha i na kraju njihov rođak kaže da su u inozemstvo. Zbog toga svega morao sam prije godinu dana koristiti cidokor kako bi bar uz moju parcelu i na dubinu oko metra osušio te drači i grmlje jer drugačije ne bi mogao. Problem je sada u tome što opet počinje rasti to divlje grmlje a radovi bi trebali početi. Što mi preostaje raditi?

Poštovani. Nakon što sam dobio građ.dozvolu za gradnju stambenog objekta, skupljao sam par ponuda od par izvođača radova. Gotovo svi su mi svoje ponude(cijene) naveli bez PDV-a! Nadalje, s kim god sam razgovarao o detaljima plaćanja svi su mi govorili ili sugeriralo u smislu, npr, ako je cjelokupan trošak 100 kn onda neka 80 ide na račun tj sa PDV-om a preostalih 20 u kešu (bez PDV-) tako da mi bude jeftinije. Razgovarao sam o tome sa nekolicinom ljudi poznanika i prijatelja raznih profila profesija (i policajci među njima pa i fratar...itd) među kojima su neki isto u fazi dogovaranja gradnje i uočio sam da spomenuti 80 kod njih može pasti čak i na 60! Moje je pitanje, ako pristajem na takve ponude tj ako platim 80% cijene na račun tj sa PDV-om a preostalih 20% u kešu i ako se to, iz bilo kojeg razloga, sazna od strane organa gonjenja, ima bi ja tada po zakonu pravo da se branim kako sam veći dio platio uredno? Odnosno, tolerira li zakon u TAKVOM primjeru da neki postotak ne ide preko računa(bez PDV-a) i onda pravnih negativnih posljedica po meni ne bi bilo? Hvala.

Puno hvala.

Ok ali ako je to obrt onda pričamo o pravnoj osobi. Ja nema internetsko bankarstvo u trima bankama (u jednoj da) no zašto bi trebao znati gdje im je račun preko IBANA-a? Za pretpostaviti da mi ispravno kažu gdje im je račun da im platim! Nego je moje pitanje kako mogu znati da je osoba s kojom pregovaram ujedno je uistinu osoba koja posjeduje taj IBAN?

Hvala, provjerio sam, firma je spomenuta u registru. Imate neke određene savjete prilikom sklapanja ugovora sa takvom firmom koja je 'daleka' odnosno na što sve moram paziti? Sad mi najviše pada na pamet kako provjeriti vjerodostojnost osoba koje će mi predstavljati tu spomenutu firmu? Drugim riječima, naći ću se sa onim ko mi je napisao email o ponudi, ok, i kako da ja znam da je upravo on vlasnik ili predstavnik te firme? Kako da ja u ugovoru formuliram način plaćanja u smislu da novac koji budem plaćao za usluge upravo ide baš toj firmi? Da tražim neki identifikacijski broj?

Poštovani, u fazi sam skupljanja ponuda za izgradnju obiteljskog stambenog objekta, među inima, nazvala me je jedna osoba, muškarac iz neke firme ali s mobitela čiji je pozivni broj u Sloveniji i sam je čovjek rekao da trenutno boravi u Sloveniji i da rade po par mjestima u RH. Poslao sam mu troškovnik na email adresu, odgovorio mi je, najskuplja stavka arminobetonski radovi mi je bila kudikamo jeftinija od drugih dok je većina ostalih stavki bila skuplja. I, kad sam pitao kako da se nađemo i da popričamo, uputio me je na njegov kolega koji je došao na Brać i dao mi je njegov broj koji je isto slovenski! Pričao sam sa njim samo telefonski jer tehnički nisam se mogao sastati sa njim, po govoru se naslućujem da nije hrvat(za razliku od njegovog šefa/prethodnika koji me je uputio na njega) i dogovorili smo se da se nađemo u Dalmaciji ovaj tjedan. Ono što me muči je slijedeće: 1. Kako i na koji način mogu provjeriti da je navedena firma registrirana u RH?. 2. Ako i nije registrirana u RH, smijem li, odnosno mogu, sa sigurnošću sklopiti s njom ugovor da mi gradi objekt?

