miladin

@Borbena7 bump tagam vas, budući da inače znate gotovo sve što se pita na forumu tagao bi možda nekog od kolega, ali nisam često na ovom PDFu

Evo nešto zanimljivo sa IUS info https://www.iusinfo.hr/sudska-praksa/ZSRH2018SkGzB1257A3 Jedina referenca na SIA DEP / Ferratum u sudskoj praksi, bar s ovog portala. Ima li tko voljan protumačiti što se ovdje desilo? Poslovni broj: Gž-1257/2018-3 U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E P R E S U D A Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu mr. sc. Ani Beloglavec, u pravnoj stvari tužitelja G. G. OU, A1, OIB B1, kojeg zastupa punomoćnik T. M., odvjetnik iz Zagreba, po generalnoj punomoći pohranjenoj kod Županijskog suda u Rijeci pod posl.br. 39 Su-352/17, protiv tuženika S. Đ. iz A2, OIB B2, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj: Povrv-1751/2017-12 od 15. listopada 2018., 1. lipnja 2020., p r e s u d i o j e Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj: Povrv-1751/2017-12 od 15. listopada 2018. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbe kao neosnovan. Obrazloženje Prvostupanjskom presudom suđeno je: "1. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Javnog bilježnika M. J. iz Zagreba, posl.br. Ovrv-41108/2017 od 27. listopada 2017., kojim je naloženo tuženiku da tužitelju namiri ukupan iznos od 7.461,25 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.7.2017. do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i zahtjev tužitelja za naknadu nastalih ovršnih troškova u iznosu od 1.053,20 kn i predvidivih troškova postupka u iznosu od 708,20 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate te se tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan u cijelosti. 2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u cijelosti kao neosnovan." Protiv presude žalbu je pravovremeno podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 354. stavka 1. točke 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., dalje: ZPP) i pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelj daje svoju ocjenu provedenih dokaza, osporava ocjenu provedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i predlaže preinačenje presude i usvajanje tužbenog zahtjeva u cijelosti, podredno ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje. Potražuje naknadu troška žalbe. Odgovor na žalbu nije podnesen. Žalba je neosnovana. Nije osnovan prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, pobijana presuda ima jasne razloge i ista se može ispitati, navedeni razlozi nisu protivni provedenim dokazima, a ovaj sud ne nalazi bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem članka 365. stavka 2. ZPP. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je savjesno i brižljivo ocijenio provedeni dokazni postupak, kako svaki dokaz zasebno, tako i dokazni postupak kao cjelinu, u skladu s člankom 8. ZPP, uz pravilnu primjenu pravila o teretu dokazivanja, sukladno članku 221.a ZPP i dao je jasne razloge što je utvrdio na temelju kojeg od provedenih dokaza. Tužitelj prema sadržaju žalbe zapravo ističe prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Iako se u ovom predmetu radi o sporu male vrijednosti, te se presuda ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako je to izričito određeno člankom 467. stavkom 1. ZPP, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Prvostupanjski sud je utvrdio sadržaj Ugovora o kreditu sklopljenog između F.B. p.l.c. s tuženikom kao korisnikom kredita 17. svibnja 2017. s prilozima toga Ugovora, uključujući i Ugovor o zahtjevu za jamstvo s Dodatkom 1., sklopljen između trgovačkog društva SIA DEP, kao jamca i tuženika, kao korisnika, odvijanje korespodencije vezano za predmetni kredit, te provedene transakcije u realizaciji kredita. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, kako je to određeno člankom 219. stavkom 1. ZPP, a u žalbi protiv presude stranke ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati nove dokaze, osim ako se radi o bitnim povredama postupka zbog kojih se može podnijeti žalba, kako je to određeno člankom 352. stavkom 1. ZPP, a što nije slučaj u ovom predmetu. Na temelju utvrđenih odlučnih činjenica prvostupanjski sud je izveo pravilan zaključak da je Ferratum banka izvršila isplatu na tekući račun tuženika iznosa od 4.500,00 kn, dok je preostali iznos odobrenog kredita tuženiku, u iznosu od 2.655,00, trebala isplatiti trgovačkom društvu SIA DEP, kao jamcu, radi osiguranja kredita odobrenog tuženiku, a što tužitelj nije dokazao, kao ni da je trgovačko društvo SIA DEP izvršilo uplate u skladu sa sklopljenim ugovorima i svoju tražbinu prenijelo na tužitelja. Odlučna utvrđenja i pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda žalba tužitelja nije uspjela dovesti u sumnju. U tom smislu prvostupanjska odluka ima jasne i logične razloge, koje u cijelosti prihvaća ovaj sud, pa se u tom dijelu upućuje na razloge pobijane presude. Pri tome se napominje da se prema odredbi članka 1021. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje: ZOO) ugovorom o kreditu banka obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obvezuje banci plaćati ugovorene kamate i iskorišteni iznos novca vratiti u vrijeme i na način kako je ugovoreno. Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to ovaj ne učini, kako je to propisano člankom 104. ZOO. Cijeneći utvrđeni sadržaj predmetnog Ugovora o kreditu od 17. svibnja 2017. ( s prilozima Ugovora), isti je protivan općim odredbama ZOO o kreditu i jamstvu, kao prisilnom propisu. U ovom slučaju radi se i o potrošačkom ugovoru, na koji se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 41/14., 110/15., 14/19., dalje: ZZP). Odredba Ugovora o kreditu, prema kojoj se znatan dio iznosa kredita, u ovom slučaju iznosa od 2.655,00 kn, od ukupno odobrenog kredita u iznosu od 7.155,00 kn (više od 1/3 odobrenog iznosa kredita), uplaćuje u korist jamca, već prilikom isplate kredita, tj. prije dolaska korisnika kredita u zakašnjenje s otplatom kredita i aktiviranja obveze jamca na podmirenje obveze, a ne korisniku kredita, a korisnika kredita se obvezuje na povrat glavnice u punom iznosu (ovdje iznosa od 7.155,00 kn, uvećano za naknade), po ocjeni ovog suda se smatra nepoštenom odredbom, u smislu članka 49. ZZP, koja se temeljem članka 55. stavka 1. istog Zakona smatra ništetnom, a na ništetnost sud pazi tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 327. stavkom 1. ZOO, cijeneći pri tome i da se radi o potrošačkom ugovoru sklopljenom na daljinu. Uvažavajući navedeno, uz pravilnu primjenu pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a ZPP) i pravilnu primjenu materijalnog prava, odredaba ZOO i ZZP, platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Javnog bilježnika, valjalo je i po ocjeni ovog suda ukinuti, kako je to presuđeno pobijanom presudom, u skladu s člankom 451. stavkom 3. ZPP. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, donesena uz pravilnu primjenu odredaba ZPP o troškovima postupka, cijeneći uspjeh stranaka u sporu, u skladu s člankom 154. ZPP. Stoga je žalba tužitelja odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (članak 368. stavak 1. ZPP). Tužitelj nije uspio u žalbenom postupku pa je njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka odbijen kao neosnovan (članak 166. ZPP). Sisak, 1. lipnja 2020. Sutkinja mr. sc. Ana Beloglavec

