Jump to content

Grabarić Imbra

Korisnik
  • Broj objava

    117
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O Grabarić Imbra

  • Status
    Iskusan

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Upravno tijelo izdalo je rješenje kojim je stranka stekla pravo. Rješenje se konzumira na način da treća osoba obavi neke radnje za stranku i kasnije svoje usluge naplati od Ministarstva (tijelo koje nije izdalo rješenje). U konkretnom slučaju radnje su obavljene ali usluge još nisu naplaćene. Naknadno se ispostavi da je rješenje pogreškom službenika nezakonito i da ga je potrebno poništiti, dakle smatra se kao da rješenje nikad nije niti izdano. Postoje više sudionika cijelog procesa – stranka, tijelo koje izdaje rješenje, rješavatelj (službenik), treća osoba i Ministarstvo. Na
  2. Hvala. Ne, to nije učinjeno i najmoprimci su bili upoznati s tom obavezom.
  3. Hvala na brzom odgovoru! Platili su na ruke posljednju najamninu a dokaza nemaju. Prema tome, čini mi se da ima temelja da im se otkaže ugovor o najmu. A u odnosu na to dobili su i mjesec dana da se isele (otkazni rok prema ugovoru). Najmoprimci se sada pozivaju na to da ugovor nije prijavljen na poreznu, ali čini mi se da je to sasvim neka druga stvar i nije nikako vezana za otkaz ugovora.
  4. Sklopljen je ugovor o najmu nekretnine. Najmodavac je preminuo, a ostavinska rasprava još nije pokrenuta. Nasljednik najmodavca koji još nije upisan kao vlasnik nekretnine, ali je poslao otkaz ugovora o najmu najmoprimcima prema ugovornom roku. Ugovor o najmu je nasljednik otkazao zbog navodnog neplaćanja najamnine, ali za sad uzmimo da to nije točno i da je sve plaćeno uredno. Imaju li najmoprimci zaštitu, odnosno jesu li sigurni od otkaza ugovora o najmu dok se ne provede ostavinska rasprava?
  5. Zna li netko? Moje mišljenje je da se prava ne bi gubila, ali za to koristim samo logiku, ne znam je li to točno.
  6. Dijete koje ide u osnovnu školu ostvaruje pravo na braniteljsku mirovinu, nakon smrti oca branitelja. U rješenju je navedeno da mirovinu ostvaruje za vrijeme školovanja, a najdulje do 26. godine života. Majka se s djetetom namjerava preseliti iz Hrvatske u drugu državu članicu Europske Unije i tamo će dijete nastaviti školovanje. S obzirom da će se nastaviti školovati u drugoj državi, hoće li izgubiti pravo na braniteljsku mirovinu?
  7. Ima li kakvog rješenja (lijeka) protiv stranke koja učestalo podnosi neosnovane zahtjeve u upravnim predmetima i time ometa normalno funkcioniranje upravnog tijela? Dakle, već godinama podnosi na stotine zahtjeva za koje se već unaprijed zna da neće biti usvojeni, a iste zakon tretira kao i svaki drugi zahtjev bilo kojeg građanina, odnosno potrebno je otvarat predmet, postupat po njemu, slat zaključke i rješenje, kasnije arhvirat, a pritom trošit sve moguće resurse na nadmudrivanja i sitne provokacije (npr. treba li potpis, treba li propisana dokumentacija, je li valjan obrazac i sl.). Pritom
  8. Hvala! Riješio sam na sličan način. Novim rješenjem zamijenio ono staro, koje je izdano za pogrešnu stranku. Za ukidanje nemam po ZUP-u neke osnove baš. Mislim, nije ni ovo baš najpreciznije, ali mi se čini ispravno u ovoj situaciji. Jer stranka je uredno podnijela žalbu. Proveden je ponovni postupak (ali nije otvaran novi predmet, to sam, sad mi se čini, pogriješio, možda sam trebao naći način da otvorim novi predmet, bilo bi još bolje). U tom novom postupku utvrđeno je da maloljetna kćer, ima traženo pravo. Odobrio sam joj od dana podnošenja žalbe, jer tada je zapravo podnesen u potpuno
  9. Ima li netko ideju kako riješiti nastalu situaciju. Stranka je predala zahtjev za ostvarivanje prava, ali zahtjev je pogrešno predala u svoje ime, a zapravo ta prava treba ostvariti kćer podnositeljice zahtjeva. Nažalost, to u trenutku predaje zahtjeva nije primijetio službenik i zahtjev je predan na pogrešnog podnositelja. Proveden je upravni postupak i zahtjev je odbačen jer stranka nije postupila po zaključku. U žalbi kojom se odbacuje zahtjev stranka iznosi cijeli problem i tek tada se uočilo tko je prava stranka i da ona ima pravo koje joj je potrebno priznati. Može li se (zbog
  10. Hvala za odgovor! Odnosi li se to i na uzdržavanje, odnosno može li se sudskim putem tražiti uzdržavanje od bračnog druga ako brak i bračna zajednica još uvijek traju ili se ne može sudskim putem? Vidim da je čl. 297 st. 1 Obiteljskog zakona propisano da se takav zahtjev za uzdržavanje može podnijeti do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, pa ne znam je li to samo u slučaju razvoda ili se uzdržavanje može tražiti i za vrijeme trajanja braka. Hvala.
  11. A što ako postoji i bračna zajednica još uvijek?
  12. Može li se bračna stečevina podijeliti ako nema razvoda braka nego osobe ostaju u braku?
  13. Da, zemljište se koristi, to je oranica od cca 1000 m2.
  14. Brak je sklopljen 1979. a razveden 2019. godine. Muž je umro 2020. godine. Bračna zajednice de facto nije postojala od 1982. godine od kad je muž otišao s drugom ženom, a supruga s kojom je bio u braku nije se sve te godine razvela jer nije znala gdje je on. Također, žena je dugi niz godina (oko 20 godina) živjela u izvanbračnoj zajednici s drugim muškarcem, a s njima su bila i njena djeca od muža koji ju je napustio. Izvanbračna zajednica prestala je 2017. jer tada je umro izvanbračni partner. 1) Ima li sad žena pravo na mirovinu (ili bilo kakva druga prava) koja bi proizlazila iz
×
×
  • Napravi novi...