Jedno eduk.pitanje. Javni, ili državni službenik, koristi službeno vozilo u službene svrhe, zloporabi Ininu visu na način da, svaki put kad toči gorivo diže gotovinski novac (naravno, u suradnji sa radnikom na benzinskoj stanici) npr oko 500 kn mjesečno tijekom 5 godina. Da li se ovo djelo (krađa ili zloporaba položaja i ovlast!) tretira kao stjecaj ili produljeno k.djelo?

Kao primjer, i kao objašnjenje drott13-u s obzirom da nije razumio što sam htio pitati, ako stranac boravi radi rada ili edukacije a počini kazneno djelo npr krivotvorenje za koje dobije uvjetnu, mora li tada biti protjeran ili može i ne mora?

Ako smijem, ja bih par pitanja na ovu temu postavio. 1. Ako je osoba koja se javlja na hitnu pomoć punoljetna i mentalno kompetentnai ne želi prijaviti osobu koja je njoj nanjela ozljede, smije li zdravstveno osoblje s hitne nazvati policiju i prijaviti slućaj? 2. Ako je odgovor na prvo pitanje "da", što policija i DORH mogu poduzeti ako oštečena osoba nije voljna surađivati jer ne želi prijaviti slućaj? 3. Koliko sam shvatio, zakon o strancima ne inzistira na obaveznom progonu počinitelja k djela već je stvar fakultativna i zavisna od okolnosti, je li sam u pravu?

Kad kažete ,"kad se izrekne kazna zatvora u trajanju većem od 1 godine", pri tome mislite na bezuvjetnu zatvorsku kaznu?

Ukoliko sud izreče uvjetnu osudu koja, naravno, ima svoj rok kušnje i ukoliko je osuđenik počinio neko drugo k.djelo prije isteka roka kušnje, bilo da je preostalo godina dana bilo da je ostalo samo jedan dan, da li je zabilježeno u sudskoj praksi da sud može za drugo k. djelo izreći ,ponovo, samo uvjetnu osudu? Dakle, može li sud, ima li takve ingerencije, da na osnovi nekih okolnosti kao što je mlađa dob (npr 25 g).. i mada je rok kušnje za prijašnje k.djelo još uvijek na snazi, može li ponoviti uvjetnu presudu?

I samim time ne bi se progonilo po službenoj dužnosti?

Poštovani G-man, ponovo ću nešto pitati vezano za ovu temu, ispričavam se što sam dosadan ali, želim što više razbistriti neke pretpostavke. Takve " mreže, zavjese, rešetke..itd" koje ne predstavljaju veću zapreku govore o običnoj krađi, to mi je jasno, ali ako se pri tome ukrade iz džepa novac veće vrijednosti (npr 1000 eur), je li pri tome takva sveukupna krađa teške naravi? Dakle, način ulaska je obična ali iznos ide u prilog teške!? Kakvo je Vaše mišljenje?

Poštovani, prije 15-ak dana, pročitao sam u javnom tisku o slučajevima pedofilije i bludnih radnji od strane nekih svećenika u Ausraliji koje su se dogodile krajem 70-tih g prošlog stoljeća a koje se tek sada procesuiraju. Zar njihov k.zakon ne poznaje institut zastare?

" koje uključuju i one koje je nastupila rehabilitacija", zar se miju dati? Mislio sam,ako je nastupila rehabilitacija, ne smiju dati ni unutar RH pa kamoli ambasadama, ako sam u krivu, ispravite me molim Vas.

Na nekom postu na ovo portalu pročitao sam, u smislu, na vizu utječe i sama policijska evidencija, ispravite me ako sam u krivu. Vezano za to, zanima me nešto drugo. Naime, ako ja imam 20 g, počinim neko kazneno djelo čija se evidencija na sudu briše nakon 10 g i tada se prijavim na neki natječaj za posao u državnoj ustanovi, što mogu očekivati? Odbijanje samim time što je moja policijska prijava odnosno evidencija ostala trajna? Ako sam u pravu, molim komentar zašto je to tako. Naime, znamo da je nastupom rehabilitacije "bivši" počinitelj ima ista prava kao svi ostali građani uključujući i kandidiranje za neka visoka mjesta koja su ponekad mnogo odgovornija nego možda za neko mjesto u državnoj službi ( prije par mjeseci je bilo govora u novinama o jednom kandidatu za mjesto gradonačelnika u Slavoniji, koji je bio osuđen kad je imao, čini mi se, 25 g i on se branio time što je "rehabilitiran"). I tako meni nije jasna ta sprega policijske evidencije-rad u drž.službi! Vrijedi to za svaki posao u drž.službi, vrijedi za bilo KD...?