Poz, Čitam malo o zaštiti potrošača, pa sam došao do prava na jednostrani raskid ugovora u roku 14 dana ukoliko je ugovor sklopljen na daljinu Vrijedi li ovo uvijek, odnosno koji zakon, članak uređuje ovo pravo. Naime, xy na svojim stranicama navodi 10. PRAVO NA RASKID UGOVORA O ZAJMU 10.1. Klijent ima pravo na jednostrani raskid Ugovora o zajmu bez dužnosti navođenja razloga za raskid, u trajanju od 14 (četrnaest) radnih dana od dana sklapanja Ugovora o zajmu. Obavijest o raskidu će se smatrati pravovremenom ako je predana poštanskom uredu prije isteka četrnaestog radnog dana od dana sklapanja Ugovora o zajmu. 10.2. Klijent nema pravo na jednostrani raskid Ugovora o zajmu onog trenutka kad XY-u izvrši uplatu Iznosa zajma na Klijentov tekući račun. 10.3. Pravni učinci raskida Ugovora o zajmu prema XY-u nastupit će u trenutku kada XY zaprimi obavijest o raskidu. 10.4. U slučaju kada Klijent ne ispuni svoje obveze iz Općih uvjeta koje je prihvatio, osobito obveze dokazivanja svog identiteta i točnosti dostavljenih podataka, obveze dostave isprava predviđenih Općim uvjetima ili obveze davanja sredstva osiguranja za isplatu zajma u skladu s člankom 10. Općih uvjeta u roku od 14 (četrnaest) radnih dana od dana sklapanja Ugovora o zajmu, Ugovor o zajmu će se automatski raskinuti bez ikakve obveze XY-a da Klijentu pošalje izjavu o raskidu ili obavijest o automatskom raskidu u bilo kojem obliku. 10.5. U slučaju da XY raskine Ugovor o zajmu prije isplate iznosa zajma, raskidom Ugovora o zajmu automatski se raskidaju i Ugovor o jamstvu ili Jamstvo/Guarantee, ovisno o tome koji je oblik osiguranja izabrao Klijent. Je li ovakav članak dopušten? Čini se nelogično da se navodi da postoji mogućnost jednostranog raskida u roku 14 dana, a onda taj isti u sljedećem članku navodi da ga se osoba odriče kad je novac isplaćen? Tko je tu u pravu?

