marek_bla

Molim iskustvo ili mišljenje oko čuvanja ovršenikovih stvari. Kuća je prodana na dražbi, vlasnici sigurno neće napustiti dom te će ih trebati deložirati. Zanima me koje točno stvari treba čuvati? Jasno mi je za stvari unutar kuće, ali što je sa stvarima u dvorištu? Konkretno u tom dvorištu ljudi imaju kokoši, dijelove od 2 traktora (šasiju, motor), prikolicu, punu garažu ormara i alata te dva auta za otpad! Treba li se sve to čuvati u nekom sladištu? Posadili su i vrt, a u podrumu imaju drva, ugljen i tko zna što. I treba li se (sve) to čuvati mjesec dana ili godinu dana?

Ovo gore i mene zanima. Evo konkretni slučaj: Na jednoj kući su dignuta dva kredita (ugovori sa založnim pravom). Jedan iz 2002 godine vrijednosti 70 000eur, drugi iz 2018 godine vrijednosti 20 000. Oba kredita daje ista banka. Sad je tek pokrenuta ovrha za ovaj iz 2002 od cca 35 000eur,a koji je postao ovršan dvije godine kasnije. Što je s ovim iz 2016? Zašto nije pokrenuta ovrha i za jedan i za drugi kredit? U riješenju o ovrsi se spominje samo taj prvi kredit. I zašto je uopće dozvoljen drugi kredit, ako prvi nije uredno plaćan?! Sad bude banka namirila samo prvi kredit, a drugi se briše (jer se ovrhom svi tereti brišu). Malo mi to nije jasno da banka gubi.

Nije mi baš jasno zašto i po kojem/čijem tumačenju? Postoje specijalne punomoći s kojom te netko ovlasti da mu kupiš ili da mu prodaš stan, ali ne možeš ga ovlastiti da bude predstavnik suvlasnika niti da u tvoje ime potpisuje međuvlasnički?

Punomoć za predstavnika stanara. Vlasnik stana A opunomoći drugu osobu da umjesto nje glasa i donosi sve odluke o održavanju zgrade, potpisivanju međuvlasničkog ugovora i sve ostalo što se tiče zgrade i da u slučaju da se vlasnik stana A izabere za predstavnika da onda osoba koja ima njezinu punomoć bude predstavnik stanara.

Ali zakonski je ok ako suvlasnik stana opunomoći neku drugu osobu? Ili nije ok punomoć? Na kraju krajeva na osnovu punomoći možeš kupiti i prodati stan, pa valjda možeš biti i predstavnik.

@Spitfire a kakva je situacija po pitanju vrta i parkinga ako su stanovi etažirani, 2 stana imaju većinu i dogovore recimo da treći (koji ima recimo obrt) uopće ne može parkirati u dvorištu? Dakle stanovi su etažirani, ali vrt i parking nigdje nisu u elaboratu niti su navedeni kao pripatci u vlasničkom listu.

Je stvar dogovora. Kojeg? Na tom dijelu vrta je i jedno spremište. Treba definirati je li to spremište njegovo ili je zajedničko. Ako ogradi pristup spremištu je onemogućen.

Sad je jedna cjelina i imamo pristup vrtu, ali ono. Koja je točno njegova strana? Lijeva, desna, srednja?

3 smo suvlasnika, etažirana je kuća od 3 kata na nas 3, ali vrt nije uopće podijeljen. Sad je jedna fizička cjelina i koliko ja razumijem je zajednički dok ga međuvlasničkim ne podijelimo ili ne isparceliramo.

Ako suvlasnik ogradi vrt bez međuvlasničkog ugovora i bez da taj vrt ima upisan u vlasnički list što se može napraviti?

Može li sud nekom od suvlasnika propisati manju pričuvu? Kako ide postupak? Ili je ta odluka suda samo onda kada npr treba mjenjati krov pa jedan suvlasnik nema toliko koliko bi trebao dati?