Lijepo i jasno objašnjeno. Hvala.

Sad sasvim novo pitanje bez da pokrenem novu temu, ako pravila foruma dozvole. Parnice poput financijsko imovinske problematike nemaju zastaru, ako sam u pravu, dok za kaznena djela ima zastaru(osim genocida i ratnih zločina, ako se ne varam). Moje je pitanje, zašto i koja je tu logika zakonodavca?

Poštovani, u vezi 1. Postavio sam pretpostavku da uz otvorena vrata ako je postavljena zavjesa ili npr rešetka ispred vrata(to mi je palo na pamet s obzirom da neki ljudi postavljaju takve zavjese, rešetke ili ne znam kako se još zove tijekom ljetnih dana, otvaraju vrata ali spuštaju takve "prepreke"). U vezi 2. Da, jasna mi je činjenica kad je teško pokretan da je to, to ali, zato, sam napisao da pacijent otvara vrata (recimo boli ga leđa, što je česta pojava, znači, pokretan ali ima bolove). Ja se ispričavam što puno pitam, postavljam par mogućnosti, pretpostavki.. ako sam dosadan, zanemarite i zahvaljujem se na trudu.

G-man, volim stvari znati što detaljnije moguće, pa Vas molim još par manjih pitanja vezana za tu temu. 1. Da je bila zavjesa ili rešetka na vratima koja su već otvorena, kao što je rečeno u početku, može se takav ulazak tretirati kao teška krađa ili se zavjesa-rešetka na otvorenim vratima ne može smatrati zaprekom, koja se mora prevladati kao uvjet, među ostaloga, da bi se smatralo djelom teške krađe? 2. Ako npr medicinska sestra ide na dogovorenu posjetu pacijentu, po uputi svoga liječnika, radi pružanja neke zdr usluge, i sa stola uzme tj krade sto kn, imamo li tada čl 229 st 1. točku 4 (iskorištavanje bespomoćnosti..)? ili nije to to? 3.Kako ne bi pokrenuo novu temu, iskoristiti ovu mada me zanima nešto generalno, npr, ja Vama ukradem 2000 kn, Vi mene ne želite prijaviti, iz nekih razloga, DO saznaje za tu tešku kađu (iznos 2000 kn). Mora li, pak, DO provoditi djelo po službenoj dužnosti bez obzira što Vi, kao fizička osoba, ne želite mene proganjati?

Kad ste spomenuli primjenu blažeg zakona, jeste pri tome mislili na primjenu zakona koji je blaži odnosno povoljniji za počinitelja(jer iz KZ koji je bio na snazi do 1997, koji ste Vi naveli,čini mi se, po limitu male vrijednosti, da je blaži u odnosu na današnji)? ili ste mislili na nešto drugo? krađu jedne kune sam naveo tek tako kao teoriju, pri tome sam skroz zaboravio na postojanje instituta beznačajnog djela koji, sucu daje fakultativno pravo da ocijeni što je beznačajna krađa, jedna kuna, sto kuna..ali svakako ta svota ne smije prelaziti 1000 kn. Je li sam u pravu?

Hvala na detaljnjem objašnjenju. Vezano za sadašnji K.Z, ako mi možete malo prokomentirati točku 10 st 1. ako službena ili javna osoba za vrijeme službe ukrade kunu, jednu kunu, u duhu zakona, teoretski se može optužiti za tešku krađu?! je li to moguće? izgleda mi malo bizarno.

Hvala.

Hvala na odgovoru, nemate Vi potrebu da se ispričate nego meni sada nije jasno gdje sam vidio, i to sam zapisao, da je teška krađa pod čl 229! Očigledno sam nešto zabrljao, ispričavam se. A da, ustvari, Vi ste naveli kazneni zakon DO 1997 g. Jasno je.