Ajde da ne otvaram temu, Ferratum je navodno prije godinu-dvije prodao dug SVEA ekonomi. Zvali su me bili par puta, ja budala priznao dug dok su oni snimali poziv. Međutim, taj dug ne mislim vraćati, sporio bi ugovor kojim je nastao taj navodni dug. Kako pristupit ovom? Možda nije usko vezano uz pravo, ali evo ako netko ima iskustva, na koji se način obratiti SVEA ekonomi i tražiti: - Da se dug poništi, budući da ugovor iz kojeg je navodno dugovanje ne priznajem. Naravno, jednostavan mail u kojem će mi reći "evo oprošteno, niste više dužni ništa" ni ne očekivam. Ali eto, nešto kao prvi korak Dakle nema ovrhe, dug je prodan SVEI, ja ga ne priznajem, i voljan sam sporiti ugovor i nastale troškove iz njega. Kojim redosljedom ići, od dopisa, pa do parnice?

Ako ste to primjetili kroz mbanking aplikaciju, onda vrlo vjerojatno imate pristup egrađanima. Ovdje je popis vjerodajnica za NIAS: https://gov.hr/hr/lista-prihvacenih-vjerodajnica/1792 Također možete nazvati FINIn info telefon i zatražiti što vas zanima

https://e-justice.europa.eu/54/HR/european_enforcement_order Postoji ovo gore, ali koliko je jednostavno/komplicirano za izvest i isplati li se ovrhovodtelju, ne bih znao. Račun koji otvorite u Austriji da primate plaću iz Austrije na taj račun nije blokiran, primali bi puni iznos (do ovog gore, ako bi se desilo?). Zato dosta ekipe koja je pod ovrhama koristi Revolut sa LT računom da bi se izbjegla blokada u cijelosti.

Par stvari je nejasno iz vašeg posta. Kad kažete primanja koja su zakonom zaštićena od ovrhe, pretpostavljam da mislite na dio plaće koji je zaštićen. Međutim, kako bi primali taj dio, trebate otvoriti zaštićeni račun, te poslati poslodavcu potvrdu o istom i reći mu da vam isplaćuje dio plaće tu. Tek tad, taj dio koji vam je isplaćen tu, je u stvarnosti zaštićen, nije podložan blokadama, odnosno vi raspolažete tim dijelom kako god hoćete. Ako ste dogovarali otplatu troškova kartice automatizmom, gdje banka svaki xy dan u mjesecu oduzme novce s računa, imali ih vi ili ne imali, taj trošak će bit zabilježen, odnosno naplaćen. Što znači, novce koje imate, bit će oduzeti za namirenje kartice, a ako nemate, idete dalje u minus (dozvoljeni ili ne). Zaštićeni račun možete otvoriti u svakoj banci, pa i u toj u kojoj sad primate plaću. Dizanje novaca sa FINE nije potrebno (ili možda čak i nije moguće?), možete otići do poslovnice banke, a neke veće, imaju i kartice za zaštićeni račun. Ovrha ima zastaru, ali ako plaćate bar dio duga svako malo, ili isti na neki drugi način priznajete, onda zastara ne teče. Za zastaru bi trebalo biti ispunjeno još dosta uvjeta, pa vam je savjet da ne računate na to. Dodatno, vezano za vaše upite za kredite, čini se da su vas isti doveli do ove situacije. Idealno bi bilo da otvorite jedan veliki kredit i to sve pozatvarate, ali banke ne posluju baš tako. Bilo kakva neurednost, sumnjive transakcije itd., kredit vam neće proći. Možda je tako i bolje za vas, naravno, ovisno o situaciji u kojoj jeste.

Poz, je li moguće tražiti od suda da preda drugom sudu u drugom mjestu parnicu i daljnje postupanje, budući da je stranka u međuvremenu promjenila prebivalište?