Fora je da čovjek ima PLAN korištenja vrta i parkinga koje je priložio ugovoru. Ja kad sam kupovao taj plan nije bio napravljen i eto tobože upitno je što sam ja kupio. On sad tvrdi da je on siguran u svoje i da tu nema problema. Pitao je i u gruntovnici. Čak planira i ograditi "svoj" vrt po tom planu, a mislim da bu ti prvo mjernik trebao izać i izmjeriti. Velim u vlasničkom listu nema spomena o vrtu i parkingu. Što se tiče troškova što je ovo: Čl. 90 (2) Zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika.

Poštovani forumaši. Imam 2 pitanja. Kako nekome dokazati (i koji članak zakona pokazati) da dokle god se parkiralište i vrt ne pripoji stanu kao pripadak da je sve zajedničko? Koliko se sjećam ima negdje u zakonu da suvlasnik može zatražiti od suda da mu odredi visinu pričuve i visinu sudjelovanja u nekom hitnom trošku/popravku razmjerno njegovim prihodima?

Dakle molim za točnu i provjerenu informaciju. Kupio sam stan u etažiranoj kući. Kuća je etažirana, ali u elaboratu o etažiranju nije ništa napisano ni ucrtano što se tiče dvorišta i parkinga niti je išta u zemljišnjim knjigama upisano po tom pitanju, dakle kuća i vrt i parking je na jednoj čestici. Međuvlasnički ugovor ne postoji. U stvarnosti je postojalo jedno parkirno mjesto. Kad sam kupovao naveli smo rečenicu: "Kupnjom gore navedene nekretnine kupac stječe i određeni suvlasnički dio zajedničkih dijelova zgrade,uređaja i zemljišta na kojemu je zgrada sagrađena, koji odgovara veličini posebnih dijelova u odnosu na cjelinu zgrade i zemljišta sukladno odredbama čl.68.,69. i 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, povezan s vlasništvom posebnih dijelova predmetne nekretnine." i još dodatno "Prodajom nekretnine opisane u čl. 1 ovog ugovora prodavatelj prodaje i svoj suvlasnički dio zemljišta na kojem se nekretnina opisana u čl.1 nalazi tj. svoj suvlasnički dio vrta i parkinga." U međuvremenu je prvotni vlasnik radio na svoju ruku plan korištenja vrta i parkinga. Dakle samo neki nacrt te se prodao još jedan stan, ali je taj vlasnik uz ugovor kupoprodajnog ugovora navodno priložio i taj taj plan korištenja. E sad meni taj novi suvlasnik kaže da je on kupio svoj dio vrta i parkinga, a ja nisam ništa osim stana!? Ja idem logikom da jesam (s onom gornjom rečenicom) i dodatno ako za njega vrijedi taj plan onda vrijedi i za mene jer se i moj dio vrta i parkinga nalazi u tom planu. Kad je on kupio onda su se još dodatna 2 parkirna mjesta napravila uz ono prvo. Treći vlasnik sad gnjavi s parkiranjem da je on radio ono prvo parkirno mjesto i da je on vlasnik baš toga parkinga (pristup vrtu ni nema i to ga ni ne zanima) i da je radio još 2 mjesta i da bi sad ja morao participirati u trošku tog parkinga. Ovaj treći valjda ne bi... Kako to jednom za svagda riješiti i upisati u neki ugovor, katastar što već. Jedni kažu da se vrt može upisati u zemljišne knjige, a parking ne, drugi kažu da može, a u stvarnosti vjerojatno ovisi na kojeg referenta naiđeš. Načelno su svi za međuvlasnički ugovor samo oni bi da nađemo šprancu i potpišemo, a to baš nije samo tako. Ima puno caka, ne?

Kuća je već 10 godina etažirana i ako do sad nije imenovana prinudni upravitelj niti neće. Tvrtke nas traže 100kn+pdv za njihove usluge. Meni se to čini puno. Dakle svaki mjesec 100kn da bi oni slali uplatnice?! Kažu jednako imaju posla s nama kao i s zgradom od 25 stanova?!?! Nekretnina je stara 40 godina.