Jump to content

Grabarić Imbra

Korisnik
  • Broj objava

    88
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O Grabarić Imbra

  • Rang
    Novak

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Hoćete reći da se pokrene postupak za podjelu bračne stečevine i odmah se u tom postupku stavi prijedlog za privremenu mjeru zabrane otuđenja imovine, a razvod braka može ići paralelno s tim ili čak i kasnije?
  2. Za vrijeme trajanja bračne zajednice supružnici su isplatili suprugovog brata i na taj način je suprug upisan kao vlasnik 1/1 kuće u kojoj je živio sa svojom obitelji (do tad je bio i brat upisan kao suvlasnik 1/2 iako nije živio s njima). Mislim da nije bitno za pitanje, ali način prijenosa te polovice dijela je bio darovnicom od brata na majku pa od majke na supruga i nakon toga cijelo vrijeme suprug je zk vlasnik 1/1 a kasnije je bilo ulaganja u kuću, garažu i sl. sa suprugom i ostatkom obitelji. Sada se supružnici razvode. Zbog najave razvoda braka suprug prijeti da će opteretiti nekretninu (možda i prodati i sl.). Može li se njegova supruga i kako, osigurati od takvih pravnih poslova muža i spriječiti njegove namjere u ovom periodu dok se ne pokrene/okončaju sudski postupci razvoda braka i podjele bračne stečevine?
  3. Postoje li kod ESLJP kakvi programi (besplatne) pravne pomoći strankama u postupku?
  4. Imam još jednu situaciju koja me sad zbunjuje. Stranka je podnijela zahtjev ali iz zahtjeva, tj. priloga je jasno da ne ostvaruje pravo. Dakle, postupak nije potrebno niti provoditi jer je jasno da neće ostvariti pravo. Može li se i kod ovakvih slučajeva malo ekstenzivnijim tumačenjem čl. 41. st. 2. zahtjev odbaciti ili je potrebno odbiti zahtjev?
  5. Ako je stranci već usvojen zahtjev i izdano pravomoćno rješenje koje može iskoristiti, a podnijela je novi zahtjev za istu pravnu stvar, je li pravilno:: 1) Odbaciti novi zahtjev temeljem čl. 41. st. 2.? 2) Obustaviti postupak temeljem čl. 46. st. 5. ? 3) Nešto treće
  6. Hvala! Ovo bi se generalno moglo tumačiti da će se prvo riješiti kazneni postupak u slučaju kad takva odluka ovisi o rješavanju glavne stvari. Ima smisla, u mojem konkretnom predmetu - kako ćeš tužiti nekog za naknadu štete proizašle iz kd ako nemaš presudu za to kd? *ja rješavam upravni postupak ali ovo mi je potrebno
  7. S obzirom na odredbe Zakona o upravnim pristojbama (posebno čl. 18. st 4. i čl. 19) ima li prvostupanjsko tijelo slobodu odlučivanja hoće li žalbu bez pristojbe (koja nije plaćena niti nakon poziva) tretirati kao da je stranka od nje odustala ili će je proslijediti na rješavanje drugostupanjskom tijelu bez pristojbe pa pokrenuti prisilnu naplatu, ili je takvo prosljeđivanje bez pristojbe obvezatno? S obzirom na odgovor Spitfire-a žalba bez pristojbe ne smije se odbaciti! Dakle, u slučajevima podnošenja žalbi bez pristojbi i oglušivanja stranke da istu plati obveza je primjeniti članak 19. Zakona o upravnim pristojbama?
  8. Može li se naknada štete počinjene kaznenim djelom zahtijevati prije nego je u kaznenom postupku dokazano da je kazneno djelo počinjeno? Npr. kod kaznenog djela prijetnje. Meni je logično da se to ne može, nego je potrebno imati presudu kaznenog suda pa tek tada eventualno tražiti naknadu štete u odvojenom postupku.
  9. Tko je prema sadašnjoj situaciji u obvezi u situaciji plaćati režije? Dakle žive zajedno, a jedna je vlasnica tog zajedničkog prostora u kojem žive a druga ima pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja tog istog prostora.
  10. Hvala Matrix. Majka mora otići iz stana na nekoliko mjeseci. Boji se da bi kćer mogla uništiti stan i prodati stvari i sl. Iz tog razloga razmišlja o zabrani dopuštenja kćeri da ulazi u stan. No, iz Vašeg odgovora proizlazi da to nije moguće. Taj odnos ili neki eventualno budući bi već bio obveznopravni? Mislim da na takav strah da se počini šteta i sve što ide uz to.
  11. Na temelju kupoprodajnog ugovora kćer je upisana kao vlasnica stana, a istim ugovorom predviđeno je i pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja za korist majke, te su te osobne služnosti upisane kao teret u zemljišnoknjižni izvadak. Kćer i majka žive zajedno u stanu. Sve režijske troškove podmiruje majka (inače, režije su naslovljene na kćer (na vlasnicu), osim vode i interneta). 1) Može li kćer u sadašnjoj pravnoj situaciji istjerati majku iz stana? Ona govori da to može jer je vlasnica stana. Pod kojim uvjetima bi to mogla? 2) Može li majka u sadašnjoj pravnoj situaciji istjerati kćer iz stana? Pod kojim uvjetima bi to mogla?
  12. Kako postupiti u slučaju prijetnje ako osobi s prebivalištem u RH prijeti osoba koja je u drugoj državi (ta država nije članica EU)?
  13. Žalba na rješenje o porezu na promet nekretnina ne događa izvršenje rješenja, tako stoji u rješenju. To znači da se mora platiti cijeli iznos u ostavljenom roku? Jel sigurno da će vratiti ako žalba prođe? Dakle, mora se platiti nešto za što nema osnove pa se onda boriti i dokazivati da si u pravu?
  14. U rješenje za određeni porez na promet nekretnina piše da žalba nema odgodni učinak. To je očito neka promjena u odnosu na ranije. Žalbu je potrebno podnijeti. Treba li sad platiti cijeli razrezani porez ili ne? Jer tko će to kasnije vratit, odnosno nije li to već priznavanje iznosa (čim se plati) ?
×
×
  • Napravi novi...