Pozdrav, traži se odvjetnik upoznat sa ZOO ovrha / ovršnim procesima KZ po privatnoj tužbi odvjetniku se traži za dulje vrijeme, zastupanje po punomoći. Lokacija - Zagreb.

Poz borbena, što bi bila "žalba izvan roka" Da li bi po vam mišljenju trebalo pričekati vjerovnika da podigne ovrhu, pa se žalilti i spomenuti i ovaj članak, ili to mora biti drugi postupak?

Nešto mi se to pre agresivno čini, jesu li raskinuli ugovor pa su na plaću sjeli temeljem nekog drugog nastalog duga? Potpisali ste suglasnost za administrativnu zabranu na plaći?

@Borbena7 kakva je ovo naplata na "net banking" nekako mislim da opet mora postojati ovršna isprava?

Šta to znači "pripala maca" 😁 A što se tiče tog roka, 5 godina od - zadnjeg dana provedenog na poslu ? 5 godina je prošlo od tog rada na crno, poslje tog sam prijavljen i sada teče još neko vrijeme prije nego prođe tih 5 godina od dana stvarnog zaposlenja / prijave.

Ako ste nekad prije potpisali kakvu bjanko zadužnicu, ta se ista može aktivirati i za to ne bi dobili obavijest o ovršnom postupku. Trebali bi dobiti obavijest od fine da su vam blokirani računi, ali ovo može kasniti. Također, ako vam je očevidnik čist, moguće da je sav iznos već zapljenjen, a račun ili računi još nisu odblokirani jer tu FINA zna bit spora. Pogledajte si na eblokadama dio Specifikacija izvršenja osnove za plaćanje Tu bi se, ako je riječ o zadužnici, ista trebala biti prikazana. Imate i besplatni info broj fine 0800 0080 na kojih ih možete nazvati i tražiti odjel za prisilnu naplatu.

Nisam siguran, zato i pitam, da objasnim malo šire. Dakle moje laičko shvaćanje je da bi prigovor bio prihvaćen, mora biti opravdan da ga sud ne bi odbacio. Nekako mislim da u prigovoru napišem da jednostavno ne priznajem navedene stavke u računu, sud bi to mogao odbaciti kao ne valjan razlog i odbaciti prigovor. Ako se već prilaže ugovor, već otprilike znam na što bi iz ugovora prigovorio. Nadam se da razumijete. Hvala

Hvala vam borbena. U tom slučaju, mogu li ja kao osoba za koju je netko tražio uvid u predmete, tražiti od pisarnice / suda uvid u to tko je tražio moje podatke, koje i kada?

Pozdrav, Kada ovrhovoditelj podnese ovrhu, najčešće u samom spisu bude samo izvadak iz poslovnih knjiga XY pravne osobe gdje piše stavka i iznos iste. Imam li pravo zatražiti od ovrhovoditelja da dostavi ugovor kojim su ti troškovi nastali? Kako već imam podosta iskustva s ovrhama, inače je ovo gore navedeno uvijek slučaj. Što ako ja kao stranka želim da se dostavi isti ugovor u spis, te ga želim osporiti, odnosno žaliti se na isti. Dakle, koja je procedura ako ne priznajem dug naveden iz vjerodostojne isprave - izvdatka iz poslovnih knjiga, odnosno običnog računa? Želim osporiti / poništiti ugovor kojim je nastao taj račun, pretpostavljam da to ide prigovorom na rješenje o ovrsi, i onda o tom odlučuje sud? Prelazi li predmet odmah na sud, ili sud može odbaciti prigovor i provesti pravomoćnost ovrhe. Dakle, TLDR verzija, pružena mi je "usluga", nisam platio na vrijeme, podignut je proces ovrhe protiv mene, u espis je dostavljen samo račun od XY firme, međutim ja smatram kako je ugovor nepošten, želim dokazati da je ništavan, a možda čak i nelegalan / kosi se s drugim zakonima RH.

Pretpostavljam da je ovo moguće i preko nekog online servisa? Ako jest, idem zamislit na trenutak da smo neka uređena zemlja gdje se uvid u takve informacije bilježi, pa je li moguće dobiti dobiti informaciju tko je i kada zatražio uvid u moje podatke?

Pozdrav, zanima me mogu li, pravne osobe i/ili odvjetnici po nekom identifikacijskom podatku fizičke osobe pregledati sudske predmete koje osoba ima / je imala. Ako da, kroz koji sustav, kako je to regulirano / ograničeno?

Stara tema, ali evo da ne otvaram novu, ima li tko kakvo mišljenje?

Nakon dvije neuručune dostave ide objava na oglasnu ploču.

Dugovanje u iznosu zajma, ili sve ono ostalo iz ugovora kao što su naknade / pristojbe, odnosno zamaskirane kamate?

Pozdrav, citirati ću jednog od ovih stranih "zajmodavaca". Ovo je citat iz općih uvjeta o ugovoru o zajmu u kraljevini Španjolskoj - preveden (ovjereno) na hrvatski ( dolje link na original dokument) Članak 13. Pravo na odustajanje od Zajma 13.1. Zajmoprimac ima rok od četrnaest (14) kalendarskih dana od datuma sklapanja Ugovora o zajmu da odustane od Zajma, a da nije obvezan navesti razloge odustajanja od Zajma te bez plaćanja ikakve naknade. Ovo se pravo ne može ostvariti ako su obje strane izvršile svoje zakonske obveze u cijelosti. 13.2. Zajmoprimac će obavijestiti Zajmodavca o svojoj namjeri da ostvari pravo na odustajanje od Zajma slanjem obrasca Obavijest o odustajanju od zajma. Navedeni obrazac mora biti dostavljen Zajmodavcu na bilo koji pravno dopušten način. 13.3. Obavijest o odustajanju od zajma mora biti potpisana, u istoj mora biti navedeno puno ime i prezime Zajmoprimca, njegov OIB, broj Zajma te naznačen datum isplate Zajma. preuzeto od https://www.cash-expert.com/document/kraljevina-spanjolska-opci-uvjeti-ugovora-o-zajmu-condiciones-generales-de-contratacion-del-prestamo-od-1-1-2023 Što će se dogoditi u hipotetskoj situaciji gdje stranka želi otkazati ovaj ugovor, ali ne može vratiti novac u roku ovih gore propisanih 14 dana. Da li se i dalje smatra da je ugovor raskinut od strane stranke ili i dalje teče po uvjetima zajmodavca, te se i dalje obračunavaju kamate / naknade itd.

Pozdrav ekipa, iz mojih bivših postova se vidi da se borim s ovim lihvarima, ali i samim sobom već godinama. Zanima me postoji li kakva sudska praksa vezano za zaštitu potrošača na koju bi se ovršenik / tuženik mogao pozvati kako bi se razmotrili stavci ugovora koje nude agencije za brze zajmove, tipa evocash, cash expert itd. da ih ne navodim sada sve i ne reklamiram besplatno. Postoji li kakav slučaj u hrvatskoj gdje je sud presudio u korist potrošača / dužnika kad su u pitanju ovakve agencije / firme. Malo sam se savjetovao oko ovoga, pa sam dobio ovo objašnjenje gdje bi osoba gore navedena se mogla pozvati na neke zakone koje štite potrošače u Hrvatskoj: Nepoštene odredbe u ugovorima: Zakon zabranjuje nepoštene odredbe u ugovorima i zahtijeva da uvjeti i odredbe budu jasni, transparentni i lako razumljivi potrošačima. Ova odredba ima za cilj spriječiti tvrtke da skrivaju skrivene naknade ili troškove u ugovorima. Nepoštene trgovačke prakse: Zakon također regulira nepoštene trgovačke prakse, uključujući zavaravajuće ili agresivne prakse koje bi mogle prevariti ili iskorištavati potrošače. Ova odredba ima za cilj zaštititi potrošače od zavaravajućeg oglašavanja ili prodajnih taktika. Prava potrošača u ugovorima na daljinu: Zakon osigurava posebna prava potrošačima u ugovorima na daljinu, to jest ugovorima koji se sklapaju bez istovremene fizičke prisutnosti potrošača i trgovca. Ta prava uključuju pravo na primanje jasnih informacija o uvjetima ugovora, pravo na odustajanje od ugovora u određenom roku i zaštitu od neželjenih usluga. @Borbena7 vas ću tagirati jer ste VIP na ovom forumu i vjerojatno možete dati mišljenje ovako iz glave, ali me također zanima mišljenje / iskustva drugih ljudi ako su prošli kroz pakao ovrha, pozajmica koje pružaju fishy i / ili strane firme i slično, ili su generalno u ovoj sferi zakona / prava / prakse. Naravno, nadam se da ću dobiti 0 odgovora ili par odgovora tipa " potpisao / la si šta si pročitao, šta se sad kriviš" i slične. Ipak, zanimaju me druga mišljenja ako ista postoje.

Ništa od kredita